Pređi na sadržaj

Razgovor:Aleksandar Veliki/Arhiva 1

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Arhiva 1 Arhiva 2

Rođendan

Upravo sam na Histori kanalu video da slave 20. jul, rođendan Alekandra Makedonskog. Ima li neko ideju odakle im to? Na en viki piše samo jul! --  JustUser   JustTalk 21:31, 15. septembar 2006. (CEST)[odgovori]

Hehe, ako oni u sred septembra slave rođendan koji je 20. jula... :) (šalim se malo). -- Obradović Goran (razgovor) 21:41, 15. septembar 2006. (CEST)[odgovori]

Zna li neko kako se dodaje slika?Našla sam jednu baš lepu sliku i htela bih da je ubacim

O Tiru, postoje informacije na Siege of Tyre [[1]] --213.240.12.54 11:51, 20. jun 2007. (CEST)[odgovori]

Sad se postavlja pitanje oćete li da brišete sve nereferencirane prepisivačine sa engleske vikipedije. O tome na engleskoj postoji članak. Pa sad gledajte. --213.240.12.54 12:01, 20. jun 2007. (CEST)[odgovori]

Bez Filipa II ne bi bilo Aleksandra Velikog

Moj profesor antike Ivan Jordović navodi u svom radu (Stari Grci. Portret jednog naroda, Zavod za udžbenike & Balkanološki institut SANU, Beograd 2011, 437) sledeće u vezi sa Aleksandrom Makedonskim:

Bez Filipa II ne bi bilo Aleksandra Velikog. Ova rečenica se na prvi pogled može učiniti suviše uprošćenom ili preteranom, ali ona na sasvim primeran način ukazuje na mesto koje u istoriji antičkog sveta zavređuje Filip II.

To potvrđuje, doduše posredno, kako veli Jordović, beseda koju je, navodno, po istoričaru Flaviju Arijanu, održao Aleksandar Veliki u leto 324. godine prilikom pobune u Opidu na reci Tigar (Arr. An. 7.9, 1-5).--Βλ.Νίμчεβић★Рαζгоβоρ 18:02, 4. april 2012. (CEST)[odgovori]

Naravno da se slažem. A i Mihaail Rostovcev u svojoj knjizi Istorija starog sveta kaže:

Filip je u svoju vosjku uneo poslednje novine u grčkoj taktici koju je upoznao za vreme svog dugog boravka u Tebi kod Epaminonde; sem toga on je preuzeo i svu grčku ratnu tehniku.

Uz svo poštovanje koje imam prema Aleksandru, ne znam koliko bi uspeo pokoriti čitav istok da nije imao vojsku koju mu je ostavio Filip.

takođe ima još jedan zanimljiv citat:

...Ali za vreme ove svetkovine Filip je poginuo od ruke nekog ubice. Bilo mu je tada svega četrdeset godina. Ovaj nesrećni događaj imao veoma krupne političke posledice. Ko bi mogao reći šta bi se dogodilo sa Makedonijom i Heladom da je Persija postala žrtva Filipa, veštog diplomate i zrelog, iskusnog čoveka, umesto što je podlegla napadu mladog romantičnog Aleksandra?

--Marko Stanojević (razgovor) 01:29, 5. april 2012. (CEST)[odgovori]

Prvi podnaslov

Bombarder, ovo ti je vec druga greska. Mozda bi mogao malo da oladis. Golija

Grčki vladar

Može li neko da objsani ovu tvtdnju da je Aleksandar bio grčki vladar, pošto se pouzdano zna da on niti je bio Grk niti je Grčka postojala u to doba, niti su ga tadašnji Elini smatrali Elinom. Tadašnju Eladu, to jest njihove gradove državice treba svrstati u listi Aleksandrovih osvajanja prije nego nešto što je bilo njegova domovina. Atinjani tog doba za njega kažu da nije bio Elin niti je govorio njihovim jezikom, već da je govorio istim jezikom kojim je govorio Darije. Alliance (razgovor)

Aleksandar Veliki

Aleksandar Veliki nije bio Makedonac, ni Grk, bio je srpski car i tačka !— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 109.122.87.77 (razgovordoprinosi)

Kako da ne. --Željko Todorović (razgovor) 16:37, 3. april 2015. (CEST) s. r.[odgovori]

Pitam se da li bi Hrvati negirali svoju istoriju da imaju pseudoistoričare kako ih Vi nazivate ?— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 109.122.87.77 (razgovordoprinosi)

Proizvoljno pitanje, proizvoljan bi bio i odgovor. --Željko Todorović (razgovor) 23:35, 5. april 2015. (CEST) s. r.[odgovori]

Antička Makedonija nije grčka, Grci su poštovali Makedonce kao stoku, Acin ćaća nije ni pričao grčki, Acina titula je bila Karan a to je antički srpski čin, a prezime Karanović. Do kralja Milana Kraljevo se zvalo Karanovac pa mu je promenjeno ime zbog istog. Pa, i ime mu je srpsko. U svom epu Osman Ivan Gundulić peva o Lesndru Srbljaninu, a ruski car Petar Veliki u svojoj gramati gde traži pomoć od Srba, naziva ih potomcima Aleksandra Velikog ! 109.122.92.180 (razgovor) 11:28, 22. april 2015. (CEST)[odgovori]

Predlog

Predlažem da ovaj tekst ubacu u članak: Kada je Aleksandar jurio za Darijem i njegovim komandantima, našao se pred moćnom rekom Oks, današnja Amu Darja. Prelazak preko velike i moćne azijske reke bio je ne mali izazov. Reka je pređena je tako što je Aleksandrova vojska naduvala kozije kože i zakačila ih za splavove. Prelaskom Oksa Aleksandar se našao u Sogdiji, bogatoj i moćnoj zemlji. Sogdijanci su predstavljali tvrd orah, pa je Aleksandar pisao svojoj majci: Ovi ljudi se bore kao lavovi, ti si rodila jednog Aleksandra, a ovde su svi Aleksandri ! Kada je nekako uspeo da porazi njihovog vladara, Aleksandar je uzeo jednu Sogdijanku za ženu - Roksanu, da bi sklopio mir sa nepokornim i hrabrim Sogdijancima. Sogdijanci su razvili kult poštovanja reke koju su oni zvali Vakš, na grkom Oks. Veruje se da je Roksana, kako su je Grci zvali, dobila ime po ovoj reci i da joj je pravo ime Vakšana. Čak je i njen otac imao ime u slavu velike reke - Oksijanter (Vakšijanter). Ovde, u Sogdiji, Aleksandar je osnovao jednu od svojih Aleksandrija, zapravo verovatnije je da je raskošan grad bogate Sogdije prekrstio pre nego da ga je sagradio, prosto jer se tu nije puno zadržavao. 109.122.81.7 (razgovor) 12:20, 28. april 2015. (CEST)[odgovori]

Da bi se taj tekst ubacio u članak mora da bude potrkepljen izvorima.--Marko Stanojević (razgovor) 12:28, 28. april 2015. (CEST)[odgovori]

Izvor je kablovski kanal Histori i emisija Tragom Aleksandra Velikog i film Aleksandar Olivera Stouna 109.122.81.7 (razgovor) 12:33, 28. april 2015. (CEST)[odgovori]