Kirbert Kerak

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kirbert Kerak (arap. خربة الكرك Khirbet al-Karak, "ostaci tvrđave") ili Bet Jerah (hebr. בית ירח "Kuća Meseca (boga)") je tel koji se nalazi na južnoj obali Galilejskog jezera u Izraelu.[1]Tel obuhvata površinu veću od 50 hektara, što ga čini jednim od najvećih u Levantu, i sadrži ostatke koji datiraju iz ranog bronzanog doba (oko 3.000 - 2.000 godina pre nove ere), preko persijskog perioda (450 godina pre nove ere) do ranog islamskog perioda (1.000 godina nove ere).[1][2][3]

Kirbert kerak keramika je oblik keramike iz ranog bronzanog doba koja je prvo otkrivena na ovom lokalitetu i dobila je ime po njemu. Pronalazi se i u drugim delovima Levanta (uključujući Jerihon i Ugarit).[4]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Kirbert Kerak se nalazi na delti reke Jordan u Glalilejsko jezero i nalazi se na 15 metara iznad nivoa jezera.[1][5] Ima oblik trougla od oko 1,2 km sa 380 metara (u najširem delu), a pokriva 60-75 hektara.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rano bronzano doba (3300/3500—2200. godine pre nove ere) - oktriće kamena sa egipatskim motivima, uključujući i ank[6] koje se dogodilo 2009. godine ukazuje na trgovinu/političke odnose sa prvom dinastijom Egipta, oko 3000. godine pre nove ere.[7][8] Arheolozi su identifikovali četiri nivoa okupacije iz ranog bronzanog doba. Arhitektonski razvoj pokazuje prelaz od podzemnh staništa, preko temelja od čerpića do temelja od bazalta. Kuće sa temeljima od bazalta pripadaju istom vremenskom periodu kao Kirbert Kerak keramika, iz ranog bronzanog doba III. Od najranijih faza, naselje je bilo zaštićeno sa juga i zapada zidom (na severu i istoku se nalazilo Galilejsko jezero). Kapija na jugu je bila izgrađena od bazalta.[9] Dokazi o urbanom ortogonalnom rasporedu građevina je pronađen još u ranoj bronzi II,[10] što potvrđuje teorije da je grad bio jedan od regionalnih urbanih centara u ovom periodu.[11]

Srednje bronzano doba (2200-1550 pre nove ere) - oko 2000. godine pre nove ere grad je bio uništen ili napušten.[3] Pronađena je popločana ulica, radionica grnčara i drugi nalazi koji datiraju iz srednjeg bronzanog doba I. Pronađen je i grob iz srednjeg bronzanog doba II i deo gradskih zidina iz istog perioda.[9]

Biblijski period - nema dokaza stanovanja na lokalitetu u periodu od 1.200. do 450. godine pre nove ere, dok lokalitet nije oblovljen tokom persijskog perioda.[3]

Bet Jerah[uredi | uredi izvor]

Ime Bet Jerah je prihvaćeno i koristi se za Kirbert Kerak, iako nema dokaza da se on nalazio ovde.[12]Osnovan u helenskom periodu (4. vek pre nove ere), Bet Jerah je prestao da postoji krajem ovog perioda (1. vek pre nove ere).[13] Dato mu je grčko ime Philoteria od strane Ptolemeja II Filadelfa za njegovu sestru, što potvrđuju i artefakti pronađeni na lokalitetu iz perioda Ptolomejeve vlasti (3. vek pre nove ere).[13][14][15]

Tokom Rimskog perioda je izgrađena tvrđava i mesto je postalo poznato i dobilo ime po ovom zdanju.[16] Jerusalem Talmud spominje Bet Jerah pored Sanabrija (Al-Sanabra), opisujući ih kao gradove-tvrđave,[5][17][18] , ali takođe koristi ime Kerah za Bet Jerah.[16] Kerah, što znači "tvrđava", je bio aramejski naziv za mesto u Rimskom periodu.[16]

