Pređi na sadržaj

Radovan Kalabić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Radovan Kalabić
Lični podaci
Datum rođenja(1960-00-00)1960.(63/64 god.)
Mesto rođenjaBijeljina, FNRJ
DržavljanstvoSrbija
ObrazovanjeFilološki fakultet Univerziteta u Beogradu
Profesijamagistar književnosti
Politička karijera
Politička
stranka

ranije:
Srpska narodna partija
(2014–2018)
Srpski demokratski pokret obnove (?–2010)
Srpski pokret obnove

Radovan Kalabić (Bijeljina, 1960) srpski je magistar književnosti, istoriograf, novinar, publicista i političar, član Udruženja književnika Srbije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 1960. godine u Bijeljini. Diplomirao je na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu i potom magistrirao 1987. godine. Kao student magistarskih studija je bio stipendista Andrićevog fonda.

Obavljao je dužnost direktora i glavnog i odgovornog urednika radija Indeks, kao i časopisa Vidici, Novinarstvo i nedeljnika Beogradske novine. Objavljivao je tekstove u Studentu, Politici, Borbi, Dugi...

Za knjigu Srpska emigracija je 1994. godine dobio Nagradu Dragiša Kašiković u oblasti publicistike i tako se našao u prvoj generaciji njenih laureata, koju su te godine još činili Petar Luković, Veljko Radović, dr Slobodan Simić i posthumno Radislava Dada Vujasinović.

Jedan je od autora filma Ravnogorci iz 1993. godine, zajedno sa Veselinom Đuretićem.

Član je Udruženja književnika Srbije[1] i predsednik žirija za dodelu Nagrade „Janko Veselinović“ za istorijski roman.[2][3][4]

Govorio je na brojnim naučnim skupovima, konferencijama[5], predavanjima i tribinama. Među njima i u organizaciji Srpske pravoslavne omladine Inzbruk, zajedno sa akademikom Matijom Bećkovićem.[6]

Politička delatnost[uredi | uredi izvor]

Kalabić je bio član Srpskog pokreta obnove.[7] Napustio ga je i pridružio se Srpskom demokratskom pokretu obnove Vojislava Mihailovića.

Od 2004. do 2008. godine je bio predsednik Matice iseljenika Srbije. U to vreme je Nagradu Dragiša Kašiković dodeljivala i Matica, pa ju je tako Kalabić dodelio Marku S. Markoviću, podsekretaru Versko-ideološkog odseka Vrhovne komande Jugoslovenske vojske u Otadžbini, doktoru nauka sa Sorbone.[8] Kalabić je najzaslužniji za objavu Markovićevih dela u Srbiji.[9]

Jedan je od osnivača Srpske narodne partije i bio njen potpredsednik i član Predsedništva. Iako nije podržao proces rehabilitacije Milana Nedića, ukazao je da njemu i Tomi Maksimoviću treba biti zahvalan na prijem desetina hiljada izbeglica iz NDH.[10] Stranku je napustio u 9. avgusta 2018. godine.[11]

Nagrade[uredi | uredi izvor]

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

Monografije[uredi | uredi izvor]

