Grad (Dupljaja)
Mesto | Srbija |
---|---|
Regija | Opština Bela Crkva |
Koordinate | 44° 54′ 59″ S; 21° 16′ 01″ I / 44.916448° S; 21.267046° I |
Oblast | Dupljaja |
Istorija | |
Period | od Kasnog bronzanog doba do 15. veka |
Kulture | Bronzano doba, Žutobrdska kultura, Vatinska kultura, Kasni Srednji vek |
Podaci | |
Otkriven | u drugoj polovini 19. veka |
Trajanje iskopavanja | 1972 i 2001 |
Otkrio kustos Nacionalnog muzeja u Mađarskoj F. Romer |
Grad je arheološki višeslojni lokalitet koji se nalazi 1,5km jugozapadno od mesta Dupljaja kod Bele Crkve i prostire se na površini od 7 ha. To je uzvišena lesna terasa trougaonog oblika koja se sa severozapadne strane se strmo spušta prema dolini reke Karaš na kojoj je, u drugoj polovini 19. veka, kustos Nacionalnog muzeja u Mađarskoj F. Romer konstatovao lokalitet Dupljaja.
Lokalitet je veoma oštećen i vrlo malo istraživan. Prva sondažna iskopavanja počela su 1972. (4 sonde), a sistematsko arheološko istraživanje 2001. godine. Lokalitet je višeslojni, sa kulturnim slojevima od kasnog bronzanog doba do poznog srednjeg veka. Tom prilikom pronađena je keramika koja pripada vatinskoj kulturnoj grupi, kao i slovenske nekropole iz XI-XII veka, kada se na ovom prostoru nalazio srednjovekovni grad Karaš.
Sa lokaliteta Grad Dupljaja potiču dvoja čuvenih kultnih kolica od pečene zemlje Dupljajska kolica.
Dupljajska kolica[uredi | uredi izvor]
Dupljajska kolica su naziv za dvoja kolica koja su otkrivena početkom 20. veka u severoistočnom delu lokaliteta. Otkrivena su dvoja kolica od terakote koja pripadaju žutobrdskoj kulturi, srednjeg bronzanog doba. Jedna kolica su sa tri točka i poklopcem i u njih su upregnute patke. Druga imaju samo dva točka. To su kola u vidu dvokolice, sa primitivno prikazanim božanstvom na njima. Na kolicima su ljudske figure, sa ptičjim kljunom. Dvokolica i božanstvo su ornamentisani. Figure su predstavljene sa zvonastom suknjom i nakitom koji je urezan. Dekoracija je rađena urezivanjem, a ornemanti su geometrijski (spirala, krug, šrafirani trougao).
Kolica se nalaze u Narodnom muzeju u Beogradu, a druga u Vršačkom muzeju.[1]
Srednjovekovni grad Karaš[uredi | uredi izvor]
U srednjem veku ovde se nalazio srednjovekovni grad Karaš, bio je središte Mađarske tokom 12. veka. Unutar grada, opasanog suvim rovom, otkriveni su ostaci crkve, velika ostava mađarskog i engleskog novca ( sa oko 1000 komada) s početka XII veka i nekoliko nekropola u rasponu od 11. do 15. veka.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Srejović, D. 1997. Arheološki leksikon. Savremena administracija. Beograd.