Pređi na sadržaj

Grb Pančeva

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Pančevo
Detalji
Nosilacgrad Pančevo
Usvojen16. januar 1881.

Grb Pančeva je službeni grb grada od 16. januara 1881. godine.[1]

Izgled grba[uredi | uredi izvor]

Grb Pančeva je likovno izražen štitom u stilu renesanse na kome se nalazi tvrđava sa dve kule i jednom otvorenom kapijom, u kojoj stoji vitez u oklopu sa kopljem, a ispod tvrđave su dve talasaste pruge koje simbolizuju reke Dunav i Tamiš. Povrh štita se nalazi krunište sa pet kula. Savremeni grb je izveden u crvenoj, plavoj i beloj boji,[2] iako je istorijska verzija grba nosila grimiznu, srebrnu i zelenu boju.

Istorija grba[uredi | uredi izvor]

Iako je Pančevo na osnovu ukaza cara Franca II, 1. januara 1794. godine steklo status slobodnog vojnog komuniteta, to jest lokalnu samoupravu, bilo je potrebno da prođe još preko osam decenija da bi dobilo i svoj grb.

Tek nakon raspuštanja Banatske vojne krajine 1872. godine, Pančevo je steklo status samostalnog municipalnog grada s određenim jurizdikcijama i županijskim pravima. Međutim, bilo je potrebno još nekoliko godina kako bi na osnovu ovog novog statusa ovaj grad stekao i prvo na isticanje sopstvenih obeležja.

Prvi predlog[uredi | uredi izvor]

Prvi nacrt grba

Prvi nacrt gradskog grba bio je gotov u proleće 1880. godine. Uradili su ga Gustav Altenburger, renomirani istraživač i autor mnogih grbova, i Lumbold, vlasnik fabrika za izradu zastava i ukrasa. Oni su sačinili grb na krinastom štitu u koji su ucrtane gradske zidine s dve kule između kojih stoji propeti lav, i krunom iznad štita.

Drugi predlog[uredi | uredi izvor]

120
Drugi nacrt grba

Doktor Bela Coboli, vanredni profesor univerziteta u Budimpešti, ponudio je idejino rešenje grba grada Pančeva, po kome je Nandor Malahovski sredinom juna 1880. godine sačinio i nacrt. Na njemu je predstavljena ženska figura koja simbolizuje Hungariju, i koja u desnoj ruci drži štit s državnim grbom Ugarske, a u uzdignutoj levici mađarsku trobojku. Leva strana grba podeljena je u dva polja: u gornjem se nalazi silueta tvrđave, a u donjem na crvenoj podlozi dve srebrne trake – gornja šira simbolizuje Dunav, a donja uža Tamiš, što određuje geografski položaj grada.

Treći predlog[uredi | uredi izvor]

Treći predlog grba

Kasnije, Luj Klajn, na inicijativu gradskog odbora koji je razmatrao oba predloga, doradio je Coborov nacrt tako što je na gornjem polju na obe strane gradskih zidina postavio po jednog propetog lava, leđima okrenutih k tornju, a na donjem obrnuo raspored traka koje označavaju reke. Uža traka koja simbolizuje Tamiš trebalo je da bude iznad šire koja predstavlja Dunav, jer je reka Tamiš bliža Pančevu od Dunava.

Gradski magistrat je 16. septembra 1880. godine podneo Skupštini gradskog predstavništva Coborov predlog gradskog grba na usvajanje. Istog dana je Magistrat tu odluku, kao nacrte sva tri predložena grba, poslao Ministrastvu unutrašnjih poslova Ugarske na razmatranje.

Konačno rešenje[uredi | uredi izvor]

Usvojeni grb Pančeva

Ministar unutrašnjih poslova Kalman Tisa u dopisu od 28. novembra izvestio je pančevačke vlasti da zbog ozbiljnih heraldičkih i istorijskih nepravilnosti, ne može da odobri nacrt grba za koji se skupština opredelila. Predložio je nekoliko izmena Altenburger-Lumboldovog nacrta, i obećao da će se on lično založiti da taj grb bude prihvaćen na najvišem mestu u Beču, ukoliko grad Pančevo usvoji baš taj predlog grba kao zvanično obeležje.

Na sednici gradskog predstavništva 11. decembra 1880. godine, jednoglasno su prihvaćene predložene izmene, i novi izgled grba poslat je ministru Tisi na dalji postupak. On je 5. januara 1881. godine uputio čitav predmet carevom ličnom ministru Beli Orciju. Car Franc Josif je 16. januara odobrio upotrebu grba, koji je i danas grb grada Pančeva.

Blazon grba glasio je ovako:

Na zelenoj livadi, u grimiznom polju nalazi se srebrna tvrđava s dva bastiona i s jednom otvorenom kapijom u kojoj stoji vitez na straži u oklopu i s kopljem. Dva talasasta povoja predstavljaju dve reke. Štit je ispovijan u renesansnom stilu, a iznad štita je srebrno krunište gradskih zidina.

Komunistička verzija grba[uredi | uredi izvor]

Tokom perioda vladavine Komunističke Partije, grbu je bila dodata petokraka koja je s grba skinuta nakon pada komunizma.[3]

Reference[uredi | uredi izvor]