Pređi na sadržaj

Regionalni muzej u Doboju

Dodaj veze
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
JU Muzej u Doboju
Јавна установа Музеј у Добоју
Zgrada Muzeja
Osnivanje8. novembar 1956.
LokacijaDoboj
Republika Srpska
Vrstamuzej zavičajni, kompleksnog tipa
Kolekcijaarheologije, istorije, prirodnih nauka, etnologije i istorije umjetnosti
Posetioci3.000-4.000
DirektorNebojša Dragojlović, viši kustos etnolog
AdresaVidovdanska br. 4
Veb-sajthttp://muzejdoboj.com/
Spoljašnji video-zapis
Prezentacija muzejske postavke „Čovjek na tlu sjeverne Bosne - fragmenti iz prošlosti” (2013. godina)
Jubilej muzeja - 55 godina postojanja (2011. godina)
Izložba u Muzeju (2018. godina)
Otvorenje legata Drage Handanovića (2022. godina)
Viki ambasador u Regionalnom muzeju u Doboju (2022. godina)
UNESCO Picking of iva grass on Ozren mountain, Berba trave Ive, eng. jezik

JU Muzej u Doboju[1], punog naziva Javna ustanova Muzej u Doboju[2], šire poznat pod starim nazivom Regionalni muzej u Doboju[3], je matična kulturna ustanova od velikog regionalnog značaja.[4] Muzej u Doboju, prema teritorijalnoj organizaciji muzeja u Republici Srpskoj, ima status matičnog muzeja[5]. Po osnivačkoj strukturi, tipu i matičnosti u Republici Srpskoj — odnosno čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave, Rješenjem ministarstva utvrđen status matičnosti — Muzej u Doboju je muzej opšteg tipa, odnosno kompleksnog tipa sa odjeljenjima arheologije, istorije, etnologije, prirodnjačkih nauka i istorije umjetnosti u Republici Srpskoj. Zaposlenih u Muzeju u Doboju je šest osoba a sedam je programa.

Muzej u Doboju posjeduje veliku zbirku predmeta od velikog značaja za regiju Doboj, ali svojim djelovanjem pokriva prostor sjevero-istočnog dijela Republike Srpske. Od samog osnivanja postavke Muzeja u Doboju su prezentovane na način da svjedoči o životu na ovom području od paleolita do danas. Muzej posjeduje oko 20000 predmeta. Manji dio zbirke je predočen javnosti, otprilike petina od ukupne kolekcije. Muzealije su raspoređene na dva sprata u pet izložbenih prostora i raspoloživom prostoru u hodniku. U planu su opremanje još jednog sprata i uređenje prostora koji već postoji, trenutno u fazi realizacije. U depou u okviru Muzeja se nalazi ostatak zbirke koji još nije predočen javnosti.

JU Muzej u Doboju je osnovan 8. novembra 1956. godine. Od samog osnivanja pa do ratnih dejstava u Bosni i Hercegovini Muzej u Doboju je djelovao na području šire dobojske regije. JU Muzej u Doboju od 1995. godine djeluje na području 10 opština koji danas pripadaju regiji Doboj u Republici Srpskoj: Doboj, Derventa, Modriča, Teslić, Brod, Šamac, Petrovo, Stanari, Vukosavlje i Lončari (Donji Žabar). Dakle, Muzej u Doboju pokriva prostor sa oko 600 naselja.[6] Zbog nedefinisane mreže muzeja u Republici Srpskoj, prostor djelovanja Muzeja u Doboju je znatno širi. Muzej u Doboju prema potrebi djeluje i na području Sarajevsko-romanijske regije ali i za šire područje sjeverne Bosne.[7][8]

Pravno uređenje i finansiranje rada JU Muzeja u Doboju[uredi | uredi izvor]

U Republici Srpskoj postoji deset muzeja koji su prema teritorijalnoj nadležnosti organizovani kao centralni, matični i lokalni muzeji. Muzej u Doboju ima status matičnog muzeja, uz Muzej Kozare u Prijedoru i Muzej Hercegovine u Trebinju.

Muzej u Doboju je kompleksan i u pogledu finansiranja pa su tu uključena Vlada Republike Srpske, Ministarstvo prosjete i kulture Republike Srpske i Grad Doboj[9] a za programske aktivnosti uključeni su i fondovi ili institucije koje finansiraju projekte iz kulture. Za 2022. godinu obezbjeđena su sredstva za uređenje potkrovlja Muzeja, realizacija je u toku.[10] Za projekat pod nazivom Realizacija dijela stalne postavke "Nematerijalno kulturno nasljeđe sjeverno-istočne Bosne" obezbjeđena su sredstva od 10.000,00 KM sredstva iz tekućeg granta “Sufinansiranje projekata kulture u Bosni i Hercegovini” za 2022. godinu.[11]

Relevantni Zakoni[uredi | uredi izvor]

  • Zakon o muzejskoj djelatnosti Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske, br. 112/21)
  • Zakon o Budžetu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine

Položaj i smještaj[uredi | uredi izvor]

Muzej je smješten u adaptiranoj zgradi, završenoj 1938. godine, u ulici Vidovdanska 4 u širem centralnom dijelu Doboja. Zgrada je prvobitno bila Hrvatski katolički prosvjetni dom. Akcija izgradnje zgrade započela je još 1935. godine[12].

Vizuelni identitet zgrade Muzeja u Doboju dopunjuje i pano elipsastog oblika, prečnika metar i po, izrađen u terakoti. Riječ je o natpisu imena muzeja i postavljen iznad vrata. U centru tog natpisa ugrađen je jedan muzejski eksponat koji potiče od prije tri i po hiljade godina. Pano je izrađen 2009. godine autora Drage Handanovića, dobojskog umjetnika.[13][14]

Nazivi institucije[uredi | uredi izvor]

Od svog osnivanja pa do danas Muzej u Doboju je više puta mijenjao svoje ime. Nazivi muzeja u Doboju, po hronologiji na osnovu podataka u Muzeju, su bili:

  1. Zavičajni muzej u Doboju (1956-1989);
  2. Regionalni muzej u Doboju (1989-2002);
  3. Muzej u Doboju (2002-2012);
  4. JU Muzej u Doboju (2012-...).

Trenutni naziv muzeja je Javna ustanova Muzej u Doboju ali, i sada je u široj upotrebi, raniji naziv Regionalni muzej u Doboju.

Istorijat Muzeja u Doboju[uredi | uredi izvor]

Osnivanje i rad Muzeja u FNR (1963) Jugoslaviji

Muzej u Doboju osnovan je 8. novembra 1956. godine kao muzej kompleksnog tipa sa odjeljenjima arheologije, istorije i etnologije na području Narodnog odbora sreza Doboj kao Zavičajni muzej. Zavičajni muzej u Doboju je bio nadležan za područje 12 opština koja su pripadale dobojskoj regiji prije teritorijalnog razgraničenja na dva entinteta: Doboj, Tešanj, Derventa, Modriča, Teslić, Brod, Odžak, Zavidovići, Maglaj, Žepče, Šamac i Gradačac.[15]

Prvi direktor Muzeja bila je etnolog Olivera Ćulibrk. Od početka rada Muzeja zastupljene su naučne discipline: arheologija, istorija i etnologija. U današnjoj zgradi u kojoj se nalazi Muzej od 1965. godine, osnovana je prva stalna postavka koja je bila iz Narodnooslobodilačka borbe. Tri godine kasnije, 1968. godine oformljena je i arheološka postavka, koja je neprestano dopunjavana, da bi stalni izgled dobila 1984. godine sve do posljednje obnove 2022. godine. Prvobitni izložbeni prostor u okviru zgrade iznosio je oko 250 m².

Muzej za vreme ratnih dešavanja u Jugoslaviji 90-tih godina 20. vijeka

U ratnim dešavanjima 1990tih godina, muzejska postavka je iz bezbjednosnih razloga sklonjena na sigurno. Ovaj postupak se pokazao kao opravdan jer je zgrada muzeja pretrpela oštećenja tokom tog perioda.

Muzej u Republici Srpskoj

Muzejska djelatnost je djelatnost od posebnog društvenog značaja i opšteg interesa za Republiku Srpsku, a odnosi se na sistematsko istraživanje, prikupljanje, obradu, čuvanje, stručnu obradu proučavanje, zaštitu, izlaganje i publikovanje muzejske građe. Muzejska djelatnost ima zadatak da muzejsku građu, kao dio nacionalne i opšte ljudske kulturne baštine, sačuva, prouči i učini da bude dostupna javnosti.[16]

Poslije završetka rata, Muzej je bio u velikim problemima. Bila je potrebna popravka oštećene zgrade, očuvanje muzealija u dobrom stanju, i stručno organizovanje nove stalne postavke, koje bez obzira na kvalitet u takvim uslovima nisu mogle zadovoljiti interes kulturne javnosti. U to vrijeme prioritet je bio formirati stalnu postavku. Uprkos tome, muzej je sve vrijeme bio otvoren za javnost putem povremenih tematskih izložbi, učešćem na različitim manifestacijama i skupovima, oglašavanjem u sredstvima informisanja, stručnim časopisima i na druge načine.

Postavka Muzeja u Doboju, 2010. godine[uredi | uredi izvor]

Muzej u Doboju, 2012.

Prva poslijeratna stalna muzejska postavka je bila kompleksnog tipa, realizovana u tri izložbene sale i u raspoloživim prostorima hodnika. Tematski i hronološki je bila širokog okvira. Prezentovanim muzejskim materijalom se nastojalo prikazati regionalni i lokalni razvoj različitih civilizacija i kultura registrovanih na ovom tlu.

Postavka „Čovjek na tlu sjeverne Bosne - fragmenti iz prošlosti” (2010. godina)[uredi | uredi izvor]

Muzej u Doboju, 2012.

Prva poslijeratna stalna postavka „Čovjek na tlu sjeverne Bosne - fragmenti iz prošlosti”[17], otvorena je 4. februara 2010. godine, poslije 18. godina od posljednje postavke[18], na kojoj je u tri izložbene sale i prostorima hodnika, na zidnim i odgovarajućim slobodnim panoima, izloženo oko 700 eksponata. Muzej je ponovo imao ulogu i značaj kao nekada[19], na kojoj je prikazano oko 700 eksponata iz arheologije, istorije, geologije i etnologije.

Tematski i hronološki Muzej u Doboju je širokog spektra. Poseban značaj te postavke je u tome što je ona prikazuje regionalni i lokalni razvoj civilizacija i kultura koje su postojale na ovom području, kao i hronološki stalni razvoj od najstarije prošlosti (srednjeg paleolita) do druge polovine 20. vijeka kroz neke značajnije događaje. Ona svjedoči o životu u rimskim, vizantijskim, srednjovjekovnim, osmanlijskim, austrougarskom i vremenima do perioda socijalističke Jugoslavije. Svaka prostorija je puna edukativnih tabli sa opisima segmenata postavke na koju se odnosi. Postavka je samo mali dio bogate kolekcije Muzeja od preko 20000 predmeta i dokumentacije, veći dio stoji u depoima, ali dostupan posjetiocima na upit. Postavka je konstantno dopunjavana, ona nije statička kategorija.

