Pređi na sadržaj

Stance

Koordinate: 42° 40′ 33″ S; 21° 51′ 20″ I / 42.675833° S; 21.855666° I / 42.675833; 21.855666
S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Stance
Panorama sela
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugPčinjski
GradVranje
Gradska opštinaVranje
Stanovništvo
 — 2011.113
Geografske karakteristike
Koordinate42° 40′ 33″ S; 21° 51′ 20″ I / 42.675833° S; 21.855666° I / 42.675833; 21.855666
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina682 m
Stance na karti Srbije
Stance
Stance
Stance na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj17507
Pozivni broj017
Registarska oznakaVR

Stance je naselje u Poljanici, grad Vranje u Pčinjskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 113 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 129 stanovnika).

Opis sela[uredi | uredi izvor]

Stance pripada Mesnoj zajednici Vlase. Od centra ovog sela udaljeno je oko 1,5 km. Smešteno je sa obe strane Roždačke reke, blizu njenog ušća u Veternicu, po kosi zvanoj Obarak i mestima Meljak i Crna bara. Nalazi se između sela: Uševce na istoku, Vlase na severu, Roždace na zapadu i Dobrejance na jugu. U selo se dolazi iz pravca severa, iz Vlasa, uz korito Roždačke reke (neki je nazivaju Stanačka). Prilaz iz ostalih okolnih sela, osim iz Roždaca, je otežan zbog konfiguracije zemljišta i slabih puteva. Iz Roždaca se stiže putem niz Roždačku reku.

Selo je razbijenog tipa, podeljeno u dve mahale: Donju, u dolini Roždačke reke, i Gornju, na bregu Obarak.

Do oslobođenja 1878. godine, selo je bilo nastanjeno Arnautima. Posle oslobođenja doselili su se sadašnji stanovnici, i to: Cvejinci, najstariji doseljenici, sa Kosova, Tominci, ne zna se odakle su, Zajci i Kalaverci iz Vlasa, Došljaci iz Desivojca, Olelici iz Drenovca a Nikolčaci iz Rupja u Grdeličkoj klisuri.

Stanovništvo se bavi poljoprivredom, pre svega ratarstvom, stočarstvom i voćarstvom, a u dolini Roždačke reke i povrtarstvom.

Seoska slava (krste, litije) je u Belu nedelju.

Demografija[uredi | uredi izvor]

U naselju Stance živi 90 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 41,9 godina (40,1 kod muškaraca i 44,3 kod žena). U naselju ima 32 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,53.

Ovo naselje je u potpunosti naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 287
1953. 298
1961. 270
1971. 210
1981. 160
1991. 129 128
2002. 113 113
2011. 81
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
113 100,0%
nepoznato
  
0 0,0%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Galerija slika[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Rista T. Nikolić, Poljanica i Klisura, izdanje 1905. godine, pp. 184. (Srpski etnografski zbornik, Beograd, knjiga IV, Srpska kraljevska akademija).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]