Brvnik (Šamac)
Brvnik | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Opština | Šamac |
Stanovništvo | |
— 2013. | 266 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 00′ 17″ S; 18° 33′ 36″ I / 45.00469° S; 18.56002° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Površina | 8,52 km2 |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 054 |
Brvnik je naseljeno mjesto u opštini Šamac, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 2013. u naselju je živjelo 266 stanovnika.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Nalazi se na putu Obudovac-Šamac.[1]
Naziv[uredi | uredi izvor]
Prema narodnom predanju, područje naselja je u prošlosti bilo plavno, tako da su ga stanovnici okolnih naselja Batkuše i Obudovca koristili u ljetno doba kada bi se voda povukla.[2] Voda je u sušnim periodima oticala kanalom preko koga je postavljeno brvno za prelazak na drugu stranu, a za one koji su prelazili brvno, govorilo se da se nalaze „preko brvna“ ili „preko brvnika“, tako da se to zadržalo kao naziv.[2]
Kultura[uredi | uredi izvor]
Hram Srpske pravoslavne crkve je posvećen Svetom Velikomučeniku Pantelejmonu.[1] Stanovnici su u prošlosti koristili crkvu u Obudovcu, a početkom 20. vijeka su odlučili da izgrade hram u Brvniku.[2] Izgradnja hrama je započeta u jesen 2002, a temelje je 9. avgusta 2003. osveštao episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda.[1] U hramu se služi od 2005, 2007. je potpuno završena izgradnja, a 2008. crkva je osveštana.[1]
Spomenik[uredi | uredi izvor]
Spomenici se nalaze ispred zgrade bivšeg zadružnog doma.[2] Na spomeniku „Palim borcima Vojske Republike Srpske“ nalaze se 24 imena, 18 poginulih boraca i 6 poginulih civila.[2] Pored njega se nalazi bista Mitra Trifunovića.[2]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Prve četiri porodice koje su naselile ovo naselje su Bumbulovići, Đurići, Đurđevići i Đukići.[2] Tokom Drugog svjetskog rata stanovnici su se zbog pritisaka ustaša iz Domaljevca, Grebnice i Bazika, iselili u Batkušu.[2] Izgradnja zgrade zadružnog doma je započeta 1947, a završena 1949.[2] Zgrada je kasnije pretvorena u omladinski dom.[2]
Privreda[uredi | uredi izvor]
Stanovnici se pretežno bave proljoprivredom.[2] Naselje je poznato po vrbovom pruću, odnosno šiblju za pravljenje korpi.[2] U prošlosti se veliki broj stanovnika bavio korparskim zanatom, odnosno izradom korpi i drugih predmeta od pruća.[2] Čitav proces izrade se odvija u naselju, vrbovo šiblje se sadi, kosi, klasira, guli, priprema, kuva i na kraju plete.[2]
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
Prema podacima iz 2012, u naselju živi oko 80 domaćinstava.[2]
Demografija[3] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1948. | 608 | |
1953. | 630 | |
1961. | 681 | |
1971. | 687 | |
1981. | 628 | |
1991. | 609 | |
2013. | 266 |
Prezimena[uredi | uredi izvor]
Znamenite ličnosti[uredi | uredi izvor]
- Mitar Trifunović Učo, narodni heroj Jugoslavije[2]
- Risto Jovičić
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v g „Crkva u Brvniku — Brvnik”. Srpska pravoslavna crkva: Eparhija zvorničko-tuzlanska: Arhijerejsko namjesništvo brčansko. 2012. Arhivirano iz originala 15. 05. 2012. g. Pristupljeno 14. 5. 2012.
- ^ a b v g d đ e ž z i j k l lj m n nj o p r s t „Ognjišta: Brvnik”. Radio-televizija Republike Srpske. 13. 5. 2012. Pristupljeno 14. 5. 2012.
- ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.