Donja Sabanta

Koordinate: 43° 57′ 14″ S; 20° 57′ 51″ I / 43.9539° S; 20.9642° I / 43.9539; 20.9642
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Donja Sabanta
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugŠumadijski
GradKragujevac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 540
Geografske karakteristike
Koordinate43° 57′ 14″ S; 20° 57′ 51″ I / 43.9539° S; 20.9642° I / 43.9539; 20.9642
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina284 m
Donja Sabanta na karti Srbije
Donja Sabanta
Donja Sabanta
Donja Sabanta na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj034
Registarska oznakaKG

Donja Sabanta je naseljeno mesto grada Kragujevca u Šumadijskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 540 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Naselje je osnovano 1735. godine. Do Drugog srpskog ustanka Donja Sabanta se nalazila u sastavu Osmanskog carstva. Nakon Drugog srpskog ustanka Donja Sabanta ulazi u sastav Kneževine Srbije i administrativno je pripadala Jagodinskoj nahiji i Levačkoj knežini[1] sve do 1834. godine kada je Srbija podeljena na serdarstva.

Ovde se nalazi Manastir Lipar. Đura Jakšić je učiteljevao u selu 1865, spomenik mu je podignut u oktobru 1936.[2]


Geografija[uredi | uredi izvor]

U ataru sela Donja Sabanta, na oko 7 kilometara južno od centra grada, nalazi se geografski centar Srbije. Donja Sabanta je oivičena visovima Žeželja, sa severa, Dubova, sa zapada, brda izvan rečice Osenica, sa istoka, kod je sa južne strane otvoren prostor prema Gornjoj Sabanti. U ovom selu su naselja Srednja Mala, Čarkovac i Džepare.

Nalazi se na 43°57’08” severno Geografske širine i 20°57’31” istočne georafske dužine i sa okolnim selima pripada području Šumadije.

Pod njivama se nalazi 716,18 ha, voćnjacima 128,56 ha, vinogradima 6,18 ha, livadama 229,4 ha, pašnjacima 159,6 ha dok ostalo zemljište zauzima 1,62 ha.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Donja Sabanta živi 559 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 46,6 godina (45,6 kod muškaraca i 47,7 kod žena). U naselju ima 218 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,99.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 1.210
1953. 1.122
1961. 1.033
1971. 932
1981. 856
1991. 801 767
2002. 651 685
2011. 540
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
647 99,38%
Jugosloveni
  
2 0,30%
nepoznato
  
2 0,30%
Donja Sabanta u popisima Jagodinske nahije — od 1818. do 1829.[1]
Godina popisa 1818. 1819. 1820. 1821. 1822. 1823. 1824/25. 1825. 1826. 1827. 1828. 1829.
Kuće 41 43 46 46 47 46 49 48 48 50 53 54
Poreske glave* - 64 59 62 63 65 67 62 61 63 62 62
Aračke glave** 124 149 150 152 155 156 162 158 158 162 167 173
*Poreske glave = Oženjeni muškarci | ** Aračke glave = Muškarci od 7 do 70 godina


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Popović, Ljubodrag. Zoran Marković, ur. Jagodinska nahija, knjiga prva 1815 —1823 (PDF). Jagodina: Istorijski arhiv Jagodina. ISBN 86-902609-5-1. Pristupljeno 12. 7. 2012. 
  2. ^ "Politika", 19. okt. 1936
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]