Pređi na sadržaj

Kočevska džamija

Koordinate: 44° 11′ 59″ S; 17° 54′ 28″ I / 44.199626° S; 17.907697° I / 44.199626; 17.907697
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kočevska džamija
Sulejmanija
Pogled na Kočevsku džamiju s donje strane ispod „Zeničanke”
Kočevska džamija na karti Bosne i Hercegovine
Kočevska džamija
Kočevska džamija
Lokacija na mapi Bosne i Hercegovine
Osnovne informacije
Lokacijačaršija Zenice
Koordinate44° 11′ 59″ S; 17° 54′ 28″ I / 44.199626° S; 17.907697° I / 44.199626; 17.907697
Religijaislam
GradZenica
OpštinaZenica
EntitetFederacija
DržavaBiH
Rukovodstvoimam(i):
Ismet ef. Bašić
Veb-sajtmizzenica.ba/koceva/
Arhitektonski opis
Stil arhitektureosmanski
Osnivanje1520—1557.[1][2]
obnova: 1928, 1950, 1965, 1972; 1990[1]
Završetak izgradnje1557.; prije 467 godina (1557)
nova džamija:
1990.; prije 34 godine (1990)
Specifikacije
Smjer fasadesjever
Broj minaretajedan
Broj hramovajedan

Kočevska džamija ili Sulejmanija je džamija u Zenici (Federacija BiH, Bosna i Hercegovina). Pokriva džemat od oko 3.500 domaćinstava.[3]

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se u gornjem dijelu zeničke čaršije, na uglu ulice Maršala Tita i ulice Huseina Kulenovića.[4]

Istorija i opis[uredi | uredi izvor]

Građena je 15201557. godine. Vakif je bio Abdija, sin hadži Memije.[1][3]

Pogled sa drugog (donjeg) haremskog ulaza na prvi (lijevo) te na glavni ulaz u hram (desno)

Prvobitno je imala drvenu munaru; potom je sazidana munara od cigle (1928).[3] Džamija je djelimično renovirana 1964/65. i 1972. godine, a kasnije srušena zbog dotrajalosti; nova je izgrađena 1990. godine, kao prva potkupolna u Zenici.[3] Ima jednu munaru sa dva šerefeta[3] i ima dva kapijska glavna ulaza u harem.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v v. zvaničnu tablu ispred prvog ulaza u džamiju
  2. ^ visitmycountry.net
  3. ^ a b v g d mesdzid.ba Arhivirano na sajtu Wayback Machine (3. mart 2020) (v. takođe isti tekst i na veb-sajtu datom u infokutiji)
  4. ^ google.com/maps

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • A. Ahmić, Zeničke džamije, Preporod br. 18, Sarajevo 1980.
  • Mehmed Mujezinović, „Kulturno naslijeđe”, Sarajevo – Publishing, 3. izdanje, str. 61—65, 1998. — Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3
  • S. Jalimam, Prošlost Zenice do 1941., Zenica 1996.
  • M. Sarić, Zenička čaršija i mahale, Zenica 2006.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]