Al-Sanabra[uredi | uredi izvor]

Al-Sanabra je bio poznat još u vreme helenizma pod imenom Senabaris.[5][19] Bio je grad sličan Bet Jerahu.[19] U vizantijskom periodu je izgrađena crkva tamo, u kojoj je pronađeno dokaza da je ponovo korišćena kao kuća tokom islamskog perioda.[20]

U vreme krstaških ratova, bila je mesto bitke kod Al-Sanabre 1.113. godine nove ere.[21]

Arheologija[uredi | uredi izvor]

Kirbert Kerak keramika iz ranog bronzanog doba

Arheolozi prvi put rekognosciraju tel tokom 1920-ih godina.[22][23] Na'im Makholu, hrišćanski palestinac je 1933. godine poslat na lokalitet da vodi zaštitna iskopavanja pre građenja auto puta koji je trebalo da prođe tuda.[24]

Tokom 1940-ih su na lokalitetu iskopavali mnogi arheolozi, Bendžamin Mazar, Mišel Avi-Jonah, Moše Šeteklis i Emanuel Dunajevski.[25] Tokom iskopavanja 1946. godine je u severnom delo tela pronađeno utvrđenje koje je imalo nekoliko objekata, uključujući i kupatilo sa šarenim mozaicima.[26][27]

Između 1950. i 1953. godine,[28][29][30] P. L. O. Gaj i Pesač Bar-Adon su iskopavali lokalitet i greškom su indentifikovali građevinu kao sinagogu iz 5—6. veka nove ere.[31][32][27][33]

Iskopavanja Orijentalnog instituta Univerziteta u Čikagu su 1960. godine pronašla vizantijsku crkvu severno od utvrđenja.[20]

Rut Amiran je vršio iskopavanja na telu 1976. godine. Nakon njega se na lokalitetu ponovo vrše iskopavanja tek pod rukovodstvom Nimroda Getzova 1994. i 1995. godine.[34]

