Pređi na sadržaj

Miodrag Mateljević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Miodrag Mateljević
Lični podaci
Datum rođenja(1949-11-28)28. novembar 1949.(74 god.)
Mesto rođenjaValjevo, FNR Jugoslavija

Miodrag Mateljević (Valjevo, 28. novembar 1949) srpski je matematičar, redovni član SANU, redovni profesor i dekan Matematičkog fakulteta u Beogradu.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 28. novembra 1949. godine u Valjevu. Diplomirao je na Matematičkoj grupi PMF u Beogradu 1973. godine.[1]

Magistrirao je 1976. godine, a doktorirao 1979. godine[1] na PMF u Beogradu sa temom „Ocene normi i ekstremalni problemi u 'H1'". Mentor za doktorsku disertaciju bio je Vojin Dajović, a u komisiji su bili još i Mioljub Nikić i Vladimir Mićić.

U zimskom semestru 1981. bio je počasni gost na univerzitetu Winsconsin-Madison. Za asistenta na PMF biran je 1973. godine, za docenta 1983, za vanrednog profesora 1989, a za redovnog profesora 1995. godine. U toku zimskog semestra 1988. godine bio je vanredni profesor na University of Pittsburgh, a u toku školske 1988/89. - vanredni profesor na Wayne State University, Detroit. Do sada je objavio 32 naučna rada. Učestvovao je na 30 međunarodnih konferencija gde je držao oko desetak predavanja po pozivu u sekcijama i sedam uvodnih predavanja po pozivu (Poljska i Bugarska akademija nauka, na IWWA u SAD, na Nevannlina Colloquium u Švajcarskoj itd.), kao i na brojnim domaćim konferencijama.

Predavao je Matematiku I i II, Analizu I i II, Teoriju realnih i kompleksnih funkcija, Kompleksnu analizu, a na poslediplomskim studijama držao je niz kurseva: Analiza na mnogostrukostima (SAD), Kompleksna analiza (SAD), Konformne invarijante, Kvazikonformna preslikavanja, Kompleksna dinamika, Geometrijska teorija funkcija itd. Šef je katedre za Kompleksnu analizu od 1995. godine. Rukovodilac projekta „Matematika, Mehanika i Računarstvo“ u periodu 1995-2000. i prodekan na Matematičkom fakultetu 1995. godine.

Profesor Mateljević je pre svega stručnjak za kompleksnu analizu u kojoj je postigao rezultate značajne na svetskom nivou. Osnivač je i rukovodilac seminara za Kompleksnu analizu od 1991. Rad seminara, posredno ili neposredno, uticao je da se dobije niz naučnih rezultata. Između ostalog, rešeno je nekoliko poznatih Tajhmilerovih (Teichmuller) problema na kojima su radili istaknuti matematičari. Rezultati u vezi sa rešenjem Tajhmilerovih problema o karakterizaciji jedinstveno ekstremalnih kvazikonformnih preslikavanja, Geringovim problemom i izoperimetrijskim nejednakostima harmonijskih i analitičkih funkcija su prezentovani, sa dokazima, u međunarodnim monografijama.

Do 2007. godine objavio je 54 naučna rada. Među novim radovima posebno se ističe Unique extremality of quasiconformal mappings prihvaćen za štampanje u Journal d'Analyse Mathematique.

U izdanju Društva matematičara Srbije objavio je udžbenik „Kompleksne funkcije 1 & 2“ 2006. godine. Posle više od 30 godina ovo je prvi savremeni udžbenik iz kompleksne analize na srpskom jeziku koji se koristi na više univerziteta (Beograd, Novi Sad, Niš, Banja Luka) za osnovne i postdiplomske studije.

Mentor je većeg broja magistarskih (Vladimir Marković, David Kalaj, Ivan Anić, Mladen Laudanović, D. Sarić, N. Lakić, I. Strugar, Miljan Knežević) i doktorskih teza (Vladimir Marković, Stevo Stević, David Kalaj). Među njegovim doktorandima posebno se istakao Vladimir Marković, sada univerzitetski profesor u Voriku, Velika Britanija. Nekoliko studenata M. Mateljevića danas se nalazi u grupi najkvalitetnijih naučnika na najpoznatijim svetskim univerzitetima.

Dobitnik je Nagrade grada Beograda za 2006. godinu za udžbenik-monografiju „Kompleksne funkcije 1 & 2“.[1]

Dekan Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu bio je u dva navrata, 2007. i 2011. godine.

Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1. novembra 2012. godine,[2] a za redovnog 8. novembra 2018. godine.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g „MIODRAG MATELjEVIĆ”. Srpska akademija nauka i umetnosti. Pristupljeno 23. 1. 2024. 
  2. ^ SANU izabrao nove akademike (Tanjug, 1. novembar 2012) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. novembar 2012), Pristupljeno 13. 4. 2013.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Spomenica 125 godina Matematičkog fakulteta, 632 strane. . Београд. 1998. ISBN 978-86-7589-006-5. 
  • Spomenica 130 godina Matematičkog fakulteta, CD. . Београд. 2003. ISBN 978-86-7589-036-2. 
  • „Kompleksne funkcije 1 & 2“, 432 strane, Društvo matematičara Srbije. . Београд. 2006. ISBN 978-86-81453-57-5. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


dekan Matematičkog fakulteta
2007 - 2014