Autori stalne postavke iz 2009. godine bili su: viši kustos arheolog Đoko Jovanović, viši kustos istoričar Milka Ćosić i viši kustos etnolog Nebojša Dragojlović, direktor Muzeja u Doboju. Stalna postavka se finansirala iz više izvora. Jedan dio je finansiralo Ministarstvo prosvjete i kulture Repubike Srpske a dio grad Doboj od redovnih godišnjih prihoda[20]

Prigodni vodič-katalog „Čovjek na tlu sjeverne Bosne - fragmenti iz prošlosti”

Postavka je predstavljena i prigodnim izdanjem vodiča-kataloga pod nazivom Čovjek na tlu sjeverne Bosne - fragmenti iz prošlosti (tri verzije: ćirilica, latinica i engleska verzija).[17][21] Tu na 97 strana teksta ilustrovanog sa 82 fotografije muzejskih eksponata i faksimila dokumenata iz raznih vremenskih perioda, posjetiocima pruža dio informacija o eksponatima predstavljenih na stalnoj muzejskoj postavci.[22] Katalog je je izašao iz štampe 2. marta 2010. godine. U publikaciji su predočene istorijsko-društvene teme i događaji predstavljeni u tri cjeline: "Arheologija sjeverne Bosne, Doboja i dobojskog regiona", "Osmovjekovna istorija dobojskog područja" i "Etnografski zapisi s dobojskog regiona".

Tekstovi u publikaciji[17] ne daju cjelovito i detaljno razrjašnjenje predstavljenih predmeta i društveno-istorijskih tema i događanja, nego samo nagovještavaju čitaocu i posjetiocu Muzeja da odgovore na pitanja o kulturno-istorijskoj prošlosti i baštini dobojskog područja mogu potražiti u muzejskim fondovima.

Arheološka postavka

Arheološki dio postavke[17] predstavljen je kroz sljedeće periode: paleolit, neolit, metalno doba, antički i ranosrednjovjekovni. Postavka ukazuje na tragove ljudskog postojanja na prostorima sjeverne Bosne od prije 60.000 do 30.000 godina prije nove ere ili srednjeg paleolita. Postavka je obogaćena i keramičkim predmetima koji su jedno vrijeme čuvani u sarajevskom Zemaljskom muzeju, ali su vraćeni zato što potiču sa ovih područja.[23]

Gravura Doboja iz 1697.

Predstavljene su sljedeće zbirke:

  • Geološka prošlost dobojske regije (poseban segment);
  • Paleolitske i mezolitske kulture panonske regije;
  • Neolit;
  • Enolit: bakarno doba, bronzano doba, gvozdeno doba;
  • Rimljani na Bosni, Usori i Spreči;
  • Vizantija
Istorijska postavka
Istorijsko odjeljenje, 2012. godine

Istorijski dio stalne postavke Muzeja u Doboju[17], sa preko 10 000 predmeta iz praistorijskog perioda i 4.000 jedinica iz antičkog i srednjovjekovnog doba, obuhvata period od srednjeg vijeka do 1990-ih godina, u nekoliko, hronološki, tematskih uvezanih cjelina (iz osmovjekovne istorije dobojskog područja):

  • Srednjovjekovna Usora (13. do 16. vijek) - samostalna izložbena cjelina,
  • Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici (unutar Muzeja i u pripadajućem lapidarijumu),
  • Usorska vlastela u poveljama i pismima,
  • Srednjovjekovni manastiri,
  • Gradovi – tvrđave,
  • Osmansko doba (1520. do 1878. godine) - samostalna izložbena cjelina,
  • Austrougarska okupacija i uprava (1878. do 1918. godina) - samostalna izložbena cjelina,
  • Prvi i Drugi svjetski rat,
  • Uprava i život u zajedničkoj državi Jugoslaviji s periodima u Kraljevini Jugoslaviji, Narodno-oslobodilačkim ratom (NOB-om) i socijalističkim periodom (1918. do 1991. godine).
Geološka postavka

Geologija je predstavljena s petrogenim varijetetima i fosilnim ostacima sa prostora dobojskog regiona. Od izloženih vrsta stijena naglašena je dijabaz, na čijoj podlozi je izgrađena dobojska srednjovjekovna tvrđava. Posebnu vrijednost predstavljaju fosilni ostaci rijetkog primjerka morskog ježa[17].

Etnografska i etnološka postavka
Etnološka postavka, 2012. godine

Etnografska i etnološka postavka[17] je predstavljena u tri cjeline na gornjem spratu muzeja u hodniku i dvije prostorije. U najvećoj prostoriji su eksponati koji se tu nalaze i u najnovijoj stalnoj postavki iz 2022. godine: model dinarske kuće, kolekcija sredstava za privređivanje i prikaz gradske kuće sa kraja 19. vijeka.

U posebnoj prostoriji je prikazana nematerijalna i kulturna baština[17]: narodna nošnja, odjeća, modeli manastira iz dobojske regija, prikazi tradicije i običaja.

Opisani su i predstavljeni etnografski zapisi dobojske regije[17] (izložbom u Muzeju i u publikaciji koja prati izložbu iz 2009. godine[17]):

  • Porijeklo stanovništva i zadružni način življenja;
  • Običaji (svadba i rođenje, pogrebni običaji, Slava, saborovanje, poljske molitve - masla, koledari, običaji kod Muslimana);
  • Vjerovanja;
  • Stanovanje (na selu i u gradovima);
  • Privređivanje;
  • Odijevanje (na selu, rasprostranjenost nošnji, u gradovima).

Muzej u Doboju, tokom poplava 2014. godine[uredi | uredi izvor]

Tokom katastrofalnih poplava koje su zadesile sjeverne djelove Republike Srpske 2014. godine, nisu bile pošteđene nijedna Kulturna Institucija od izuzetnog značaja. Među njima je bio i Regionalni muzej u u Doboju, koji je pretrpio znatna oštećenja na infrastrukturi zgrade, najveća u 60 godina postojanja.[24]Kompletna stalna postavka muzeja je spašena zahvaljujući direktoru i radnicima institucije[25], uz pomoć i kolega sa strane[26]. Najteže su bili pogođeni dijelovi zgrade u podrumskim prostorima, gdje je usled poplave koja se akumulirala tokom nekoliko dana došlo do potpunog uništenja poslovnog prostora, glavne konferencijske sale, pokretnog mobilijara i delimično oštećenih podova i zidova arheološkog depoa.[27] Muzejska građa nije pogođena poplavama, ali je u opasnosti od visoke vlažnosti. Finansiranje radova je obezbeđeno iz fondacije Princa Klausa u iznosu većem od 15.000 evra. Muzej je bio privremeno zatvoren i 2015. godine zbog rekonstrukcije i sve redovne aktivnosti i manifestacije su bile otkazane[28].

Muzej danas - Muzejska postavka iz 2022. godine[uredi | uredi izvor]

Muzej je obnovljen, proširen za dodatnih 150 kvadratnih metara. Građevinski radovi su trajali dvije godine. Ponovo je otvoren 11. februara 2022. godine u svrhu izlaganja umjetničkih dela akademskog vajara Drage Handanovića, koje je ovaj dobojski umjetnik zavještao gradu.[29][30] Sredstva za proširenje muzeja je obezbjedio Grad Doboj u vrijednosti od 224.000 KM.[31] Na ovaj način se odužuje istaknutom umjetniku za njegov trud, rad i doprinos Gradu.[32]

Zgrada u koju je smješten Muzej u Doboju se nakon dogradnje prostire na 1100 m², od čega je oko 700 m² namjenjeno kao izložbeni prostor. Trenutni ponuđeni javnosti je na 450 m² a u planu je urediti i ostatak.

Postavka "Fragmenti iz prošlosti, kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe sjevero-istočne Republike Srpske" (2021. godine) je najnovija stalna postavka.

Muzej u Doboju je matični muzej opšteg, kompleksnog tipa sa više izložbenih postavki razmještenih u pet odjeljenja (istorijsko, arheološko, etnološko, prirodnjačko i umjetničko). Posljednje, najmlađe odjeljenje je posvećeno legatu Drage Handanovića, dobojskog vajara i keramičara.[33]

Stalna postavke je poučnog i obrazovnog karaktera, te ima za cilj podizanje svijesti građana o istorijskom i kulturnom bogatstvu i raznolikosti, te značaju i ugroženosti biljnog i životinjskog svijeta u regionu Sjeverne Bosne.

Lapidarij i dvorište muzeja[uredi | uredi izvor]

Makete stećaka - grob vojvode Momčila
Pravi stećci

Dvorište Muzeja nije veliko i odnosi se na površinu ispred Muzeja. Glavni razlog formiranja lapidarijuma je zaštita srednjovjekovnih spomenika kulture koji se nalaze u posjedu muzeja. U Doboju ne postoji Zavod za zaštitu spomenika pa taj dio je preuzeo Muzej u Doboju. Dvorište muzeja je betonskim prilazom zgradi i stepenicama podijeljeno na dvije površine.

Kopije stećaka Vojvode Momčila

U dvorištu Muzeja u Doboju su smještene dvije cijeline stećaka: dva prava stećka na njegovoj lijevoj strani i model Stećci Vojvode Momčila na njenoj desnoj strani.[34][35] Ukupno je tri modela stećaka na toj strani.[36] Prva kopija jednog od tri stećka postavljena je 6. oktobra 2012. godine. Kopije tri stećka izrađene su od armiranog natur betona i po izgledu, dimenzijama i prostornom položaju odgovaraju originalu. Autor kopije stećaka je akademski vajar i keramičar Drago Handanović. Izrada je trajala gotovo godinu dana u saradnji sa stručnjacima Muzeja u Doboju.[37] Radu u muzejskoj radionici prethodio je desetodnevni boravak na terenu gdje su napravili 19 otisaka od gipsanih negativa sa tri stećka. Sve tri kopije se sastoje od 19 gipsanih i armiranih dijelova. Kopije su rađene u sitnozrnastoj frakciji, tako da mreža i kvalitet betona garantuju neograničenu trajnost stećaka.[38]

Originalni stećci

Dva originalna stećka, koji se takođe mogu videti u dvorištu Muzeja, radili su tradicionalni seoski majstori srednjeg vijeka. Prvi stećak je postavljen u lapidarijumu 19. avgusta 2010. godine. Srednjovjekovni stećak težak 6 tona dislociran je sa prostora stare, unutrašnje nekropole u Ševarlijama[39]. Posljednji stećak je pronađen u šumskom dijelu naselja Kakmuž na planini Ozren krajem 2012. godine. Taj stećak je težak nekoliko tona i potiče iz srednjeg vijeka. Jedan stećak, nađen u selu Osredak (opština Stanari) se nalazi u unutrašnjosti Muzeja kao dio stalne postavke.[40]

Organizacija[uredi | uredi izvor]

U sastavu Muzeja u Doboju djeluje 5 organizacionih jedinica ili odjeljenja:

  1. Arheološko odjeljenje,
  2. Istorijsko odjeljenje,
  3. Prirodnjačko odjeljenje,
  4. Etnološko odjeljenje i
  5. Umjetničko odjeljenje (odjeljenje istorije umjetnosti ili legat Drage Handanovića)

Muzejski fondovi i zbirke[uredi | uredi izvor]

Arheološko odjeljenje[uredi | uredi izvor]

Kroz postavku arheološkog odjeljenja[17] zastupljeni su nalazi koji prate razvoj života ljudi na ovom području od najranijeg paleolitskog perioda do osmanske uprave u ovoj regiji. Stalnom postavkom obuhvaćen je manji dio cjelokupnog fonda koji svedoči o različitim kulturama i narodima koji su vjekovima naseljavali područje regije Doboj.

