Lalince
Lalince | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pčinjski |
Grad | Vranje |
Gradska opština | Vranje |
Stanovništvo | |
— 2011. | 150 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 45′ 45″ S; 21° 50′ 04″ I / 42.7625° S; 21.8344° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 768 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 17507 |
Pozivni broj | 017 |
Registarska oznaka | VR |
Lalince je naselje u Poljanici, grad Vranje u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 150 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 208 stanovnika).
Opis sela[uredi | uredi izvor]
Nalazi se na krajnjem severu Poljanice, ispod Brezovika i drugih visova Kukavice, u izvorišnom delu Lalinske reke (koja se ovde naziva Gradašnica) i Crcavačke reke. Na jugozapadu je selo Mijovce, na severu Crcavac, na severoistoku planina Kukavica, a na istoku Tumba i Studena. Manji deo sela je u dolini Veternice, a veći deo između Gradašnice i Crcavačke reke, Gruačke i Jezerske doline i doline Rogja. Od centra Vlasa udaljeno je oko 8 km. Selo je planinsko, bez dobrih prilaznih puteva. Može se doći iz Mijovca seoskim putem sa dosta nagiba ili iz pravca Studene tako što se sa puta Poljanica - Vučje kod prevoja zvanog Petokraka skrene ka zapadu slabim šumskim putem.
Poznati su izvori vode: Baljin kladanac, Ljuljin kladanac, Loš kladanac, Ajdučki kladanac (tu je dolazio Nikola Mandrda, čuveni poljanački hajduk iz turskog vremena), Bunatovac, Prepljište, Smrdan, Rogaj i Lug.
Selo je razbijenog tipa, nema izraženih mahala, ali se mogu kao mahale smatrati Žarifez (pored Veternice), Donje Lalince, Gornje Lalince i Prekobrdce.
Pre dolaska Arnauta u selu su živeli Srbi, o čemu svedoči nekoliko starih srpskih grobalja. Jedno je „ćosinsko“, a drugo „brzačko“, za druga se ne zna koje porodice su ih koristile. Poznate srpske porodice toga vremena bile su Brzaci, Ćosinci i Markovci.
Dolaskom Arnauta srpske porodice su se iselile u Vranje, Kostomlaticu, Studenu i druga sela Poljanice. Arnauti su došli iz obližnjeg sela Oruglica i vladali su se kao hrišćani. U vreme oslobođenja od Turaka 1878. godine, bilo je oko 16 njihovih kuća. Posle oslobođenja, za kratko vreme su Lalince naselili Srbi iz Poljanice i Inogošta. Najstariji doseljenici su bili Kostadin Ilić, Novko Đorđević, Ilija Jović, Đorđe Ilić, Miloš Stanković, Stevan Rašić, Joca Stevanović, Ilići (Stevan i Stanko), Ivko Ristić, Tasa Jović, Ristići (Mile i Novko), Vidosav Janjić, Nastas Milošević, Ilija Pešić, Dimča Živković, Milutin Ilić, Anta Stevanović, Dimitrije Ristić, Đorđe Stevanović, Veličkovići (Stojan, Stoilko i Mita), Anta Stanković, Stojko Kostić, Živko Dodić, Petar Dimitrijević, Mikail i Stevan Milojini, Stanko i Sava Jović, Novko Stošić, Mikail Ilić, Antanas Đorđević, Stojko Jović, Milisav Đorđević, Milutin Ristić i Stoša Stevanović.
Stanovništvo se bavi ratarstvom, stočarstvom, voćarstvom, a u novije vreme izradom ćumura, berbom gljiva i šumskih plodova.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Lalince živi 129 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 50,8 godina (50,2 kod muškaraca i 51,3 kod žena). U naselju ima 51 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,94.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 1 | 0 | ||
80+ | 1 | 3 | ||
75—79 | 4 | 2 | ||
70—74 | 14 | 12 | ||
65—69 | 14 | 16 | ||
60—64 | 4 | 6 | ||
55—59 | 4 | 4 | ||
50—54 | 0 | 3 | ||
45—49 | 3 | 4 | ||
40—44 | 4 | 1 | ||
35—39 | 5 | 0 | ||
30—34 | 5 | 3 | ||
25—29 | 5 | 2 | ||
20—24 | 3 | 4 | ||
15—19 | 3 | 2 | ||
10—14 | 1 | 4 | ||
5—9 | 3 | 5 | ||
0—4 | 3 | 2 | ||
Prosek : | 50,2 | 51,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 70 | 16 | 45 | 8 | 1 | 0 |
Ženski | 62 | 5 | 47 | 9 | 1 | 0 |
UKUPNO | 132 | 21 | 92 | 17 | 2 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 55 | 39 | 0 | 0 | 10 |
Ženski | 43 | 35 | 0 | 0 | 8 |
UKUPNO | 98 | 74 | 0 | 0 | 18 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 2 | 0 | 0 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 2 | 0 | 0 | 0 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 0 | 4 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 4 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 0 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 0 |
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Rista T. Nikolić, Poljanica i Klisura, izdanje 1905. godine, pp. 171. (Srpski etnografski zbornik, Beograd, knjiga IV, Srpska kraljevska akademija).