Ruski dvor u Šidu
Ruski dvor u Šidu | |
---|---|
Opšte informacije | |
Mesto | Šid |
Opština | Šid |
Vreme nastanka | oko 1780. |
Tip kulturnog dobra | Spomenik kulture od velikog značaja |
Nadležna ustanova za zaštitu | Zavod za zaštitu spomenika kulture |
Ruski dvor u Šidu, kao letnja rezidencija Vasilija Božičkovića, biskupa novokanonizovane unijatske biskupije, podignuta je oko 1780. godine. Zgrada kao nepokretno kulturno dobro ima status spomenika kulture od velikog značaja.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Križevačka biskupija je osnovana 1777. godine, a od 1920. godine pa sve do 2002. godine u zgradi je bio manastir sestara Vasilijanki, a u posleratnim godinama sirotište i internat. Početkom treće decenije 20. veka tu je osnovan samostan grkokatoličkih redovnica (Rusina), dok je za vreme Drugog svetskog rata u zgradi bila smeštena partizanska bolnica. Posle rata se u zgradi „Ruskog dvora“ nalazila muzička škola, dok je danas to ponovo samostan grkokatoličkih redovnica.[1]
Arhitektura[uredi | uredi izvor]
U okviru pravougaone jednospratne građevine tipične za drugu polovinu 18. veka, projektovana je crkva smeštena u južnom traktu. Skromno obrađeno zidno platno raščlanjeno je kordonskim vencem, plitkim pilastrima i profilacijom koja naglašava glavni ulaz. Pored strmog četvorovodnog krova, poseban akcenat kompoziciji daje bogatije oblikovani zabat nad ulazom u crkvu i barokni zvonik, ukazujući svojom izdvojenošću na namenu ovog dela zgrade.