Pređi na sadržaj

Vlada Arsić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Vlada Arsić
Lični podaci
Datum rođenja(1963-11-14)14. novembar 1963.
Mesto rođenjaBeograd, SFR Jugoslavija
UniverzitetFakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu
Književni rad
Najvažnija delaLopatanje đavola
Izgubljene u magli
Armagedon
Brodolom
Kad zvona zaneme
Noć arhangela
Neviđena Srbija
Priče uz ognjište
Osinje gnezdo

Vlada Arsić (Beograd, 14. novembar 1963) srpski je pisac, novinar i publicista.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Studirao je novinarstvo na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu, a karijeru je započeo sredinom osamdesetih godina prošlog veka u Novim omladinskim novinama (NON), „Mladosti” i opštinskom glasilu „Voždovačke novine”. Bio je predsednik omladine Voždovca, član Društveno-političkog veća grada Beograda i član Republičke konferencije SSO Srbije. Nakon uvođenja višestranačja prestao je sa svakim vidom političkog angažovanja.

Tokom novinarske karijere pisao je za „Ilustrovanu politiku”, „Politikin zabavnik” i „Nacionalnu reviju Srbija”, bio je urednik u Dnevnim novinama „Press” i reviji „SAT plus”, te glavni i odgovorni urednik časopisa „Horizont”.[2] Za nepunih godinu dana postojanja, ovaj časopis dobio je i najvišu nagradu Turističke organizacije SrbijeTuristički cvet u oblasti fotografije. Bio je autor i prvi urednik televizijskog serijala „Od zlata jabuka” za koji je na Međunarodnom festivalu dokumentarnog filma u Velikoj Plani (2013) dobio Zlatnu bukliju za literarni pristup u filmu „Božić u Zlakusi”.

Angažovan je kao edukator Fondacije „Tijana Jurić” i licencirani je predavač MUP-a na temu pedofilije, narkomanije, sekti, trgovine ljudima i internet-predatora.

Živi i stvara u Beogradu.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Književno stvaralaštvo započeo je 2010. godine publicističkim delom „Lopatanje đavola” štampanom u tiražu od 20.000 primeraka, u kojem se pozabavio problemom narkomanije u Srbiji. I naredna dva dela posvetio je pošastima koje prete našoj deci i omladini. U romanu „Izgubljene u magli” bavi se prinudnom prostitucijom, a u „Armagedonu” problemom pedofilije i zamkama koje nam prete iz stvarnog, ali i virtuelnog sveta društvenih mreža.

Jedan je od najčitanijih domaćih autora, a pažnju publike najviše je privukao delima koji se bave romansiranom istorijom. U romanu „Brodolom” otrgao je od zaborava najveću rečnu katastrofu na Balkanu, nesreću broda „Niš”, koji je 9. septembra 1952. godine potonuo na ušću Save u Dunav.

„Noć arhangela“ prati sudbinu potomaka ubica Vožda Karađorđa, a „Kad zvona zaneme” najveći pomor u istoriji moderne Srbije, epidemiju pegavog tifusa 1914/1915. godine. Najluđe storije iz naše istorije sabrao je u delu „Neviđena Srbija”. Reč je o 90 najčudnijih priča, anegdota i događaja iz naše prošlosti koji bi se, većinom, mogli svrstati i u rubriku „Verovali ili ne”.

U svom poslednjem romanu „Osinje gnezdo” preispituje mit o sudbini moštiju Svetog Save i postavlja mnoga pitanja u vezi sa našom sudbinom. Romani „Izgubljene u magli” i „Brodolom” doživeli su radio adaptaciju i premijerno izvedeni u okviru Dramskog programa Radio Beograda, a roman „Kad zvona zaneme”, prema zvaničnim podacima Narodne biblioteke Srbije, uvršćen je među deset najčitanijih knjiga u 2017. godini.

  • Lopatanje đavola (Press publishing group, 2010)
  • Izgubljene u magli (Laguna, 2012)
  • Armagedon (Samizdat B92, 2014 i Fondacija „Tijana Jurić“, 2019)[3]
  • Brodolom (Laguna, 2014)
  • Kad zvona zaneme (RTS Izdavaštvo, 2016)
  • Noć arhangela (Laguna, 2016)[4]
  • Neviđena Srbija (Laguna, 2018)[5]
  • Priče uz ognjište (IK Strahor, 2019)
  • Osinje gnezdo (Laguna, 2020)

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Vlada Arsić”. Laguna. Pristupljeno 22. 2. 2020. 
  2. ^ „Vlada Arsić”. Knjige.Pravac. Arhivirano iz originala 22. 02. 2020. g. Pristupljeno 22. 2. 2020. 
  3. ^ „Roman Vlade Arsića "Armagedon" o žrtvama pedofilije”. Blic. Pristupljeno 22. 2. 2020. 
  4. ^ „Plodonosan autor: Vlada Arsić-predstavio „Noć arhangela” i najavio knjigu „Urnebesna Srbija. Gradski. Pristupljeno 22. 2. 2020. 
  5. ^ „Neviđena Srbija”. Laguna. Pristupljeno 22. 2. 2020. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]