Slobodan Milosavljević (hemičar)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Slobodan Milosavljević
Lični podaci
Datum rođenja(1941-12-30)30. decembar 1941.(82 god.)
Mesto rođenjaBeograd, Nedićeva Srbija

Slobodan Milosavljević (Beograd, 30. decembar 1941) srpski je hemičar, redovni profesor Hemijskog fakulteta u penziji i redovni član SANU.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je 30. decembra 1941. u Beogradu od oca Marka i majke Katarine. U istom gradu je završio osnovnu školu i gimnaziju 1960. godine. Posle toga je završio Tehnološko-metalurški fakultet u Beogradu 1965. godine. Magistrirao je 1970. godine na Hemijskom institutu Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu sa temom „NMR spektri cis- i trans-2-etil-4-hidroksimetil-1,3-dioksolana i cis- i trans-2-etil-5-hidroksi-1,3-dioksana“ (mentor Dragoslav Jeremić). Doktorirao je 1974. godine na istom fakultetu sa temom „Intramolekulska premeštanja vodonika u reakciji sekundarnih alkohola sa olovo-tetraacetatom“ (mentori Dragoslav Jeremić i Mihailo Lj. Mihailović).

Izabran je 1970. godine za asistenta na Katedri za hemiju tadašnjeg PMF. Na istom fakultetu je izabran u zvanje docenta 1979, vanrednog profesora 1986. i zvanje redovnog profesora 1992. godine. U periodu 2003-2005 je bio šef Katedre za organsku hemiju Hemijskog fakulteta. Penzionisan je 1. oktobra 2009. godine.

Na osnovnim studijama Hemijskog fakulteta predavao je Strukturne instrumentalne metode i Strukturne instrumentalne metode 2, a na postdiplomskim predmete Savremene strukturne metode i Hemija sekundarnih metabolita. U periodu 1979-2006 predavao je studentima molekularne biologije na Biološkom fakultetu Organsku hemiju prirodnih proizvoda. Napisao je udžbenik Strukturne instrumentalne metode (1987). Bio je mentor 9 doktorskih i više magistarskih i diplomskih radova.

U periodu 1974-1976 bio je na postdoktorskim studijama u Londonu na fakultetu The Polytechnic of North London, gde je pod rukovodstvom A. P. Džonsona radio na totalnoj sintezi steroida. Oblast njegovog naučnog istraživanja je ispitivanje i tumačenje spektara sintetičkih organskih jedinjenja, prirodnih proizvoda i u nešto manjoj meri neorganskih kompleksa aminokiselina sa prelaznim metalima.

Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 5. novembra 2009. godine, a za redovnog 8. novembra 2018. godine.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • „Godišnjak CXVI za 2009. godinu“, Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd 2010. godine, ISSN 0351-0336, članak „Slobodan Milosavljević, dopisni član“ str. 395-396.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „SLOBODAN MILOSAVLjEVIĆ”. Srpska akademija nauka i umetnosti. Pristupljeno 23. 1. 2024.