  • Knjiga o Kalabiću: misterija, propaganda i istina. . Београд. 1991. ISBN 86-7627-004-X. ;
  • Ravnogorska istorija, Evro, Beograd 1992;
  • Srpska emigracija : prilozi za istoriju srpskog iseljeništva (1830-1992), Beograd 1993. (prvo izdanje);
  • Srpska emigracija : prilozi za istoriju srpskog iseljeništva (1830-1992), Beograd 1995. (drugo izdanje);
  • Spomenica Draži (1946-1996), Srpsko udruženje "Ravna Gora", Beograd 1995;
  • Posle brodoloma, Skupština grada Beograda - Sekretarijat za informisanje, Beograd 2000;
  • Srpska emigracija : prilozi za istoriju srpskog iseljeništva (1830-1992), Beograd 2001. (treće dopunjeno izdanje);
  • Srpska emigracija : prilozi za istoriju srpskog iseljeništva (1830-1992), Beograd 2004. (četvrto dopunjeno izdanje);
  • Prometej XX veka Zvonka Pavličića, 2004;
  • Ravnogorski venac, Srpski demokratski pokret obnove, Beograd 2007;
  • Pesak i brašno, kamen i krst, Srbski samizdat, 2009;
  • Grofovska vremena: uz Uspomene balkanskog diplomate, od grofa Čedomilja Mijatovića. . Београд. 2009. ISBN 978-86-903027-1-0. ;
  • Draža i Tito kao antipodi, Potomci ratnika 1912-1920 - Ravnogorsko gibanje Slovenije "Uroš Šušterčič, vojvoda Triglavski". 2012. ISBN 978-86-903027-5-8.;
  • Ravnogorski venac Subjel. . Београд. 2012. ISBN 978-86-903027-4-1. ;
  • Milovan Milovanović Balačko. . Београд. 2012. ISBN 978-86-903027-3-4. ;
  • Под прекорним погледом историје, књига прва, Београд. 2013. ISBN 978-86-903027-2-7.;
  • Pod prekornim pogledom istorije, knjiga druga, Beograd. 2013. ISBN 978-86-903027-6-5.;
  • Grofovska vremena, Grafoprint, Beograd. 2015. ISBN 978-86-903027-1-0.;
  • Pod prekornim pogledom istorije, knjiga treća, Beograd. 2019. ISBN 978-86-81234-00-6.;

Članci[uredi | uredi izvor]

  • Kineski akvarel, Vidici: list za književnost i kulturu, god. 35, br. 251/252, 1987, str. 190-199;
  • Rumunija i hiperboreja - dnevnički snimci raspuštenih asocijacija, Vidici: list za književnost i kulturu, br. 261/262(1/2), 1989, str. 181-190;
  • Omladinska štampa danas, Novinarstvo, god. 27, br. 1, 1991, str. 70-74;
  • Setni epilog jedne dionizijske svečanosti, Vidici: list za književnost i kulturu, 1991, str. 139-174;

Priređivanja[uredi | uredi izvor]

Predgovori[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Spisak članova UKS” (PDF). Udruženje književnika Srbije. Arhivirano iz originala (PDF) 26. 05. 2021. g. Pristupljeno 26. 05. 2021. 
  2. ^ „Nagrade i priznanja”. Udruženje književnika Srbije. Arhivirano iz originala 02. 01. 2023. g. Pristupljeno 26. 05. 2021. 
  3. ^ „Nikoli Moravčeviću nagrada "Janko Veselinović". Radio televizija Srbije. 3. novembar 2016. 
  4. ^ „Uručena nagrada "Janko Veselinović" za istorijski roman”. Radio televizija Vojvodine. 15. decembar 2017. 
  5. ^ „NATO lov u mutnom”. Pečat. 1. jun 2018. 
  6. ^ „Matija Bećković i Radovan Kalabić oduševili dijasporu”. Kurir. 04. 06. 2014. 
  7. ^ Nikolić, Zoran (26. avgust 2000). „Vojislav Mihailović – Od Topole pa do Ravne gore”. Vreme. 503. Arhivirano iz originala 06. 01. 2010. g. Pristupljeno 26. 05. 2021. 
  8. ^ „Dr Marko S. Marković (1924-2012): Srpski Ivan Iljin (2)”. Novi standard. 28. 03. 2016. 
  9. ^ „Marko S. Marković o Francuskoj i Srbima”. Novi standard. 30. 12. 2018. 
  10. ^ „I srpska desnica protiv rehabilitacije Nedića”. Politika. 01. 02. 2016. 
  11. ^ „Radovan Kalabić: Zašto napuštam SNP”. 11. avgust 2018. 
  12. ^ Spomenica Milanu Cvjetićaninu, komandantu Bosanskog korpusa "Gavrilo Princip" DČD: 1963-2013. Beograd: Organizacija srpskih četnika "Ravna gora". 2013. ISBN 978-86-903027-7-2.