Kalimanići (Gornji Milanovac)

Koordinate: 44° 04′ 00″ S; 20° 25′ 00″ I / 44.066666° S; 20.416666° I / 44.066666; 20.416666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kalimanići
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugMoravički
OpštinaGornji Milanovac
Stanovništvo
 — 2011.Pad 139
Geografske karakteristike
Koordinate44° 04′ 00″ S; 20° 25′ 00″ I / 44.066666° S; 20.416666° I / 44.066666; 20.416666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina408 m
Kalimanići na karti Srbije
Kalimanići
Kalimanići
Kalimanići na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj032
Registarska oznakaGM

Kalimanići je selo u centralnoj Srbiji, u opštini Gornji Milanovac, u Moravičkom okrugu. Nalazi se na 8 km od Gornjeg Milanovca[1], na putu Gornji Milanovac - Kalimanići - Boljkovci - Donji Banjani - Ljig. Na nadmorskoj visini je od 420 do 480 m, a zauzima površinu od 502 ha.[1]

Prema popisu iz 2011. u selu je bio 139 stanovnika.

Selo je imalo svoju opštinu i školu. Pripada crkvenoj parohiji crkve u selu Ljutovnica. Seoska slava je bila Bela subota, a danas je drugi dan Trojice.[1]

Do skoro, selo je bilo poznato i po velikim voćnjacima PIK-a Takovo. U ovom selu su poznati proizvođači šljiva i dobre prirodne rakije. Među prvim zaštićenim rakijama sa ovog područja je i „GEDžA” proizvođača Marković Milovana.

Ovde se nalaze Stari spomenici na seoskim grobljima u Kalimanićima (opština Gornji Milanovac) i Markov grob u Kalimanićima.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Selo je tipičnog razbijenog šumadijskog tipa i deli ga rečica Kaludra na dva dela, takozvani donji i gornji kraj.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Nailaskom Turaka, Kalimanići su bili iseljeni. U 18. veku selo je naseljeno doseljenicima iz Starog Vlaha. Prvi doseljenik u ovo selo zvao se Kaliman pa je po njemu selo dobilo ime.[1]

Selo je poznato i po tome što je tu bila zadnja linija fronta u Kolubarskoj bici. Naime, Austrougarske snage su zaglavile svoje teško naoružanje u delu Vrnčana, sela koje se graniči sa Kalimanićima, zvano Lokva, gde su ih srpske snage potukle do nogu i preokrenule bitku u svoju korist.

U Kalimanićima rođen je general Božidar Terzić, komandant Šumadijske divizije I poziva u Prvom svetskom ratu do 31. decembra 1915. godine i ministar vojni u Vladi Srbije do pred kraj Prvog svetskog rata. U ratovima u periodu od 1912. do 1918. godine selo je dalo 78 ratnika. Poginulo ih je 61 a 17 je preživelo.[1]

U selu se za vreme Drugog svetskog rata skrivao Miloš Minić.

Selo ima fudbalski klub „Omladinac” i neverovatno dobre ljude.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U popisima selo je 1910. godine imalo 470 stanovnika, 1921. godine 320, a 2002. godine taj broj je spao na 182.[1]

U naselju Kalimanići živi 148 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 45,4 godina (45,0 kod muškaraca i 45,8 kod žena). U naselju ima 62 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,92.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Broj stanovnika se izuzetno brzo smanjuje, jer stanovništvo prelazi u Gornji Milanovac i ostale gradove.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 467
1953. 457
1961. 366
1971. 291
1981. 259
1991. 202 201
2002. 181 181
2011. 139
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[3]
Srbi
  
180 99,44%
Jugosloveni
  
1 0,55%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g d đ Đuković, Isidor (2005). Rudničani i Takovci u oslobodilačkim ratovima Srbije 1912-1918. godine. Gornji Milanovac: Muzej Rudničko-takovskog kraja. str. 243. 
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]