Stance
Stance | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Pčinjski |
Grad | Vranje |
Gradska opština | Vranje |
Stanovništvo | |
— 2011. | 113 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 40′ 33″ S; 21° 51′ 20″ I / 42.675833° S; 21.855666° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 682 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 17507 |
Pozivni broj | 017 |
Registarska oznaka | VR |
Stance je naselje u Poljanici, grad Vranje u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 113 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 129 stanovnika).
Opis sela[uredi | uredi izvor]
Stance pripada Mesnoj zajednici Vlase. Od centra ovog sela udaljeno je oko 1,5 km. Smešteno je sa obe strane Roždačke reke, blizu njenog ušća u Veternicu, po kosi zvanoj Obarak i mestima Meljak i Crna bara. Nalazi se između sela: Uševce na istoku, Vlase na severu, Roždace na zapadu i Dobrejance na jugu. U selo se dolazi iz pravca severa, iz Vlasa, uz korito Roždačke reke (neki je nazivaju Stanačka). Prilaz iz ostalih okolnih sela, osim iz Roždaca, je otežan zbog konfiguracije zemljišta i slabih puteva. Iz Roždaca se stiže putem niz Roždačku reku.
Selo je razbijenog tipa, podeljeno u dve mahale: Donju, u dolini Roždačke reke, i Gornju, na bregu Obarak.
Do oslobođenja 1878. godine, selo je bilo nastanjeno Arnautima. Posle oslobođenja doselili su se sadašnji stanovnici, i to: Cvejinci, najstariji doseljenici, sa Kosova, Tominci, ne zna se odakle su, Zajci i Kalaverci iz Vlasa, Došljaci iz Desivojca, Olelici iz Drenovca a Nikolčaci iz Rupja u Grdeličkoj klisuri.
Stanovništvo se bavi poljoprivredom, pre svega ratarstvom, stočarstvom i voćarstvom, a u dolini Roždačke reke i povrtarstvom.
Seoska slava (krste, litije) je u Belu nedelju.
Demografija[uredi | uredi izvor]
U naselju Stance živi 90 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,9 godina (40,1 kod muškaraca i 44,3 kod žena). U naselju ima 32 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,53.
Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 0 | ||
80+ | 1 | 0 | ||
75—79 | 5 | 2 | ||
70—74 | 7 | 7 | ||
65—69 | 4 | 4 | ||
60—64 | 3 | 3 | ||
55—59 | 0 | 1 | ||
50—54 | 3 | 2 | ||
45—49 | 3 | 6 | ||
40—44 | 5 | 2 | ||
35—39 | 5 | 6 | ||
30—34 | 3 | 2 | ||
25—29 | 2 | 1 | ||
20—24 | 5 | 1 | ||
15—19 | 5 | 3 | ||
10—14 | 4 | 5 | ||
5—9 | 7 | 2 | ||
0—4 | 3 | 1 | ||
Prosek : | 40,1 | 44,3 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 51 | 12 | 28 | 9 | 2 | 0 |
Ženski | 40 | 2 | 29 | 8 | 1 | 0 |
UKUPNO | 91 | 14 | 57 | 17 | 3 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 31 | 20 | 0 | 0 | 2 |
Ženski | 20 | 11 | 0 | 0 | 9 |
UKUPNO | 51 | 31 | 0 | 0 | 11 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 1 | 1 | 2 | 2 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 1 | 1 | 2 | 2 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 1 | 1 | 0 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 0 |
UKUPNO | 0 | 0 | 1 | 1 | 0 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 0 | 0 | 0 | 1 | |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | |
UKUPNO | 0 | 0 | 0 | 1 |
Galerija slika[uredi | uredi izvor]
-
Istočni deo
-
Središnji deo
-
Zapadni deo
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Rista T. Nikolić, Poljanica i Klisura, izdanje 1905. godine, pp. 184. (Srpski etnografski zbornik, Beograd, knjiga IV, Srpska kraljevska akademija).