Pređi na sadržaj

Stećci u Luburić polju

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Stećci u Luburić polju
Svetska baština Uneska
Zvanično imeStećci — srednjovekovni nadgrobni spomenici
MestoSokolac, Košutica, Bosna i Hercegovina Uredi na Vikipodacima
Koordinate43° 58′ S; 18° 50′ I / 43.96° S; 18.84° I / 43.96; 18.84
Površina3, 46 ha (320.000, 4.950.000 sq ft)
Kriterijumkulturna: iii, vi
Referenca1504-015
Upis2016. (41. sednica)
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/1504

Stećci u Luburić polju predstavljaju kompleks sačinjen od dvije cjeline stećaka. Nalazi se u selu Košutica nedaleko od Sokoca. Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu Unesko je stećke u Luburić polju 2016. godine upisala na Listu svjetske baštine. Stećci u Luburić polju predstavljaju nepokretno kulturno dobro Republike Srpske i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]

Položaj[uredi | uredi izvor]

Selo Košutica nalazi se sjeveroistočno od Sokoca u blizini puta za Han Pijesak. Košutica je okružena brojnim brdima između kojih se nalazi Luburić polje, kroz koje protiče rijeka Leava. Na ovom lokalitetu smještene su dvije nekropole sa stećcima, međusobno udaljene oko 150 metara vazdušne linije. Za nekropolu na lokalitetu Ploče karakteristično je da su stećci položeni u nizu i da prate krug tumula. Druga nekropola se nalazi na lokalitetu Bare.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Glasinac (Glasinačka visoravan i Glasinačko polje) je visoravan na području opštine Sokolac u istočnom dijelu Republike Srpske, na planini Romaniji. Glasinac je u dalekoj prošlosti bio raskršće važnih puteva koji su spajali doline rijeka Bosne i Drine. Visoravan se sastoji od prostranih livada i pašnjaka, karakterističnim za istočni dio Bosne, čije je dno mahom sastavljeno od tvrdih nepropustljivih stijena. Glasinačka visoravan okružena je četinarskim šumama i vrhovima Romanije, Bogovićke planine, Gradine, Rabra, Crnog vrha, Kopita, Kratelja Na Glasinačkom polju je evidentirano preko pedeset gradina i više od 1200 tumula koncentrisanih u grupe. Tumuli su grupisani oko gradina i formiraju nekropole. Najstariji tumuli pripadaju ranom bronzanom dobu. Budući da su najbrojniji i najbogatiji, tumuli iz halštatskog perioda se smatraju pravom glasinačkom kulturom.

Opis dobra[uredi | uredi izvor]

Nekropola na lokalitetu Ploče koncentrisana je u radijusu 40 metara. Stećci u ovoj nekropoli postavljeni su radijalno u odnosu na centar tumula. Tri stećka su izdvojena iz grupe na udaljenosti 10 metara u pravcu sjevera. Nekropolu čini 51 stećak. Za neke od nadgrobnih spomenika nije moguće zaključiti da li su stećci ili dijelovi stećaka. Svi stećci su u formi sanduka osim jednog sljemenaka. Ukrašena su tri stećka. Nekropola na lokalitetu Bare nalazi se na uzvišenju koje nema kružnu osnovu. Na ovoj nekropoli stećci su orijentisani u pravcu sjever-jug. Istraživanjem koje je sprovedeno 2010. godine evidentirana su 83. stećka ili dijelova stećaka, od čega su na šest stećaka zabilježeni ukrasi kao što su linija koja označava dvojni grob, rozeta, mač i krst.

Galerija fotografija[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Praistorijski tumulusi i nekropole sa stećcima u Luburića polju”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika. Pristupljeno 21. 8. 2016. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]