Most na Žepi
Most na rijeci Žepi se nalazi na području opštine Rogatica u naselju Žepa, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Kameni most datira iz vremena osmanske uprave. Na ušću rijeke se nalazio sve do 1966. godine, kada je demontiran i rekonstruiran na drugoj lokaciji zbog izgradnje Hidroelektrane Bajina Bašta. Njegova nova lokacija se nalazi 500m od naselja Žepa, nedaleko od objekta Redžep-pašine kule, koja je građena u približno istom periodu. Most se nalazi na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Istorijski podaci[uredi | uredi izvor]
U starijim zapisima i putopisima nema nikakvih podataka o graditelju i vremenu izgradnje Mosta na rijeci Žepi, niti je na mostu ostao sačuvan tekst koji bi mogao dati precizne informacije o vremenu i graditelju ovog objekta. Kao i za većinu građevina sa ovih prostora, u narodu su ostale sačuvane mnoge legende i predanja. Jedna od legendi navodi da je graditelj mosta bio jedan od učenika Mimara Sinana, graditelja mosta u Višegradu, koji je htio da svojim djelom nadmaši rad svog učitelja. Druga legenda je legenda o veziru Jusufu koji je rođen u ovim krajevima i italijanskom graditelju kome je povjerena izgradnja ovog mosta.[1] Most na ušću Žepe stajao je decenijama izvan upotrebe. Daleko od naseljenih mjesta i prometnih tokova, on je, zahvaljujući načinu gradnje, odolijevao zubu vremena. Međutim, izgradnja HE Bajina Bašta zapečatila je njegovu sudbinu, kao što je ugrozila i višegradski most i ostale spomenike. Most nije doživio oštećenja u ratu 1992-1995.
Stepen zaštite[uredi | uredi izvor]
Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980. godine ovo dobro je bilo evidentirano i svrstano u prvu kategoriju kao kulturno-istorijsko dobro. Spomenik je 2005. godine proglašen nacionalnim spomenikom.[1][2]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Galerija[uredi | uredi izvor]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- Komisija/Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika, Bosna i Hercegovina
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Herman, K.,Glasnik Zemaljskog muzeja, 1889.
- Bejtić, Alija (1944). „Sokolovićev most na Drini u Višegradu”. Narodna uzdanica : kalendar za godinu 1945. Sarajevo: Muslimansko kulturno društvo "Narodna uzdanica", (Sarajevo : Tiskara „Bosanska pošta“). XIII: 148—169. COBISS.SR 214089223 COBISS.SR 200067596 COBISS.BH 22110470
- Bejtić, Alija (1953). „Spomenici osmanlijske arhitekture u Bosni i Hercegovini”. Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom. Sarajevo: Orijentalni institut (III—IV/1952-53): 229—297. ISSN 1986-8650. COBISS.SR 89151498 COBISS.SR 103969543 COBISS.RS 1126062052 COBISS.BH 16399874
- Defterdarević, Aziz (1969). „Pravni aspekti spasavanja starih mostova na Trebišnjici, Žepi i Drini”. Naše starine. Sarajevo: Zavod za zaštitu spomenika kulture S.R. Bosne i Hercegovine (12): 62—71. ISSN 0547-3136. COBISS.SR 57465612 COBISS.RS 57465612 COBISS.BH 12902146
- Čihorić, Dragan D. (2020). „Idejna konstrukcija umetnikovog lika : Ivo Andrić, Most na Žepi” (PDF). Zbornik Narodnog muzeja. Istorija umetnosti. Beograd: Narodni muzej. XXIV (2): 201—219. COBISS.SR 27563273 COBISS.SR 5042447
- Okilj, Milijana (2020). „Mostovi izgrađeni na prostoru Republike Srpske tokom osmanskog perioda”. AGG+ : časopis za arhitekturu, građevinarstvo, geodeziju i srodne naučne oblasti. Banja Luka: Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet Univerziteta u Banja Luci. 8 (1): 34—48. ISSN 2303-6036. COBISS.SR 322867719
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b „Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 05. 03. 2016. g. Pristupljeno 18. 09. 2015. Sukob URL—vikiveza (pomoć)
- ^ Za Most Na Žepi 62.600 Dolara | INFORMACIJA JE KAPITAL — Capital.ba
