Delminij

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Delminij (lat. Delminium) je antički lokalitet kod Duvna na Duvanjskom polju.

U početku je bio upravno sedište ilirskog plemena Delmati, po kojima je kasnije dobila ime Dalmacija. Nalazio se u blizini potonjeg rimskog naselja, ili na Libu ili na Gradini kod Gaja. Godine 156. p. n. e. našao se pod opsadom Rimljana predvođenih Gajom Marcijem Figulom; godinu dana kasnije zauzeo ga Publije Kornelije Scipion Nazika, njegova utvrđenja su porušena, a okolna zemlja pretvorena je u pašnjak za ispašu ovaca.[1]

Kasnije rimsko naselje, kako je prestala potreba za utvrđenjima, premestilo se sa brežuljka u dolinu, pa je teritorijom Delmata administrirano iz Salone na obali.[2] Rimski Delminij, koji je verovatno osnovan za vreme Avgusta, opstao je kroz 6. vek kada se pominje kao sedište episkopije za vreme pape Grgura. Za vreme Hadrijana domaće stanovništvo je prvi put dobilo rimsko građansko pravo. Mada nikada nije povratio značaj kakav je imao za vreme Ilira, rimski Delminij je verovatno postao centar zemljoradnje u dolini.

Nalazi sa lokaliteta nalaze se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ App. Ill. 11; Florus. 2.25; Frontin. pp. 3.6.2; Strab. 7.5.5
  2. ^ Plin. HN 3.142