Prvi paleolitski lokalitet u Bosni i Hercegovini otkriven je 1949. godine u Makljenovcu pored Doboja, sa kontinuitetom naseljavanja u posljednjih 100.000 godina. Staništa srednjepaleolitskog čovjeka otkrivena su na lokalitetima: Danilovića brdo i Grabovca brdo u Podnovlju, Kadar, Kamen, Paleolitski lokalitet Londža, Hendek i Crkvina u Makljenovcu, Markovac, Veliki majdan, Visoko brdo u Lupljanici i Zobište, Kušum u Karušama, Luščić, Gaj i Mala Gradina u Kulašima ali i mnogo drugih. Do 1984. godine otkriveno je više od 100 paleolitskih nalazišta u dolinama rijeka Bosne, Usore, Ukrine, Vrbasa i Save. Među nekoliko pećinskih paleolitskih staništa u dobojskoj regiji je pećina Rastuša[41] kod Teslića. Neolitski lokaliteti na ovom području su: ušće Usore, Ularice, Šije, Ševarlije, Kladari, itd. Najznačajniji lokalitet starijeg gvozdenog doba (od VII do IV vijeka p. n. e.) je Donja Dolina kod Gradiške.

Najvredniji arheološki eksponati su paleolitske kamene alatke sa lokaliteta Zobište u Donjem Detlak kod Dervente,zatim bronzanodopske sjekire, keltski šljem iz Ritešića kod Doboja i dr.[15] Procjenjuje se da praistorijska zbirka Muzeja u Doboju broji oko 10.000 jedinica arheološke građe, a antička i srednjovjekovna zbirka oko 4.000 jedinica.

Posebna pažnja je posvećena dobojskoj tvrđavi Gradina.

Glavni članak: Stari grad Doboj

Tvrđava Gradina nije arhitektonski značajna ali je značajna za lokalnu zajednicu zbog svoje pozicije i kontinuiteta. Na osnovu pronađenih iskopina procjena je da je tvrđava podignuta oko sredine 14. vijeka, najvjerovatnije kao utvrđen dvorac, a najbogatiji slojevi arheoloških iskopavanja i nalaza vezuju se za period od kraja 16. vijeka do početka 18. vijeka, te za period Osmanskog carstva, kada su Turci vršili i najveće prepravke na objektu.[42]Najinteresantniji arheološki nalazi dobojske tvrđave datiraju iz 16. vijeka. Posebno se izdvaja bronzani svijećnjak, rijedak nalaz u Evropi, izrađen u obliku tulipana. Od ostalih nalaza iz tog perioda najviše je vojnog naoružanja kao što su vrhovi samostrela, dijelovi pločastog srednjovjekovnog oklopa, kao i dijelovi keramike.

Značajan je restauratorski rad praistorijske keramike, jedinstvena radionica u Bosni i Hercegovini[43]. Poslije dvije decenije čuvanja ostataka stilizovane keramike, prvo u Zemaljskom muzeju u Sarajevu odakle su vraćeni u Muzej u Doboj, pristupilo se obnovi, konzervaciji i restauraniji artefakata uz stručnu pomoć dobojskog vajara i keramičara Drage Handanovića tokom 2013.[44] i2014. godine nakon tri godine rada sa višim kustosom arheologom Aleksandrom Jašarevićem.

Nalazi ovog odjeljenja, preko 20 000 predmeta, su raspoređene hrononološki u sljedeće zbirke:

Zbirke arheološkog odeljenja
Naziv Opis Slika
Praistorijska zbirka Najveća je arheološka zbirka u Muzeju. Ona broji više od polovinu ukupnih predmeta arheološkog odjeljenja. Najveći dio nalaza dolazi sa arheoloških iskopavanja sa prostora sjeverne Bosne. Hronološki su zastupljeni svi periodi od najranijih paleolitskih nalaza do željeznodobnih nalaza. Sa istraživanja praistorijskih naselja na Visu, Kruškovom polju, Doboru, Crkvini, Brusnici potiče raznovrstan keramički materijal, dok sa praistorijskih nekropola u Grabovici i Lipcu potiče bogata zbirka nalaza od bronze. Poseban dio zbirke čine kolekcije ostava bronzanog doba, sa brojnim i raznovrsnim predmetima bronzanodobne industrije.
Arheološko odjeljenje - stalna postavka u Muzeju 2022. godine.
Antička zbirka Veoma je značajna jer najveći dio ove zbirke čine nalazi sa prostora antičkog vojnog logora u Makljenovcu i njegove neposredne okoline. Pored raznovrsnih nalaza vojne opreme tu su i predmeti svakodnevne upotrebe od keramike, kosti i stakla. Poseban dio čini numizmatička kolekcija sa prostora vojnog logora i civilnog naselja gdje pratimo opticaj novca od 1-4. vijeka. Nešto manji dio nalaza prikupljen je otkupom ili poklonom.
Zbirka nakita
Srednjovjekovna zbirka Čine je uglavnom predmeti koji su pronađeni prilikom arheoloških istraživanja tvrđava na donjem toku Bosne a to su: Dobor, Doboj i Maglaj. Pored predmeta svakodnevne upotrebe poput raznovrsnog alata i keramike, zbirku čine i bogate kolekcije hladnog naoružanja i ranog vatrenog oružja. Sa istraživanja srednjovjekovnih nekropola potiču nalazi nakita, dok je ista zbirka obogaćena poklonima i otkupom.
Zbirka hladnog naoružanja
Zbirka iz osmanskog perioda U ovoj zbirci kao posebno izdvojenom dijelu u okviru odjeljenja, fokus je na period od 16. do 18. vijeka. Nalazi potiču sa arheoloških iskopavanja na srednjovjekovnim tvrđavama na Doboru, Doboju i Maglaju. Nešto manji dio nalaza, uglavnom novca i keramičkih predmeta sakupljeni su putem poklona ili otkupa u poslednjih više od pola vijeka. Najveći dio nalaza čini raznovrsna kuhinjska i trpezna keramika, zatim nalazi naoružanja, nakita, konjske opreme i novca.
Dio zbirke iz osmanskog perioda
Osteološka zbirka Ova zbirka je poseban dio zbirke arheološkog odjeljenja Muzeja. Nju čini kolekcija osteoloških nalaza koji potiču sa arheoloških istraživanja praistorijskih i srednjovjekovnih nekropola sa područja sjeverne Bosne. Najveći dio čine nalazi spaljenih kostiju sa istraživanja nekropola kulture Barica-Gređani, dok ostali nalazi potiču sa iskopavanja srednjovjekovnih nekropola.
Posuda iz Močila

Istorijsko odjeljenje[uredi | uredi izvor]

Istorijsko odjeljenje Muzeja u Doboju[17] je formirano po osnivanju Muzeja i prvobitno je bilo Odjeljenje radničkog pokreta i NOB-a. Istorijska stalna postavka obuhvata više tematskih cjelina: Srednjovjekovna Usora, Manastiri, Gradovi-Tvrđave, Osmansko doba, Austro-Ugarska okupacija i uprava, Dobojski logor, Dobojski kraj u Kraljevini Jugoslaviji, u Drugom svjetskom ratu i u poslijeratnoj izgradnji. Odjeljenje raspolaže sa 6000 predmeta.

Najnovijom muzejskom postavkom iz 2022. godine predstavljeno je bogato istorijsko nasljeđe dobojskog kraja kroz sedam različitih zbirki i posebnim fondom Otadžbinskog rata:

