Zapoljarni
Zapoljarni Zapolяrnый | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Rusija |
Federalni okrug | Severozapadni |
Oblast | Murmanska oblast |
Rejon | Pečenški rejon |
Osnovan | 1955. |
Status grada | 1963. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2017 | 15.194 |
— gustina | 2.532,33 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 69° 24′ 48″ S; 30° 51′ 18″ I / 69.4132° S; 30.8551° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 116 m |
Površina | 6 km2 |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 184430 |
Pozivni broj | (+7) 81554 |
Registarska oznaka | 51 |
OKATO kod | 47 215 503 |
OKTMO kod | 47 615 103 001 |
Veb-sajt | |
http://www.zapadmin.ru/ |
Zapoljarni (rus. Заполярный) naseljenjo je mesto sa administrativnim statusom grada na krajnjem severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se na severozapadu Murmanske oblasti i administrativno pripada njenom Pečenškom rejonu.
Prema procenama nacionalne statističke službe za 2017. u gradu je živelo 15.194 stanovnika.
Na nekih 12 kilometara zapadno od grada nalazi se najdublja veštačka bušotina na svetu, Koljska ultraduboka bušotina.
Geografija[uredi | uredi izvor]
Zapoljarni se nalazi u severnom deu Pečenškog rejona, negde na polovini puta između Nikelja na zapadu i Pečenge na severu. Nalazi se na oko 110 kilometara severozapadno od Murmanska. Leži na nadmorskoj visini od 116 m.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Nastanak grada u najužoj je vezi sa razvojem rudarstva na tom području, te se sam grad razvio iz radničkog naselja podignutog u blizini lokalnog rudnika nikla. Zvaničan datum sonivanja grada je 4. maj 1955. godine. Godinu dana kasnije novoosnovano naselje dobija naziv Zapoljarni, a odlukom državnih vlasti od 30. maja 1957. naselju je dodeljen administrativni status radničke varošice.
Sadašnji administrativni status grada nosi od 1. februara 1963. godine.
Demografija[uredi | uredi izvor]
Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u naselju je živelo 15.825 stanovnika, dok je prema procenama za 2017. varošica imala 15.194 stanovnika.[1]
1939. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2017. |
---|---|---|---|---|---|---|---|
--- | 3.791 | 22.084 | 21.172 | 23.564[2] | 18.640[3] | 15.825[4] | 15.194 |
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Čislennostь naseleniя Rossiйskoй Federacii po municipalьnыm obrazovaniяm na 1 яnvarя 2017 goda”. Arhivirano iz originala 31. 07. 2017. g. Pristupljeno 24. 09. 2017.
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Zvanični veb-sajt administracije Pečenškog rejona
- Detaljnija topografska mapa područja