Dragobužde

Koordinate: 42° 41′ 25″ S; 21° 49′ 18″ I / 42.6903° S; 21.8217° I / 42.6903; 21.8217
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Dragobužde
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPčinjski
GradVranje
Gradska opštinaVranje
Stanovništvo
 — 2011.49
Geografske karakteristike
Koordinate42° 41′ 25″ S; 21° 49′ 18″ I / 42.6903° S; 21.8217° I / 42.6903; 21.8217
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina673 m
Dragobužde na karti Srbije
Dragobužde
Dragobužde
Dragobužde na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj17507
Pozivni broj017
Registarska oznakaVR

Dragobužde je naselje u Poljanici, grad Vranje u Pčinjskom okrugu, na oko 3 km zapadno od Vlasa, gde je sedište Mesne zajednice. Prema popisu iz 2002. bilo je 49 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 56 stanovnika).

Opis sela[uredi | uredi izvor]

Dragobužde se nalazi između sela Vlase na istoku, Trstena na zapadu, Golemo Selo na severu i Roždace na jugu. Razmešteno je najvećim delom po Dragobuškom ridu (između Trstenske i Senske reke) i u dolini Bele vode, a jedan deo, kao zasebna mahala Krivi Deja, je na desnoj obali Trstenske reke. Selo je razbijenog tipa, u svom većem delu nema izražene mahale. Posle oslobođenja od Turaka 1878. godine smatrano je za mahalu sela Vlase.

Stanovnici sela bave se poljoprivredom, uglavnom ratarstvom, stočarstvom i voćarstvom. Selo ima dosta hrastove šume u vidu zabrana, sada mestimično prošaranim manjim četinarskim zasadima. Bogato je izvorima zdrave planinske vode, pa su mnogi stanovnici nižih sela kao što je Vlase i Golemo Selo, vodu u svoje kuće doveli iz Dragobužda. Od ranije su poznati Anđelinkov kladenac i Vetrenjača.

Nema tragova ranijih naselja, osim ostataka Arnautskog groblja. U početku je selo bilo srpsko, a u drugoj polovini 18. veka tu su se naselili Arnauti iz Ravnog Dela i Oruglice i potisnuli Srpsko stanovništvo. Posle 1878. godine svi Arnauti su se iselili, a Dragobužde naselili Srbi pretežno iz sela Vlase (iz roda Babaivaninci, Đergazovci, Đurakovci i drugi). Na brdu zvanom Logor vidljivi su tragovi rovova i skloništa, verovatno iz vremena borbi za oslobođenje ovih krajeva od Turaka. Tu su nalažene kugle od olova koje su bile deo „džebane“ pušaka toga vremena

Seoska slava, litije ili krste, je u utorak, treći dan Duhova.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Dragobužde živi 42 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 48,7 godina (48,8 kod muškaraca i 48,6 kod žena). U naselju ima 16 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,06.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 187
1953. 173
1961. 155
1971. 114
1981. 103
1991. 56 56
2002. 49 49
2011. 40
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
49 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija slika[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Rista T. Nikolić, Poljanica i Klisura, izdanje 1905. godine, pp. 197. (Srpski etnografski zbornik, Beograd, knjiga IV, Srpska kraljevska akademija).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]