Zbirke istorijskog odjeljenje
Naziv Opis Slika
Zbirka arhivske i memoarske građe Zbirka arhivske i memoarske građe je najbrojnija zbirka u istorijskom odjeljenju muzeja u Doboju. Zaključno sa 2021. godinom ona broji više od 2.500 jedinica arhivske i memoarske građe. Manji dio je dostupan javnosti kao dio stalne postavke, ostalo je deponovano i dostupno je posjetiocima na upit. Sva građa je sistematizovana hronološki i vremenski pripada periodu 19. vijeka. U zbirci se čuvaju različiti dokumenti kao što su: izvještaji, rješenja, odluke, proglasi, naredbe, pozivnice, ratni dnevnici, članske karte, obveznice i sl., ali i druga dokumenta organa vojnih i civilnih vlasti, organizacija, društava, institucija i slično. Najbrojniji su dokumenti koji se odnose na radnički pokret i narodno-oslobodilački rat. Pored dokumentarne, posebnu emotivnu vrijednost imaju dokumenata, kao što su: Proglas Pokretnog prijekog suda o osuđenim ustanicima na smrt, spiskovi uhapšenih Srba, Jevreja, nekoliko oproštajnih pisama ustanika osuđenih na smrt od strane ustaške vlasti i drugi dokumenti. Značajan broj arhivske građe u zbirci su prepisi iz drugih srodnih ustanova. U zbirci su i fondovi memoarske građe učesnika NOB-a sa preko 600 i fond Otadžbinskog rata sa preko 400 brojeva. Arhivska građa u Muzeju je korištena pri pisanju monografija i drugih publikacija, kao i pri realizaciji istorijskih postavki, koje su prezentovale kulturno-istorijsku prošlost područja Sjeverne Bosne.
Istorijsko odjeljenje - stalna postavka
Zbirka fotografija Zbirku čini kolekcija fotografija koja je veoma značajna za muzej. Sastoji se od nekoliko hiljada fotografija. Osnovni kriterijum za prikupljanje istih je bila njihova dokumentarnost. Fotografijom su ovjekovječena značajna istorijska zbivanja, ratna događanja, ličnosti koje su obilježile istoriju, nauku, kulturu, sport, naselja, objekate, narodne nošnje i dr. na prostoru dobojske regije. Fotografijom je zabilježena velika poplava u Doboju jula 1915. godine, kao i one iz maja 1965. godine, (dokumentovano velikim brojem fotografija) i maja 2014.godine, (elektronska forma). U zbirci su i fotografije koje prate grad ali i izrastanje gradova u dobojskoj regiji (Dervente, Teslića, Broda…), kao i prvih željezničkih objekata, industrijskih kapaciteta i sl. Najveći broj fotografija je iz perioda NOB-e i poslijeratne izgradnje dobojskog područja. Od 2000. godine, kada u Muzeju počinje upotreba digitalne tehnike, zabilježeno je više hiljada fotografije u elektronskoj formi. Zbirka sadrži i stare razglednice gradova dobojske regije s početka i druge polovine 20. vijeka kao i dvadesetak starih foto-albuma. Većina zbirke je trenutno u depou ili dostupna na upit.
Zbirka fotografija
Prezentacija kreirana po motivima starih fotografija Doboja
Zbirka oružja, opreme i drugih predmeta Zbirka poseduje primerke vatrenog i hladnog oružje. Većina njih vremenski datira od 19. vijeka do kraja Drugog svjetskog rata. Posjetioci će moći vidjeti eksponati: puške Manliher, francuska puška MAS-36, Mauzer-Zastavina M – 24, nekoliko krateža, pištolja-revolvera; Glisenti, Bereta, Rast-Gaser, jednometni lovački, zanatski kapislari; mitraljezi: MAKSIM, MG-08, i Madsen 1924; bajoneti, svečane oficirske sablje Vojske Kraljevine Jugoslavije, njemački SS nož-Soling, iz Drugog svjetskog rata i sl,). Tu se nalaze i dijelovi vojne opreme i naoružanja kao što su: vojnički šljemovi, čuturice, ručne bombe, vojne uniforme (oficirski šinjel JNA, oficirska uniforma VRS: radno-ratna i svečana, uniforma slovenačke vojne jedinice u sastavu SFORA), oprema civilne zaštite iz prethodne države, pečati vojnih i civilnih vlasti…,(oko 100 predmeta). U zbirci je i nekoliko starih računarskih i pisaćih mašina marke: Mignon, Tip-Tap, Grove, Halda, Andervud, Tops, Olimpija, Biser, Viktor.
Zbirka oružja
Zbirka štafeta, ordenja i plaketa Ovu zbirku koja posebno plijeni pažnju, sadrži: lokalne štafete mladosti, pehari, zastave i zastavice koje su u poslijeratnim radnim akcijama osvajale omladinske radne brigade. Posebno je vrijedan eksponat - olimpijska baklja, koja je nošena na dobojskom području prilikom održavanja Zimskih olimpijskih igara 1984. godine u Sarajevu. U zbirci su čuvaju i odlikovanja, ordenje i plakete, koja su dodjeljivana pojedincima i institucijama u prethodnoj državi za različite zasluge. Zbirka trenutno broji preko 250 predmeta.
Zbirka štafeta
Zbirka štampe i diploma Zbirku čine primjerci poslijeratne štampe dobojske regije. Tu se mogu pronaći novine od pedesetih godina prošlog vijeka kao što su: Derventski list, dobojski Glas komuna, brodski Naš list, Borbino vanredno izdanje na Omladinskoj pruzi Šamac-Sarajevo, 1947. godine. Dalje, tu su i diplome dodjeljivane pojedincima, ustanovama i organizacijama, a povodom raznih jubileja i posebni primjerci kataloga. Zbirka sadrži i štampu vezano za Otadžbinski rat i vrijeme stvaranja Republike Srpske (Srpska vojska, Krajiški vojnik, Srpska vila, Vidovdanski, Petrovdanski i Ilindanski bilten, Tenkist, Vozućica, Ozrenske novine, Glas Trebave, Kruna, Glas Ozrena, Svitanja, Ozrenski vidici, Istina, Udrim…).
Zbirka diploma
Zbirka starih rukopisa Ovo nije velika zbirka, broji 25 brojeva i čine je fotokopije srednjovjekovnih povelja, dopisa, razrješnica iz Dubrovačkog arhiva, koje imaju značaj za područje djelovanja Muzeja.
Istorijsko odjeljenje - stalna postavka u Muzeju 2022. godine.
Zbirka plakata Ovo je najmlađa zbirka po vremenu formiranja u Muzeju. U njoj su plakati, leci, politički i stranački programi, pamfleti i drugi promotivni materijal, od 80-ih godina prošlog vijeka uključujući i period od uvođenja parlamentarizma od (1990). godine pa do današnjih dana. Plakatom su najavljivani politički, privredni, sportski, kulturno-prosvjetni i drugi događaji na regiji. Odjeljenje je smješteno u prizemlju Muzeja, a u vidu dekoracija pojedine fotografije su postavljene kao tapete na hodniku gornjeg sprata kao uvod u etnološku zbirku.
Plakat, radna akcija građenja pruge Šamac-Sarajevo

Etnološko odjeljenje[uredi | uredi izvor]

Etnološko odjeljenje Muzeja u Doboju čuva etnografske zapise dobojskog kraja[17]. Odjeljenje etnologije broji oko 2.000 muzejskih predmeta koji su od 2008. godine raspoređeni u sedam zbirki:

Zbirke etnološkog odjeljenja
Naziv Opis Slika
Kuća i elementi arhitekture Etnološka zbirka obuhvata predmete koji su u vezi narodnog graditeljstva gradske i seoske arhitekture. U Muzeju je postavljena Dinarska kuća iz prve polovine 20.tog vijeka, prenesena sa područja planine Ozren u okolini Doboja koja je, zbog svoje veličine, skraćena da bi se uklopila u prostor. Unutar nje su dvije prostorije i potkrovlje sa karakterističnim namještajem i upotrebnim predmetima.
Kuća dinarskog tipa iz Boljanića
Pokućstvo Pokućstvo je dio etnološke zbirke koju čine sakupljeni predmeta koje se odnose na namještaj, posuđe i tekstilno pokućstvo gradskog i seoskog kućnog enterijera. U zbirci se ističu troja vrata koja su primjer stila.
Etnološko odjeljenje - Stalna postavka u Muzeju, 2022. godine.
Privređivanje Prikazano je kao dio etnološke zbirke koja obuhvata predmete primarnog (zemljoradnja i storčarstvo) i sekundarnog (voćarstvo, pčelarstvo, saobraćaj, lov i ribolov i dopunsko privređivanje) privređivanja.
Zbirka tradicionalnog privređivanja
Zanati i trgovina Ovu zbirku čine predmeti koji se odnose na sve zanate kojim su se bavili ljudi na prostoru koji Muzej u Doboju pokriva svojom djelatnošću.
Stari zanati i trgovina
Kućna radinost Zbirku čine predmeti koji predstavljaju pribor i proces proizvodnje u okviru kućne radinosti, kao što su: sprave za preradu vlakana, tkačke sprave i pomagala i pribor i mustre za šivenje, vez i pletenje i sl.
Kućna radinost
Odijevanje Zbirku čine predmeti koji se odnose na svu gradsku i seosku odjeću, obuću, nakit i ukrašavanje.
Nakit
Nematerijalna baština Čine je predmeti, dokumenti i fono, audio-video i foto zapisi koji se odnose na društveni život i duhovnu kulturu. U prethodnoj stalnoj postavci muzeja pod nazivom "Čovjek na tlu Sjeverne Bosne" posebna prostorija na gornjem spratu je bila posvećena ovoj zbirci ali je dio veće postavke. Kao dio kolekcije Muzeja su i makete četiri manastira koji se nalaze na području nadležnosti Muzeja u Doboju, a to su: manastir Ozren, manastir Liplje, manastir Stuplje i manastir Udrim (ostaci).
Ekran za posjetioce, prikaz etnološkog filma - Muzej u Doboju, izgled 2022. godine

Prirodnjačko odjeljenje[uredi | uredi izvor]

Bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta dobojskog kraja, ali i šire dobojske regije i regije Sjeverne Bosne se očituje kroz stalnu postavku Muzeja iz 2022. godine. U okviru ove postavke prikazane su veći dio prisutnih vrsta biljaka i životinja od kojih su mnoge ugrožene uticajem čovjeka na njihovo prirodno stanište.

Bogata flora i fauna Sjeverne Bosne predstavljena je u 7 vizuelnih cjelina u okviru istog odjeljaka i na zanimljiv, živopisan način, prikazuje biljni i životinjski svijet naših krajeva s poseban osvrt na dva karakteristična staništa kraja a to su planina Ozren i područje rezervata Tišina u opštini Šamac. Na malom prostoru muzejski radnici su se potrudili da kreiraju osjećaj kao da se posjetioci nalaze u šumi ili močvari. Na veoma lako sagledljiv način, ova postavka prikazuje bogatstvo prirodnog nasljeđa na našim prostorima tako da posjetioci mogu da na jednom mjestu vide i upoznaju se o mnogim vrstama iz flore i faune dobojskog kraja, koje inače rijetko susreću u prirodi. To je veliki obrazovni potencijal i značajan je posebno za mlade generacije.

Na samom ulazu u odjeljenje, sa desne strane, je vitrina sa vodozemcima. Na pratećoj edukativnoj tabli su podaci o gmizavcima i vodozemcima. Prikazana kolekcija broji 10 mokrih preparata. U produžetku je niz od 12 mokrih preparata zmija uz velike edukativne table sa dvojezičnim natpisom (na srpskom i engleskom jeziku) za svakog od njih. Mnoge eksponate je izuzetno teško prikupiti jer su neke vrste veoma rijetke i ova postavka je u stalnom uređenju.

