Mramorje (Perućac)
Mramorje | |
---|---|
Svetska baština Uneska | |
Zvanično ime | Stećci - srednjovekovni nadgrobni spomenici |
Mesto | Perućac, Opština Bajina Bašta, Srbija |
Koordinate | 43° 57′ 02″ S; 19° 25′ 39″ I / 43.950436° S; 19.427484° I |
Površina | 055, 1.785 ha (5.900.000, 192.100.000 sq ft) |
Kriterijum | kulturna: iii, vi |
Referenca | 1504 |
Upis | 2016. (41. sednica) |
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/83/Mramorje_Peru%C4%87ac_008.jpg/220px-Mramorje_Peru%C4%87ac_008.jpg)
Mramorje ili Bagruša je srednjovekovna nekropola stećaka, koja se nalazi u Perućcu i spada među najočuvanije nekropole tog podneblja[1]. Ovaj lokalitet ima najveći broj nekropola u Srbiji. Potiče iz XIV veka i prostire se između reke Drine i magistralnog puta koji prati njen tok, na samom ulazu u naselje. Lokalitet se nalazi pod zaštitom Republike Srbije, kao spomenik kulture od izuzetnog značaja[2][1], ali je i pored toga ugrožen rekom Drinom sa jedne i širenjem samog Perućca, sa druge strane[1].
Sakralna umetnost[uredi | uredi izvor]
Stećci su pozno srednjovekovni nadgrobni spomenici koji se pojavljuju kao poseban vid sakralne umetnosti na prostoru Balkanskog poluostrva, na teritoriji Bosne i Hercegovine, Zapadne Srbije, severne Crne Gore, Hrvatske i prostora Dalmacije. Pojavljuju se kao umetničko delo, kao skulpture, sa ciljem stvaranja večnog spomenika preminuloj osobi, kao uobičajena komponenta evropskih pogrebnih običaja, srednjovekovni stećak – nadgrobni spomenik je posebna pojava i specifična sinteza jezika i pisma, vere i običaja, istorije i hronologije, kulture, umetnosti i estetike.[3]
Nekropola stećaka[uredi | uredi izvor]
Nekropola je formirana u 14. veku i imala je oko 200 stećaka, napravljenih od tvrdog krečnjaka, među kojima su najveći primerci dostizali dužinu od 2 metra, sa širinom i visinom od skoro 1 metra. Kasniji izvori beleže broj od 122 spomenika, dok ih, prema poslednjim podacima, ima 93 i to:[4]
- 46 ploča
- 18 slemenjaka sa postoljem
- 10 slemenjaka bez postolja
- 7 sanduka sa postoljem
- 10 sanduka bez postolja
- 2 amorfna primerka.
Deo stećaka je, tokom vremena, premešten, deo je utonuo u tlo, dok je nekoliko primeraka prebačeno u muzeje (dva stećka bez ukrasa se nalaze u zbirci Etnografskog muzeja u Beogradu, a jedan u Narodnom muzeju u Užicu).
Poređani su u pravilne redove i većinom imaju orijentaciju zapad-istok. Na stećcima nema natpisa, veći broj je fino obrađen, vrlo mali broj njih je ukrašen, a na retkima su zabeleženi motivi kruga, polumeseca, mača i štita.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Tabla na lokaciji
-
Izgled pre restauracije
-
Izgled pre restauracije
-
Izgled po rastauraciji
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b v „Nekropola stećaka — Spomenici kulture u Srbiji”. SANU.
- ^ „Spomenici kulture od izuzetnog značaja”. Arhivirano iz originala 15. 10. 2008. g. (Ministarstvo kulture Republike Srbije) (jezik: srpski)
- ^ „Šta su Stećci”.
- ^ „Stećci u Perućcu”.