U 21. veku su nastavljena iskopavanja tela. Prva iskopavanja su rađena 2003 godine.[35] Nakon ovoga iskopavanje vrše arheolozi sa Univerziteta u Tel Avivu kojima rukovodi Rafael Grenberg 2010. godine.[36][32][37]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v Meyers 1996, str. 312
  2. ^ The Holy Land: An Archaeological Guide from Earliest Times to 1700, Jerome Murphy O'Connor, Oxford University Press. (1980). str. 159.
  3. ^ a b v Milgrom 1995, str. 630–632
  4. ^ Khirbet Kerak Ware Arhivirano na sajtu Wayback Machine (19. maj 2019) ancientneareast.net
  5. ^ a b v Milgrom, Jacob; Wright, David Pearson; Freedman, David Noel; Hurvitz, Avi (1995). Pomegranates and golden bells: studies in biblical, Jewish, and Near Eastern ritual, law, and literature in honor of Jacob Milgrom (Illustrated izd.). Eisenbrauns. str. 630,footnote #2. ISBN 978-0-931464-87-4. 
  6. ^ Greenberg, Rafi; Wengrow, David; Paz, Sarit (jun 2010). „Cosmetic connections? An Egyptian relief carving from Early Bronze Age Tel Bet Yerah (Israel)”. Antiquity. Pristupljeno 11. 7. 2010. 
  7. ^ Greenberg, Rafi. גן לאומי תל בית ירח (na jeziku: Hebrew). Israel Antiquities Authority.  CS1 održavanje: Neprepoznat jezik (veza)
  8. ^ Siegel, Judy (9. 7. 2009). „New discovery links ancient Egypt and Jordan valley site”. Jpost.com. Pristupljeno 4. 7. 2010. 
  9. ^ a b Beth Yerah. Archaeological encyclopedia of the Holy Land. 2001. str. 88—89. ISBN 978-0-8264-1316-1. 
  10. ^ Greenberg, Rafi (2005). „Tel Bet Yerah”. Excavations and Surveys in Israel. Israel Antiquities Authority. Arhivirano iz originala 18. 5. 2013. g. Pristupljeno 15. 1. 2017. 
  11. ^ Encyclopedia of Prehistory. str. 97.
  12. ^ Esse 1991, str. 35
  13. ^ a b Safrai 1994, str. 12
  14. ^ Chancey 2002, str. 98
  15. ^ Constructing early Christian families: family as social reality and metaphor, 1997 
  16. ^ a b v L. SUKENIK. „The Ancient City of Philoteria (Beth Yerah)”. Journal of the Palestine Oriental Society. str. 107. 
  17. ^ Gil 1997, str. 3, footnote #5.
  18. ^ Lightfoot 2013, str. 142.
  19. ^ a b Ugarit-Forschungen, Volume 8. Verlag Butzon & Bercker. 1977. str. 179. 
  20. ^ a b Whitcomb in Schuzman (2009). pp. 245.
  21. ^ Tyerman 2006, str. 203
  22. ^ L. Sukenik, The Ancient City of Philoteria (Beth-Yerah), Journal of the Palestine Oriental Society, vol. 11. str. 101-108, 1922
  23. ^ W. F. Albright, Some Archaeological and Topographical Results of a Trip through Palestine, Bulletin of the American Schools of Oriental Research, no. 11. str. 1-14, 1923
  24. ^ archaeology tau | archaeology
  25. ^ B. Maisler, M. Stekelis, and M. Avi-Yonah, The Excavations at Beth Yerah (Khirbet el-Kerak) 1944-1946, Israel Exploration Journal, vol. 2. str. 165-173 and pp. 219-29, 1951
  26. ^ Amihai Mazar. „al-Sinnabra Overview”. The Shelby White-Leon Levy Program for Archaeological Excavations. Arhivirano iz originala 10. 2. 2010. g. Pristupljeno 16. 3. 2010. 
  27. ^ a b „The Umayyad Qasr”. Tel Bet Yerah Research and Excavation Project. Pristupljeno 18. 3. 2010. 
  28. ^ P. Bar-Adon, Beth Yerah (News and Notes), IEJ, vol. 3. str. 132, 1953
  29. ^ P. Bar-Adon, Beth Yerah (News and Notes), IEJ, vol. 4. str. 128-129, 1954
  30. ^ P. Bar-Adon, Beth Yerah (News and Notes), IEJ, vol. 5. str. 273, 1955
  31. ^ „Individual Scholarship: 2001-2002 Annual Report - Donald S. Whitcomb”. The Oriental Institute of the University of Chicago. 30. 7. 2007. Arhivirano iz originala 13. 06. 2011. g. Pristupljeno 16. 3. 2010. 
  32. ^ a b „Israeli archaeologists identified Caliph Mu'awiya's Lakeside Palace”. Tel Aviv University: Division for Press Relations, Spokesperson & Communication Guidelines. 15. 3. 2010. Arhivirano iz originala 22. 7. 2011. g. Pristupljeno 18. 3. 2010. 
  33. ^ „Tibériade: identification des vestiges d'un palais omeyyade”. RTBF.be. 16. 3. 2010. Arhivirano iz originala 15. 1. 2013. g. Pristupljeno 16. 3. 2010. 
  34. ^ Nimrod Getzov et al., The Tel Bet Yerah Excavations 1994-1995 (IAA Reports S. No. 28), Israel Antiquities Authority. 2006. ISBN 978-965-406-186-5.
  35. ^ TBYREP
  36. ^ „Ruins thought to be synagogue was Umayyad palace: 7th century Arab palace identified in Israel”. Al-Arabiya. 16. 3. 2010. Arhivirano iz originala 23. 3. 2010. g. Pristupljeno 16. 3. 2010. 
  37. ^ Presse, Agence France (16. 3. 2010). „Ruins of 7th century Arab palace identified in Israel”. Zimbio. Arhivirano iz originala 05. 10. 2012. g. Pristupljeno 16. 3. 2010. 

Literatura[uredi | uredi izvor]