Istorijat odjeljenja

Prirodnjačko odjeljenje Muzeja u Doboju je mlađa zbirka u Muzeju. Zbirka je formirana u posljednjih nekoliko godina. Pokušaji osnivanja prirodnjačkog odjeljenje Muzeja u Doboju može se vezati za Vinka Kaliha, koji je svoju zbirku prepariranih insekata, biljaka i životinja početkom 70-ih godina 20. vijeka pokušao realizovati u našem muzeju ali je zbog promjene posla i selidbe u Tuzlu 1974. godine sa sobom ponio i tu zbirku koja je i danas osnova prirodnjačkog odjeljenja u Tuzli[45]. Prijemom biologa od 2012. godine, Muzej u Doboju počinje sa formiranjem ovog odjeljenja. Vrše se istraživanja prirodnog nasljeđa i pristizanje prvih eksponata u muzejske zbirke sa prostora koji Muzej svojim djelovanjem pokriva. U 2022. godini realizovana je i izložba, koja postaje sastavni dio stalne muzejske postavke. U ovom odjelenju se od 2022. godine nalazi preko 200 predmeta razvrstanih u nekoliko zasebnih zbirki:

Zbirke prirodnjačkog odjeljenje
Naziv Opis Slika
Paleontološka zbirka Paleontološka zbirka obuhvata nalaze kvartarnih beskičmenjaka, kičmenjaka i fosilne flore pri čemu je podjela bazirana na hronostratigrafskoj klasifikaciji. Zbirka ostataka kičmenjaka sastoji se od ostataka riba i sisara. Paleontološki materijal sastoji se i od dijelova mamutovih kostiju. Paleobotaničku zbirku čine ostaci viših i nižih biljaka, sačuvanih pretežno u vidu lisnatih otisaka i dijelova okamenjenih stabala i grana. Stijene s fosilnim ostacima čvrst su dokaz o geološkoj prošlosti i biološkoj evoluciji. Zbog vremenskog perioda nastanka i tematski je vezana za arheološko odjeljenje pa tu zbirku dijele oba odjeljenja i prostorno je smještena u centralni dio donjeg sprata Muzeja.
Zub mamuta
Petrografsko-mineraloška zbirka Ovu zbirku čine uzorci minerala i stijena sa područja sjeverne Bosne i vrijedna je prezentacija cjelokupne geološke prošlosti na prostoru dobojske regije ali i cjelokupne regije Sjeverne Bosne. Postaljena je u centralnu salu sa arheološkim odjelom. Ostatak zbirke prirodnjačkog odjeljenja Muzeja (flora i fauna) postavljena je u posebnoj prostoriji otvorenoj nakon posljednje rekonstrukcije i proširenja zgrade Muzeja.
Uzorci minerala i stijena sa područja sjeverne Bosne
Herpetološka zbirka Čini je zbirka vodozemaca i gmizavaca i sastoji se od vlažnih i suvih preparata. Stalnom postavkom iz 2022. godine prezentovano je 14 zmija koje se nalaze u mjestima koje pripadaju dobojskom kraju ali i za cijelu sjevernu Bosnu. Eksponati su prezentovani u formi vlažnih preparata uz detaljnu edukativnu tablu vezanu za svaki eksponat.
Vodozemci - prezentacija Muzeja. Stalna postavka u Muzeju, 2022. godine.
Ihtiološka zbirka Ova zbirke prirodnjačkog odjeljenja Muzeja sadrži kolekciju vlažnih i suvih preparata riba i vodozemaca sakupljenih na teritoriji cijele sjeverne Bosne. Stalnom postavkom iz 2022. godine prezentovano je 12 vodozemaca kao posebna vizuelna cjelina, te 33 ribe u dvije vizuelne cjeline.
Ribe.prirodnjačko odjeljenje Muzeja u Doboj, 2022.
Zoološka zbirka Ova zbirka prirodnjačkog odjeljenja Muzeja broji uglavnom dermoplastične preparate kičmenjaka. Kolekcija sisara je znatno manja, ali sa reprezentativnim primercima i predstavlja tipičnu faunu našeg područja sa posebnim prikazom dvije kolekcije:
  • Rijetke i ugrožene vrste močvarno-barskog kompleksa Tišina i
  • Planina Ozren, odnosno Endemske, rijetke, zaštićene i ugrožene vrste na Ozrenu.
Vuk, dio stalne postavke prirodnjačkog odjeljenja, zoološka zbirka

Odjeljenje istorije umjetnosti[uredi | uredi izvor]

Glavni članak: Drago Handanović

Najnovije odjeljenje u Muzeju, koje je zvanično otvoreno 11. februara 2022. godine, čini zbirka nagrađenih radova koje je dobojski vajar Drago Handanović zavještao Gradu Doboju.[46][47] Muzej je obnovljen i proširen da bi mogao prihvatiti zbirku umjetnina. Upravo je Grand-pri nagrada Handanovića 2018. godine bila podsticaj za proširenje Muzeja u Doboju.[48] Poklonjena zbirka broji 100 umjetničkih dijela sa kompletnom pratećom dokumentacijom. Dio je izložen u stalnoj postavci Muzeja. Riječ je o 38 najljepših dijela izrađenih u keramici, odnosno majorici perforiranog glinenog tijesta i terakoti.[49][50] To su dijela koja su bila izložena na mnogim likovnim događanjima i značajnim izložbama kod nas i u svijetu. Sva izložena djela su potvrđena kao vrijednosti mnogim priznanjima, uključujući i značajnu nagradu Udruženja likovnih umjetnika primjenjenih umjetnosti i dizajnera Bosne i Hercegovine Grand Pri nagradu za keramiku[51],[52], najvećim priznanjem u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu.[53],[32] Umjetnička postavka se sastoji iz dva dijela. Ovaj Handanovićev poklon smatra se začetkom odjeljenja istorije umjetnosti. Ostatak umjetnina je deponovan i u planu je da se izlaže kao mobilna, gostujuća izložba.

  • Skulpture Drage Handanovića u Muzeju u Doboju

Privremene aktivnosti i događaji[uredi | uredi izvor]

Pored stalne postavke Muzeja, periodično se održavaju i razne druge aktivnosti ili izložbe. Aktivnosti se realizuju u sklopu kulturnog kalendara Doboja ili kao nezavisne manifestacije.

Manifestacije u muzeju

Poseban vid djelatnosti ove institucije predstavlja učešće u organizaciji i realizaciji manifestacija festivalskog karaktera sa međunarodnim učešćem. Posebno se ističu sljedeće aktivnosti:

  • Međunarodni festival arheološkog filma[54]

Festival je realizovan u saradnji sa Narodnim muzejem iz Beograda. Bilo je tri festivala kao godišnji događaj od 2011. do 2013.[55] godine.

  • Međunarodni festival etnološkog filma[56]

Festival je realizovan u saradnji sa Etnografskim muzejom iz Beograda.[57]Festivali su se reaizovali 2011.[58] i 2017.[59] godine.

Kulturni događaji

U Muzeju u Doboju je 2. novembra 2011. godine predstavljena knjiga "Školska zavičajna zbirka ' ideja i stvarnost", autora Živka Sekulića iz Banje Luke, u izdanju Pedagoškog zavoda Republike Srpske autora.[60]

Muzej je obilježio važan jubilej - 60. godina postojanja 2016. godina nizom aktivnosti. Radno vrijeme muzeja je u tom periodu produženo (ponedjeljak-petak od 7 do 20 časova, subota od 9 do 14 časova).[61]

Izložbe Muzeja u Doboju

Uz stalne postavke Muzej je organizovao niz privremenih izložbi.

Gostujuće izložbe u Muzeju u Doboju

Gostovanja izložbi Muzeja u Doboju u drugim muzejima

Gostovanje u Tesliću, januara 2012. godine otvorena je izložba maketa manastira dobojskog kraja[78].

Gostujuća izložba Muzeja u Doboju: „Život u bronzi – ostave kasnog bronzanog doba iz Muzeja u Doboju“[79],autora MA Aleksandra Jašarevića, u trajanju od 3. do 25. februara 2016. godine (tema: bronzanodobna metalurgija - ostava oružja i oruđa iz Majdan/Ridžala, keramičke posude i nakit iz Lipca, te poljoprivredno oruđe iz Grapske, trodimenzionalni predmeti).

Izložba "Dobojski logor, kultura sjećanja 1915-2015" gostovala je širom Republike Srpske: u Muzeju Stara Hercegovina u Foči na manifestaciji Noć Muzeja otvorenoj 2016. godine[80], onda je otvorena 15. juna u Palama[81], a 12. novembra 2016. godine je otvorena u Muzeju Hercegovine u Trebinju[82]. Izložba je kreirana uz pomoć Arhijerejskog namjesništva Srpske pravoslavne crkve i srednjoškolaca grada Doboja.

U okviru Međunarodnog sajma knjiga i 26. izložbe „Art Ekspo“ 2022. godine predstavljen je djelokrug rada Muzeja u Doboju na glavnoj bini u organizaciji Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama[83].

Privremene edukativne aktivnosti

U sklopu muzeja održavala se i škola grnčarstva koju je vodio akademski vajar Drago Handanović 2014. godine, koji je i autor replika tri stećka postavljenih u dvorištu Muzeja. Stećci su posvećeni Vojvodi Momčilu, njegovoj supruzi i njegovoj vlasti. U saradnji sa Narodnom bibliotekom Derventa organizovana je grnčarska radionica aprila 2012. godine. Polaznici su savladali osnove modeliranja na grnčarskom kolu koje podrazumjevaju tri osnovna procesa: centriranje, izvlačenje i otvaranje. Radili su otvorenu i zatvorenu posudu i na kraju patiniranje.[84]

Stručni rad[uredi | uredi izvor]

Stručni kadar Muzeja u Doboju dao je značajan doprinos istraživanju, očuvanju i promociji kulturno-istorijskog nasljeđa dobojskog kraja. Izdvojena su postignuća u nekoliko od mnogih polja djelovanja Muzeja u Doboju

Doprinos u arheologiji[uredi | uredi izvor]

Stručnjaci muzeja radili su na značajnim arheološkim nalazištima u dobojskom kraju ali i šire kao samostalni projekti ili u sklopu većih domaćih i međunarodnih istraživačkih projekata. Ispitivanje lokaliteta i sistematska istraživanja u Makljenovcu sprovodio je i finansirao Muzej u Doboju počevši od 1958. godine a posebno 1963. i 1964. godine. To su samo dio istraživanja arheoloških lokaliteta dobojskog kraja koji ima veliki potencijal[85]. U novije vrijeme izdvaja se učešće arheologa Muzeja u projektu „Paleolit sjeverne Bosne“ od 2006. do 2010. godine, zajedničkom poduhvatu Muzeja Republike Srpske, Zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske i univerziteta u Kembridžu, a kasnije i Lester Univerziteta. Prikupljeni arheološki materijal se istražuje i skladišti u Muzeju u Doboju.[86][87]

Aleksandar Jašarević, viši kustos-arheolog je dao značajan doprinos razvoju arheologije na ovom području. Tokom rada u Muzeju u Doboju podnio je 22. februara 2013. godine, peticiju/prijedlog za proglašenje arheološkog lokaliteta: Prapovjesno naselje na Visu kod Dervente, nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[88] Takođe, istog dana podnio je peticiju za paleolitske lokalitete u Makljenovcu kod Doboja.[89]

Značajan doprinos daju i u arheološkim istraživanjima prošlosti dobojskog kraja. Rukovodio je radovima na lokalitetu Manastira Udrim koji su započeli u oktobru 2018. godine, a trajali i naredne godine.[90][91] posebno na radu na dobojskoj tvrđavi 2016. godine[92][93] desetak dana, a onda naredne 2017. godine od marta do kraja maja.[94]

Značajan doprinos arheološkom istraživanju Manastiru Papraća 2022. godine.[95][96][97][98][99][100]

Učestvuje u projektu "Revitalizacija srednjovjekovnog nasljeđa Sarajevsko-romanijske regije - faza jedan" gdje se tri mjeseca radilo na rezidencijalnom kompleksu na području Pala koji je pripadao dinastiji Pavlović.[101] Značajni radovi su i na arheološkim iskopavanjima na lokalitetu Grič-Hrvatinovići u opštini Tešanj.[102][103] Stručnjaci Muzeja učestvuju u brojnim aktivnostima, kao što je učešće u izradi studija o spomenicima o narodnooslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini[104], objavljenoj jula 2020. godine.

