Pređi na sadržaj

Ksenoglosija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Francuski parapsiholog Šarl Rober Riše skovao je termin ksenoglosija 1905. godine.

Ksenoglasija ili ksenoglosi[1][2] je navodno paranormalna pojava u kojoj osoba navodno može da govori, piše ili razume strani jezik kojim inače ne govori.. Termin potiče od starogrčkog xenos ( ξένος), „stranac“ i glōssa ( γλῶσσα), „jezik“.[3] Termin je prvi upotrebio francuski parapsiholog Šarl Riše 1905. godine. Navodi o ksenoglosiji nalaze se u Novom zavetu, a savremene tvrdnje su izneli parapsiholozi i istraživači reinkarnacije kao što je Ijan Stivenson. Izražene su sumnje da je ksenoglosija stvarni fenomen i ne postoje naučno prihvatljivi dokazi koji podržavaju bilo koji od navodnih primera ksenoglosija.[4][5]

Razlikuju se dve vrste ksenoglosije. Recitativna ksenoglosija je nerazumljiva upotreba neusvojenog jezika, dok se responzivna ksenoglosija odnosi na sposobnost da se razumljivo koristi nenaučeni jezik kao da ga osoba govori.[6]

Hrišćanstvo[uredi | uredi izvor]

Ovaj fenomen se pominje u Delima Apostolskim, glava 2, kada su prvi učenici Isusa Hrista, okupljeni, njih sto dvadeset, i ognjeni jezici sleteli na svakog od njih.[7][8] Nekoliko izveštaja o čudesnim sposobnostima pojedinih ljudi da čitaju, pišu, govore ili razumeju strani jezik, kao što se pominje u Bibliji, je navođeno u sličnim navodima hrišćansa u srednjem veku.[9] Slične tvrdnje izneli su i neki pentekostalni teolozi 1901.[10]

Spiritualizam[uredi | uredi izvor]

Tvrdnje o medijumima koji govore strane jezike iznosili su duhovnici u 19. veku. Novije tvrdnje o ksenoglosiji potiču od istraživača reinkarnacije koji su tvrdili da su pojedinci bili u stanju da se prisete jezika koji su govorili u prošlom životu.[5] Tvrdi se da se ksenoglosija pojavljuje tokom egzorcizma.[11]

Objašnjenje[uredi | uredi izvor]

Većina slučajeva recitativne ksenoglose tumači se kao primeri kriptomnezije, gde sećanja na jezik stečena ranije u životu ponovo ulaze u svest pod određenim izuzetnim okolnostima.[12][13]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Cf. analogously pronounced entry xenophobia in Jones, Daniel (2003) [1917], Peter Roach; James Hartmann; Jane Setter, ur., English Pronouncing Dictionary, Cambridge: Cambridge University Press, ISBN 3125396832 
  2. ^ „xenoglossia”. Dictionary.com Unabridged. Random House. 
  3. ^ γλῶσσα, Henry George Liddell, Robert Scott, A Greek-English Lexicon, on Perseus
  4. ^ Zusne, Leonard; Jones, Warren. (1989). Anomalistic Psychology: A Study of Magical Thinking. Lawrence Erlbaum Associates. pp. 145–146. ISBN 978-0805805079
  5. ^ a b Melton, J. Gordon (1. 1. 2007), The Encyclopedia of Religious Phenomena, Visible Ink Press, str. 359—, ISBN 978-1578592098 
  6. ^ Matlock, James G. (2019-06-15). Signs of Reincarnation: Exploring Beliefs, Cases, and Theory (na jeziku: engleski). Rowman & Littlefield. ISBN 978-1538124802. 
  7. ^ Mal Couch, A Bible Handbook to the Acts of the Apostles, Kregel Academic, USA, 1999, p. 38
  8. ^ Bill Lockwood, 'Gift of tongues' involved speaking foreign languages, timesrecordnews.com, USA, December 10, 2016
  9. ^ Christine F. Cooper-Rompato (2011), The Gift of Tongues: Women's Xenoglossia in the Later Middle Ages, Penn State Press, str. 1-2, ISBN 978-0271036151 
  10. ^ Craig S. Keener, Spirit Hermeneutics, Wm. B. Eerdmans Publishing, USA, 2016, p. 64
  11. ^ Florian Loisy (12. 9. 2022). „"Esprit de mort, sors de cette femme": des séances d'exorcisme à Paris pour "délivrer" des personnes en détresse”. Le Parisien. 
  12. ^ Research, American Society for Psychical (1973). Proceedings of the American Society for Psychical Research (na jeziku: engleski). H.B. Turner. 
  13. ^ Draaisma, D. (2015-01-01). Forgetting: Myths, Perils and Compensations (na jeziku: engleski). Yale University Press. ISBN 978-0300207286. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]