Pređi na sadržaj

Engelina Smirnova

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Engelina Sergejevna Smirnova
Engelina Smirnova 2011. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1932-02-04)4. februar 1932.(92 god.)
Mesto rođenjaLenjingrad, SSSR
Naučni rad
PoljeIstorija umetnosti

Engelina Sergejevna Smirnova (Lenjingrad, 4. februar 1932) ruski je istoričar umetnosti, univerzitetski profesor i inostrani član SANU.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

U periodu 1948-1953 studirala je na Lenjingradskom državnom univerzitetu na Odseku za istoriju umetnosti Istorijskog fakulteta. Nakon diplomiranja, radila je kao istraživač na Odeljenju za drevnu rusku umetnost Ruskog muzeja (1953-1969). Godine 1965. na Moskovskom državnom univerzitetu odbranila je doktorat. Od 1969. godine je glavni istraživač na Katedri za istoriju staroruske umetnosti Državnog instituta za istoriju umetnosti. Godine 1979. na Moskovskom državnom univerzitetu odbranila je doktorsku disertaciju „Slikarstvo Velikog Novgoroda. Sredina 13. - početak 15. veka.

Od 1978. radi na Moskovskom državnom univerzitetu na Katedri za istoriju ruske umetnosti. Godine 1988. stekla je akademsko zvanje profesora. Ona je profesorka na katedri za istoriju ruske umetnosti Univerziteta u Moksvi.[2] Predaje istoriju staroruske umetnosti. Devedesetih je predavala na Univerzitetu u Milanu, Univerzitetu na Kritu i nizu značajnih američkih univerziteta.

Od 2010. godine je stalni kustos međunarodne konferencije „Aktuelni problemi teorije i istorije umetnosti“.

Laureatje nagrade M. V. Lomonosov (2010) za naučnu publikaciju Gledajući na sliku antičkih slikara ... Tema poštovanja ikona u umetnosti srednjovekovne Rusije.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Makarijevska nagrada, 2007.[1]
  • Nagrada „Lomonosov”, 2010.[1]

Dela[uredi | uredi izvor]

  • Živopisь Obonežья XIV—XVI vv / Redkollegiя: V. N. Lazarev, O. I. Podobedova. AN SSSR. Institut istorii iskusstv Ministerstva kulьturы SSSR. — M.: Nauka, 1967. — 188, [12] s. — (Pamяtniki drevnerusskogo iskusstva). — 5500 эkz. (v per., superobl.)
  • Živopisь Velikogo Novgoroda. Seredina XIII — načalo XV v. M., 1976.
  • Živopisь Velikogo Novgoroda. XV v. M., 1982. (B soavt. s V. K. Laurinoй, Э. A. Gordienko.)
  • Moskovskaя ikona XIV—XVII vekov. L., 1988. (Vыšla takže na angl., nem., franc. яz.)
  • Licevыe rukopisi Velikogo Novgoroda. XV v. M., 1994.
  • Fonti della Sapienza. Le miniature di Novgorod del XV secolo. Milano, 1996.
  • La pittura russa. T. 1. Milano, 2001. (B soavt. s V. D. Sarabьяnovыm)
  • Ikonы Severo-Vostočnoй Rusi. Rostov, Vladimir, Kostroma, Murom, Rяzanь, Moskva, Vologodskiй kraй, Dvina. Seredina XIII — seredina XIV veka // Centrы hudožestvennoй kulьturы srednevekovoй Rusi. M., 2004.
  • «Smotrя na obraz drevnih živopiscev…» Tema počitaniя ikon v iskusstve Srednevekovoй Rusi. M., 2007.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v „Smirova Sergejevna Engelina”. SANU. 
  2. ^ GODIŠNjAK CXX ZA 2013. (na jeziku: srpski). Srpska akademija nauka i umetnosti. str. 23.