Doprinos u etnologiji[uredi | uredi izvor]

Etnologija je zastupljena od samog osnivanja Muzeja. U novije doba posebno se izdvaja rad na nematerijalnoj kulturnoj baštini - Berba iva trave na planini Ozren[105]. Aktivnost je uvrštena 2011. godine u Službenu listu nematerijalne kulturne baštine (NKB) Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, a 2018. godine upisano je na UNESKO-ov[106] Reprezentativni spisak nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.[107] Nominaciju je pripremio za Uneskovu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa još 2016. godine.[108]Članovi Komisije za saradnju Bosne i Hercegovine s Uneskom podržali su 31. marta 2016. nominaciju elementa „Branje trave ive na Ozrenu” za upis na listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva[109].

Prezentacije nematerijalnog kulturnog dobra dobojskog kraja je dio i izložbi muzeja i promocije iste na manifestacijama u zemlji i inostranstvu. Izložba “Svjetsko nematrijalno nasljeđe sa prostora Republike Srpske na UNESKO-voj listi”, otvorena 3. juna 2019. godine u izložbenom prostoru Opštine Grada Soluna, priređena je uz angažman Predstavništva Republike Srpske u Grčkoj. Izložbu je otvorila šef Predstavništva Jelena Jovanović Athanasiou, a svečanom otvaranju prisustvovali su direktor Muzeja Republike Srpske Miladin Savić, muzejski savjetnik etnolog Vladimir Đukanović i M.Sc. Nebojša Dragojlović, viši kustos etnolog i direktor Muzeja u Doboju.[110][111] Ista izložba je predstavljena u Beču tokom oktobra 2019. godine, čime je ujedno zatvorena manifestacija "Dani Srbije i Srpske u Austriji".[112] Rad na elaboratu vezanom za berbu trave Ive[113] doprinio je i da se decembra 2021. godine proglasi Zaštićeno stanište Gostilj, koje se prostire na području grada Doboja na ukupnoj površini od oko 132 hektara, čime je završen dvanaestogodišnji proces na institucionalizaciji te očuvanju ovog prirodnog i kulturnog nasljeđa.[114][115]

Doprinos na polju kulture[uredi | uredi izvor]

Dobojski umjetnik Drago Handanović je kao saradnik obavio i značajan restauratorski rad u lapidarijumu Muzeja - kopije stećaka vojvode Momčila (2013. godine) i arheološke zbirke - 20 keramičkih posuda, odnosno ostataka stilizovane keramike ukrašenih ritualnim formama iz perioda neolita, eneolita, bronzanog i gvozdenog doba, koji potiču sa lokaliteta na području Doboja, Dervente (najveća kolekcija je sa područja Vis Modran), Broda i Modriče (2013. i 2014. godine).[116][117][118]. Zadatak umjetnika je bio da na osnovu keramičkih fragmenata napravi odgovarajuću formu, uz obavezu da sačuva razliku između originalne iskopine i restauriranog dijela. Restaurirani dijelovi praistorijske keramike su dio stalne postavke.

Saradnja sa lokalnom zajednicom[uredi | uredi izvor]

Muzej u Doboj je značajan centar kulture i nosilac očuvanja kulturnog i istorijskog naslijeđa i važna je tačka u turističkoj promociji grada Doboja.[119] Posjeta Muzeju je dio službenih protokola zvaničnih posjeta Gradu Doboju[120][121] ali i preporuka putnika šta vidjeti u Doboju.[122]

Posjetioci izložbi mogu naći cjelovito i detaljno razjašnjenje predstavljenih predmeta i društveno-istorijskih tema i događaja, kao i odgovore na pitanja o kulturno-istorijskoj prošlosti i baštini područja koji se mogu potražiti u muzejskim fondovima.

Muzej ima i edukativan karakter i može imati veliku ulogu u obrazovnom procesu. Stalna postavka je djelimično usklađena sa nastavnim planom i programom što omogućava realizaciju časove istorije, biologije, ekologije i likovne umjetnosti u Muzeju dožive na interesantan način i tako lakše savladaju gradivo. Organizovane su posjete učenika osnovnih[123][124][125] i srednjih škola[126] kao i zvaničnih posjetilaca grada Doboja kao i brojnih organizovanih grupa[127].

Iako Muzej u Doboju nema muzejskog pedagoga, svi zaposleni se nadaju da će nova postavka posebno privući mladu publiku u Muzej, što je sa stanovišta Ministarstva prosvjete i kulture posebno značajno, s obzirom da je razvoj publike jedan od pet strateških ciljeva zacrtanih u Strategiji razvoja kulture Srpske.

Promocija djelokruga rada Muzeja u Doboju[uredi | uredi izvor]

Tokom više decenija rada Muzeja u Doboju rad je bio kombinovani - od manifestacionog rada kao što su izložbe, promocije i da budu vidljivi na lokalnoj kulturnoj i turističkoj sceni do stručnog, kustoskog rada i rada u depoima te terensko istraživanje i sakupljanje predmeta.

Muzej djeluje i obrazovno u saradnji sa vaspitno-obrazovnim ustanovama na području Grada Doboja i Turističkom organizacijom Doboj (TOD).

Osnovna namjera nove postavke je podizanje svijesti posjetilaca o kulturnom i istorijskom bogatsvu dobojskog kraja, te raznolikosti, značaju i ugroženosti živog svijeta u domaćim krajevima.

Promocija djelokruga rada muzeje realizuje se i kroz mnoge tematske izložbe i iste su i prezentovane i na drugim lokacijama.

Od 20. juna 2022. godine posjetioci Muzeja mogu koristiti vikimedijine višejezične kjuar kodove da saznaju više o pojedinim eksponatima.[128][129][130] Time je Muzej u Doboju postao drugi muzej u Bosne i Hercegovine koji koristi navedenu tehnologiju, poslije Muzeja Stare Hercegovine u Foči, a prije Muzeja Hercegovine u Trebinju.

Direktori institucije[uredi | uredi izvor]

Direktori Muzeja u Doboju, po redosljedu na osnovu podataka iz Muzeja u Doboju, bili su:

  1. Olivera Ćulibrk, etnolog (1956-1969);
  2. Branko Belić, arheolog (1959-1972);
  3. Predrag Vučković (1972-1976);
  4. Branko Belić, arheolog (1976-1980);
  5. Dobrila Bjelić, etnolog (1981-1986);
  6. Hadžija Hadžiabdić, istoričar (1986-1992);
  7. Dobrila Bjelić, etnolog (1992-2000);
  8. Milka Ćosić, viši kustos istoričar (2000-2003);
  9. Đoko Jovanović, arheolog (2003-2008);
  10. Nebojša Dragojlović, viši kustos etnolog (2008-...)

Informacije za posjetioce[uredi | uredi izvor]

Posjete muzeju su omogućene svakog radnog dana od 7.00 do 16.00 časova. Ulaz je besplatan za sve posjetioce.

Prizemlje zgrade je visoko ali je obezbjeđen teretni lift, koji je dostupan na upit. Sprat Muzeja nije lako dostupan osobama sa invalidima.

Prizemlje Muzeja je posvijećeno stalnoj postavci arheološkog, istorijskog i prirodnjačkog odjeljenja. U velikoj sali je dostupno i ograničeno područje za odmor i interakciju sa posjetiocima.

Sprat sa dvije velike prostorije i pripadajućem hodniku su posvijećeno etnološkom odjeljenju i odjeljenju za istoriju umjetnosti (legat Drage Handanovića). Potkrovlje Muzeja je rekonstruisano i u toku je priprema za novu postavku posvećenu nematerijalnoj kulturnoj baštini.

Na spratu Muzeja, u dijelu zgrade gdje je smješteno etnološko odjeljenje na ekranu je moguće odgledati tematski video na ekranu pričvšćenim za zid i poslušati pripadajući zvučni zapis preko slušalica. Od 20. juna 2022. godine posjetioci Muzeja mogu koristiti vikimedijine višejezične kjuar kodove da saznaju više o pojedinim eksponatima.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Muzej u Doboju[uredi | uredi izvor]

  • Izgled Muzeja u Doboju

Dvorište-lapidarijum Muzeja u Doboju[uredi | uredi izvor]

  • Izgled Muzeja u Doboju

Prvi sprat[uredi | uredi izvor]

  • Arheološko odjeljenje Muzeja u Doboju, 2022. godine
  • Istorijsko odjeljenje Muzeja u Doboju, 2022. godine
  • Prirodnjačko odjeljenje Muzeja u Doboju, 2022. godine

Drugi sprat[uredi | uredi izvor]

  • Etnološko odjeljenje Muzeja u Doboju, 2022. godine
  • Odjeljenje istorije umjetnosti Muzeja u Doboju - Legat Drage Handanovića, 2022. godine

Potkrovlje Muzeja u Doboju[uredi | uredi izvor]

  • Potkrovlje Muzeja u Doboju

U pripremi!

