Pređi na sadržaj

Srpska pravoslavna crkva Uspenja Bogorodice u Irigu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Srpska pravoslavna crkva Uspenja Bogorodice u Irigu
Crkva Uspenja Bogorodice u Irigu
Opšte informacije
MestoIrig
OpštinaIrig
Vreme nastanka1757-1760.
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od velikog značaja
Nadležna ustanova za zaštituZavod za zaštitu spomenika kulture

Srpska pravoslavna crkva Uspenja Bogorodice u Irigu, mestu na obroncima Fruške gore, podignuta je u periodu između 1757. i 1760. godine. Predstavlja nepokretno kulturno dobro kao spomenik kulture od velikog značaja.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Uspenska crkva u Irigu sagrađena je kao jednostavna građevina izvedena u tipičnom maniru srpskog baroka: jednobrodna, poluobličasto zasvedena, sa spolja petostranom, a iznutra polukružno završenom apsidom na istočnoj strani i zvonikom na zapadnoj. Fasade su jednostavno raščlanjene: horizontalno niskim soklom i profilisanim krovnim vencem, a vertikalno nizom pilastara. Na severnoj i južnoj fasadi su po četiri lučno završena prozora. Ulaz je na zapadnoj strani, sa nišom za ikonu patrona.[1]

Konstrukcija oltarske pregrade ukrašena je drvorezbarskim radom sa karakteristikama baroknih i rokoko formi. Ikone su preslikavane, ali se prepoznaje da nisu nastale istovremeno. Stariji delovi se datuju u sredinu sedme decenije 18. veka. Četiri prestone ikone ne pripadaju istoj stilskoj celini i nastale su 1781. godine kad i ikona Bogorodice na Bogorodičinom prestolu. Na osnovu sličnosti koju pokazuju sa prestonim ikonama sa ikonostasa iz Hopova, pripisuju se majstoru koji se ugledao na Teodora Kračuna. Georgije Bakalović je zaključio ugovor sa Crkvenom opštinom 1827. godine za slikanje, bojenje i mramoriranje unutrašnjosti, a iz 1863. godine je sačuvan sličan ugovor sa Jovanom Klajićem. Konačna verzija zidnog slikarstva dobijena je 19301932. godine, kada je potpuno preslikan živopis, prema starom rasporedu slika, osim nekih izmena i dodatih kompozicija iz života Svetog Save.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Eparhija sremska/namesništvo sremskokarlovačko”. Arhivirano iz originala 01. 10. 2019. g. Pristupljeno 15. 09. 2014. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]


Napomena: Sadržaj ovog članka je jednim delom ili u celosti preuzet sa http://www.sanu.ac.rs. Nosilac autorskih prava nad materijalom je dao dozvolu da se isti objavi pod slobodnom licencom. Dokaz o tome se nalazi na OTRS sistemu, a broj tiketa sa konkretnom dozvolom je 2009072410055859.