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Akta.ba. „JU Muzej u Doboju - Akta.ba”. www.akta.ba (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2024-03-01. 
  2. ^ „JU Muzej u Doboju - Free Search”. search.bisnode.ba. Pristupljeno 2024-03-01. 
  3. ^ „Google Travel”. www.google.ba. Pristupljeno 2024-03-01. 
  4. ^ „Kultura”. Grad Doboj (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2024-03-01. 
  5. ^ „STRATEGIJA RAZVOJA KULTURE REPUBLIKE SRPSKE 2017–2022.” (PDF). 2017. Pristupljeno 1. 3. 2024. 
  6. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 11. 01. 2023. g. Pristupljeno 11. 01. 2023. 
  7. ^ Jašarević, Aleksandar; Antić, Snježana (2017). „Ecclesiam de Glasinac – archaeological Excavations on the Crkvina in Bjelosavljevići”. Godišnjak Centra za balkanološka ispitivanja (na jeziku: engleski) (46): 225—256. ISSN 2232-7770. doi:10.5644/Godisnjak.CBI.ANUBiH-46.96. 
  8. ^ „Srpska Pravoslavna Crkva - Mitropolija Dabrobosanska”. www.mitropolijadabrobosanska.org. Pristupljeno 2024-03-01. 
  9. ^ „KORISNICI BUDžETA LOKALNIH SAMOUPRAVA” (PDF). Pristupljeno 1. 3. 2024. 
  10. ^ „Službeni glasnik BiH” (PDF). 
  11. ^ „ODLUKA O RASPOREDU SREDSTAVA IZ TEKUĆEG GRANTA ZA “SUFINANSIRANjE PROJEKATA KULTURE U BOSNI I HERCEGOVINI” ZA 2022. GODINU”. mcp.gov.ba. Pristupljeno 2024-03-01. 
  12. ^ 110 godina župe Doboj: 1896-2006.: Littera scripta manet! (2009)/ priredio Josip Senjak - Doboj : Rimokatolička župa Presvetog Srca Isusova, ISBN 978-9958-9891-0-0
  13. ^ Puhalo, Slobodan (2009-09-04). „Vajar Drago Handanović stvara jedinstveno umjetničko djelo”. Glas Srpske (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  14. ^ „Otvorena stalna postavka u dobojskom muzeju”. Mondo Bosna (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  15. ^ a b Radojčić, Milica. „Regionalni muzej u Doboju” (PDF). U: VODIČ, Milica Radojčić Janko Vračar Muzej Republike Srpske Banja Luka 2012. str. 59—66. Pristupljeno 28. 3. 2017. 
  16. ^ https://www.paragraf.ba/nacrti-i-prijedlozi/nacrt-zakona-o-muzejskoj-djelatnosti-republike-srpske.pdf
  17. ^ a b v g d đ e ž z i j k l Muzej u Doboju - Čovjek na tlu sjeverne Bosne, fragmenti iz prošlosti, 2009. godine
  18. ^ Puhalo, Slobodan (2010-03-09). „Baština dostupna posjetiocima”. Glas Srpske (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  19. ^ https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=17358
  20. ^ Puhalo, Slobodan (2010-03-09). „Baština dostupna posjetiocima”. Glas Srpske (на језику: српски). Приступљено 2024-03-01. 
  21. ^ „Muzej U Doboju | PDF”. Scribd (на језику: енглески). Приступљено 2024-03-01. 
  22. ^ Srpska, RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of. „ŠTAMPAN KATALOG IZLOŽBENE POSTAVKE MUZEЈA U DOBOЈU”. KULTURA - RTRS. Приступљено 2024-03-01. 
  23. ^ Ћурић, Љ. „Музеј у Добоју: Збирка изнета из таме депоа”. Вечерње новости, Београд, 27. фебруар 2014. Приступљено 28. 3. 2017. 
  24. ^ Jašarević, Aleksandar. „Stanje Regionalnog muzeja u Doboju nakon poplava”. Аrheon.org, 2014. Архивирано из оригинала 29. 03. 2017. г. Приступљено 28. 3. 2017. 
  25. ^ https://www.glassrpske.com/lat/kultura/kultura_vijesti/spasena-postavka-muzeja-u-doboju/154263
  26. ^ „Evropska noć muzeja 2014. godine – Djelovanje u vanrednoj situaciji – Poplave u Republici Srpskoj __17. maj 2014. godine”. msurs.net. Pristupljeno 2024-03-01. 
  27. ^ Arheon (2014-11-26). „Reconstruction of the Museum in Doboj”. Archaeon (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  28. ^ https://vladars.net/sr-SP-Cyrl/Vlada/Ministarstva/mpk/media/vijesti/Pages/noc-muzeja.aspx
  29. ^ „Otvoren renovirani Regionalni muzej u Doboju”. www.atvbl.rs (на језику: бошњачки). Приступљено 2022-03-28. 
  30. ^ „Отворен реновирани Регионални музеј”. Град Добој (на језику: српски). 2022-02-11. Приступљено 2022-03-28. 
  31. ^ Fokus.ba (2020-07-10). „Za proširenje muzeja u Doboju 224.000 KM iz gradskog budžeta”. Fokus.ba (на језику: бошњачки). Приступљено 2024-03-01. 
  32. ^ а б „POSJETA DOBOJU: Predsjednica Srpske obišla radove na izgradnji bolnice i regionalni muzej” (на језику: бошњачки). Приступљено 2022-06-01. 
  33. ^ Srpska, RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of. „Skulpture vajara Drage Handanovića u dobojskom Muzeju (VIDEO)”. KULTURA - RTRS. Приступљено 2022-03-28. 
  34. ^ Stjepanović, Ranko (4. 1. 2012). „poljeinfors-bih: Umjetnik Handanović postavlja vjerne kopije tri stećka u Doboju”. poljeinfors-bih. Приступљено 2022-06-11. 
  35. ^ „Doboj: Završena izrada stećaka za lapidarijum”. Mondo Bosna (на језику: енглески). Приступљено 2024-03-01. 
  36. ^ https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=71320
  37. ^ https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=68425
  38. ^ Dujić, Dijana (2013-01-16). „Stećci uspomena na vojvodu Momčila”. Glas Srpske (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  39. ^ P, Sl (2010-08-20). „Stećak obogatio stalnu postavku”. Glas Srpske (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  40. ^ „Kulturno-istorijska baština – www.opstinastanari.com” (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  41. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 11. 01. 2023. g. Pristupljeno 11. 01. 2023. 
  42. ^ https://dobojski.info/kultura/item/40244-doboj-tvrdjava-gradina-urbani-kic-na-spomeniku-kulture
  43. ^ „Muzej u Doboju: Zbirka izneta iz tame depoa”. NOVOSTI (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  44. ^ https://www.antena-radio.ba/doboj/item/509-doboj-prezervacija-i-konzervacija-praistorijske-keramike
  45. ^ http://muzejibtuzla.podkonac.org/sample-page/prirodnjacko/
  46. ^ „Predsjednik Republike u posjeti Doboju”. Grad Doboj (na jeziku: srpski). 2020-12-24. Pristupljeno 2022-06-01. 
  47. ^ https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umjetnost/drago-handanovi%C4%87-dobojski-vajar-sva-svoja-djela-ostavljam-gradu-doboju/1654311#
  48. ^ „Otvoren renovirani regionalni muzej: Objekat proširen radi smještanja 100 skulptura Handanovića”. Srpskainfo (на језику: српски). 2022-02-11. Приступљено 2024-03-01. 
  49. ^ https://vecernjenovosti.ba/14495/vijesti/regionalni-muzej-u-doboju-ponovo-otvara-svoja-vrata-posjetiocima/?c=cir
  50. ^ https://federalna.ba/vajar-dragi-handanovic-poklonio-dobojskom-muzeju-brojne-skulpture-u-keramici-i-terakoti-ynjoa
  51. ^ „Collegium artisticum 2018.”. ulupubih (na jeziku: bošnjački). 2018-04-06. Pristupljeno 2024-03-01. 
  52. ^ Apr 13; Dešavanja, 2018 | (2018-04-13). „Collegium Artisticum 2018 ⋆ Tristotrojka”. Pristupljeno 2024-03-01. 
  53. ^ „Grand Prix Colegium artisticum 2018 i nagrade – EFM.BA” (na jeziku: bošnjački). 2018-04-09. Pristupljeno 2024-03-01. 
  54. ^ „Počinje festival arheološkog filma u Doboju”. MONDOBA (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-07-04. 
  55. ^ https://www.nezavisne.com/kultura/film/Poceo-festival-arheoloskog-filma/215804
  56. ^ SRNA. „Dobojski Info - DOBOJ: Večeras počinje "Revija etnološkog filma"”. www.dobojski.info (на језику: српски). Приступљено 2022-07-04. 
  57. ^ https://www.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=46993
  58. ^ https://www.vesti.rs/Republika-Srpska/Festival-etnoloskog-filma-Doboj-2011.html
  59. ^ Info, Dobojski. „Dobojski Info - DOBOJSKI INFO NAJAVLJUJE: Revija etnološkog filma”. www.dobojski.info (на језику: српски). Приступљено 2022-07-04. 
  60. ^ Srna (2011-11-02). „Predstavljena Školska zavičajna zbirka”. Nezavisne novine (на језику: српски). Приступљено 2024-03-01. 
  61. ^ Info, Dobojski (2016-02-26). „Dobojski Info - MUZEJ U DOBOJU ORGANIZUJE IZLOŽBU: “Geodezija - zašto, kako, čime””. www.dobojski.info (на језику: српски). Приступљено 2024-03-01. 
  62. ^ Vojvodiny, Rádiodifúzna ustanovizeň Vojvodiny Rádio-televízia. „Izložba "Krajiški Srbi u Vojvodini u 20. veku"”. Rádio-televízia Vojvodiny (на језику: словачки). Приступљено 2024-03-01. 
  63. ^ d.o.o, OliveBH. „Izložba o krajiškim Srbima u Vojvodini”. infobiro.ba. Приступљено 2024-03-01. 
  64. ^ „- YouTube”. www.youtube.com. Приступљено 2024-03-01. 
  65. ^ https://jadovno.com/arhiva/jadovno-slana-metajna/articles/izlozba-moje-jadovno-u-doboju-video.html
  66. ^ capital (2013-10-16). „Najava događaja za 16. oktobar 2013. godine”. Capital.ba - Informacija je capital (на језику: бошњачки). Приступљено 2024-03-01. 
  67. ^ Info, Dobojski. „Dobojski Info - DOBOJ: Danas otvaranje izložbe „Tvrđave na Bosni“”. www.dobojski.info (на језику: српски). Приступљено 2022-07-04. 
  68. ^ Info, Dobojski. „Dobojski Info - DOBOJ: Muzej organizuje izložbu „Tvrđave na Bosni“”. www.dobojski.info (на језику: српски). Приступљено 2022-07-04. 
  69. ^ Arheon (2015-06-24). „Doboj: Poziv na izložbu “Tvrđave u Bosni””. Archaeon (на језику: енглески). Приступљено 2024-03-01. 
  70. ^ SRNA. „Dobojski Info - MUZEJ U DOBOJU: Postavka "Geodezija - zašto, kako, čime"”. www.dobojski.info (на језику: српски). Приступљено 2022-07-04. 
  71. ^ Srna (2016-03-01). „Doboj: Postavka Geodezija - zašto, kako, čime”. Glas Srpske (на језику: српски). Приступљено 2022-07-04. 
  72. ^ „Архивирана копија”. Архивирано из оригинала 11. 01. 2023. г. Приступљено 11. 01. 2023. 
  73. ^ „Muzej nauke i tehnike”. www.muzejnt.rs. Приступљено 2024-03-01. 
  74. ^ SRNA. „Dobojski Info - DOBOJ: Otvorena izložba "Topot keltskih konja"”. www.dobojski.info (на језику: српски). Приступљено 2022-07-09. 
  75. ^ Info, Dobojski. „Dobojski Info - DOBOJSKI INFO NAJAVLJUJE: Izložba „Topot keltskih konja“ slovenačkog Tolminskog muzeja”. www.dobojski.info (на језику: српски). Приступљено 2022-07-04. 
  76. ^ http://www.pauza.ba (2018-04-20). „"Topot keltskih konja" gostuje u Muzeju u Doboju”. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (на језику: бошњачки). Приступљено 2024-03-01. 
  77. ^ Info, Dobojski. „Dobojski Info - DOBOJSKI INFO NAJAVLJUJE: Izložba „Nemanjići - rađanje kraljevine“ (FOTO)”. www.dobojski.info (на језику: српски). Приступљено 2022-07-04. 
  78. ^ d.o.o, Promotim (2012-01-25). „Представљање манастира добојског краја”. www.frontal.ba (на језику: енглески). Приступљено 2024-03-01. 
  79. ^ Srpska, RTRS, Radio Тelevizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of. „Бијељина: Изложба "Живот у бронзи"”. КУЛТУРА - РТРС. Приступљено 2024-03-01. 
  80. ^ „МУЗЕЈ СТАРА ХЕРЦЕГОВИНА: “НОЋ МУЗЕЈА” КРУНА НА ЈУБИЛЕЈ” (на језику: енглески). Приступљено 2024-03-01. 
  81. ^ Palelive.com, Admin (2016-06-14). „Izložba "Dobojski logor, kultura sjećanja 1915 - 2015"”. Palelive.com (на језику: српски). Приступљено 2024-03-01. 
  82. ^ Trebinje, Kulturni centar (2016-11-12). „Otvorena izložba “Dobojski logor, kultura sjećanja 1915-2015” Kulturni centar Trebinje”. Kulturni centar Trebinje (на језику: српски). Приступљено 2024-03-01. 
  83. ^ https://www.kultura.vojvodina.gov.rs/delegacija-regionalnog-muzeja-i-centra-za-kulturu-i-obrazovanje-u-doboju-posetili-medjunarodni-sajam-knjiga/
  84. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 01. 02. 2023. g. Pristupljeno 01. 02. 2023. 
  85. ^ https://seesrpska.com/na-osami-prica-o-jednoj-od-najstarijh-kuca-dobojske-regije
  86. ^ Neregistrirani (2007-08-18). „Svega pomalo: „Paleolit sjeverne Bosne“”. Svega pomalo. Приступљено 2024-03-01. 
  87. ^ „Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika”. old.kons.gov.ba. Приступљено 2024-03-01. 
  88. ^ „Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika”. old.kons.gov.ba. Приступљено 2022-07-09. 
  89. ^ „Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika”. web.archive.org. 2014-10-06. Архивирано из оригинала 06. 10. 2014. г. Приступљено 2024-03-01. 
  90. ^ Doboj, R. T. V. (2020-02-03). „ZAVIDOVIĆI: Duhovna središta - Udrim- buđenje nemanjićke zadužbine iz vjekovnog sna”. RTV Doboj (на језику: хрватски). Приступљено 2024-03-01. 
  91. ^ SRNA, Aleksandar LUKIĆ. „Dobojski Info - MUZEJ DOBOJ: Udrim - najbolja lokacija za arheološka istraživanja”. www.dobojski.info (на језику: српски). Приступљено 2022-07-04. 
  92. ^ Info, Dobojski. „Dobojski Info - DOBOJ: Muzej počinje sa arheološkim istraživanjima tvrđave”. www.dobojski.info (на језику: српски). Приступљено 2022-07-04. 
  93. ^ „Dobojska tvrđava postaje raj za turiste”. BN. Приступљено 2024-03-01. 
  94. ^ „Тврђава у Добоју открива своје тајне, део прошлости ЗАУВЕК ИЗГУБЉЕН – Muzej DOBOJ” (на језику: српски). Приступљено 2022-07-04. 
  95. ^ „Prva faza arheoloških istraživanja manastira Papraća: Otkrili nakit, alatke od kosti i novac kraljeva (FOTO) | Katera”. katera.news (на језику: српски). Приступљено 2024-03-01. 
  96. ^ Jašarević, Aleksandar (2022-12-01). „Arheološka istraživanja u manastiru Papraća donela su zanimljiva i neočekivana otkrića”. Sve o arheologiji (на језику: енглески). Приступљено 2024-03-01. 
  97. ^ Srpska, RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of. „Manastir Papraća u srednjem vijeku bio duhovni i ekonomski centar (VIDEO)”. DRUŠTVO - RTRS. Приступљено 2024-03-01. 
  98. ^ „Crkva iz doba Nemanjića otkrivena u Republici Srpskoj”. una.rs (на језику: српски). Приступљено 2024-03-01. 
  99. ^ „Pronađena crkva iz vremena Nemanjića u manastiru Papraća kod Šekovića”. Politika Online. Приступљено 2024-03-01. 
  100. ^ Младеновић, Марко. „Manastir Papraća”. manastirpapraca.com. Приступљено 2024-03-01. 
  101. ^ Palelive.com, Admin (2016-09-22). „Gradina - značajan arheološki lokalitet”. Palelive.com (на језику: српски). Приступљено 2024-03-01. 
  102. ^ Administrator (2017-07-08). „Provedena probna arheološka iskopavanja”. Jelah.info (на језику: бошњачки). Приступљено 2024-03-01. 
  103. ^ https://muzejtesanj.org/novosti/289-nastavak-arheoloskih-iskopavanja.html
  104. ^ https://www.spomenicinob.info/pdf/report/en/GRAD%20DOBOJ%20FINAL.pdf#page=112
  105. ^ Srpska, RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of. „Berači ljekovite trave ive tradicionalno pohodili vrh Gostilja (FOTO/VIDEO)”. DRUŠTVO - RTRS. Pristupljeno 2024-03-01. 
  106. ^ „UNESCO - Picking of iva grass on Ozren mountain”. ich.unesco.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-07-04. 
  107. ^ „UNESCO - Browse the Lists of Intangible Cultural Heritage and the Register of good safeguarding practices”. ich.unesco.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-12-31. 
  108. ^ „Branje trave Ive na listi Uneska”. NOVOSTI (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  109. ^ Kremenović, Mladen. „Branje trave ive na Ozrenu na listi Uneska”. Politika Online. Pristupljeno 2024-03-01. 
  110. ^ „Delegacija Muzeja Republike Srpske u Grčkoj – Muzej Republike Srpske” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  111. ^ Srpska, RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of. „I stanište trave ive pod zaštitom (VIDEO)”. DRUŠTVO - RTRS. Pristupljeno 2024-03-01. 
  112. ^ Srpska, RTRS, Radio Televizija Republike Srpske, Radio Television of Republic of. „Izložbom Muzeja Srpske završena manifestacija u Beču”. DRUŠTVO - RTRS. Pristupljeno 2024-03-01. 
  113. ^ „museum in doboj”. UNESCO Multimedia Archives (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  114. ^ Srna (2022-02-03). „Gostilj proglašen Zaštićenim staništem”. Glas Srpske (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  115. ^ „Contact Support”. nasljedje.org. Pristupljeno 2024-03-01. 
  116. ^ SRNA (2013-12-13). „Dobojski Info - Restauracija i konzervacija praistorijske keramike”. dobojski.info (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  117. ^ Vrančić, Josip (2018-05-06). „Osnove za jednu moguću koncepciju predmeta kultura oblikovanja”. Radovi. Razdio historije, arheologije i historije umjetnosti. 14 (6). ISSN 1330-4038. doi:10.15291/radovihahu.1940. 
  118. ^ Zlaja (2014-03-10). „Gradina krije tajne stare hiljade godina”. Derventa Cafe (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  119. ^ „Kulturno-istorijsko naslijeđe”. Turistička organizacija grada Doboja (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  120. ^ Metlar, Miloš (2020-12-24). „Protokol predsjednice Republike Srpske za četvrtak, 24.12.2020. godine – posjeta gradu Doboju”. Republički protokol | Protocol of the Republic of Srpska (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  121. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 27. 05. 2023. g. Pristupljeno 10. 04. 2023. 
  122. ^ rioprice (2023-01-03). „Šta vidjeti u Doboju?”. RIO priče sa putovanja (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  123. ^ Đermanović, Jelena Đurković (2022-02-26). „Muzej u Doboju- Osnovna škola Vuk Stefanović Karadžić Doboj”. JU OŠ „Vuk Stefanović Karadžić“ Doboj (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  124. ^ Đekić, Marina (2022-05-18). „MEĐUNARODNI DAN MUZEJA – JU OŠ "Sveti Sava" Doboj” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-03-01. 
  125. ^ „UČENICI PRVOG RAZREDA POSJETILI MUZEJ I UMJETNIČKU GALERIJU – JU OŠ "Dositej Obradović" Doboj” (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2024-03-01. 
  126. ^ „Posjeta učenika Muzeju u Doboju - Gimnazija ,,Jovan Dučić" Doboj” (na jeziku: bošnjački). 2021-09-15. Pristupljeno 2024-03-01. 
  127. ^ „Muzej u Doboju”. Penzići Rijeka (na jeziku: hrvatski). 2014-03-21. Pristupljeno 2024-03-01. 
  128. ^ „DOBOJ: Turistička organizacija grada Doboja na konferenciji za medije povodom završetka projekta Viki ambasador (FOTO)”. RTV Doboj (na jeziku: bošnjački). 2022-06-21. Pristupljeno 2022-07-04. 
  129. ^ „Viki ambasador: Postavke Muzeja u Doboju označene QR kodovima”. Blog Vikimedijine zajednice Republike Srpske (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-07-04. 
  130. ^ „Viki ambasador: Postavke Muzeja u Doboju označene QR kodovima”. Blog Vikimedijine zajednice Republike Srpske (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-07-04. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Jovanović Đ., Ćosić M., Dragojlović N. (2010). Čovjek na tlu sjeverne Bosne - fragmenti iz prošlosti - Doboj: Muzej u Doboju, (Loznica: Graf), ISBN 978-99955-665-0-0.
  • Šukalo G. (2022). Gmizavci Republike Srpske - Banja Luka: Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci, (Banja Luka: Vilux), ISBN 978-99976-86-03-9.
  • Kaišarević Lj. (2019). Drago Handanović: 60 godina umjetničkog oblikovanja, (Laktaši: Grafomark), ISBN 978-99976-36-55-3.
  • Zaštićeno stanište „Tišina” - Studija zaštite (2019). Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, Banja Luka
  • Bjelić D. (2001). Vuna u tradicionalnoj nošnji i pokućstvu iz zbirke etnološkog odjeljenja muzeja, Regionalni muzej Doboj, (Doboj: ZZGR „Grafika”)
  • Doboj - Društevno-privredna karta komune, Press- cliping – Beograd, 1977.godine

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Mediji vezani za članak Regionalni muzej u Doboju na Vikimedijinoj ostavi

Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Регионални_музеј_у_Добоју&oldid=27721678”