Pređi na sadržaj

Tures

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Tures (lat. Turres) je antičko naselje koje se nalazilo u pograničnoj zoni između Trakije i Mezije, na prostoru današnjeg Pirota. Prema arheološkom nalazima početak razvoja naselja datuje se u 2. vek n. e[1].

Postojanje rimskog utvrđenja na putu između današnjeg Niša (lat. Naissus) i Sofije (lat. Serdica) potvrđeno je u antičkim itenerarima iz 3. veka (lat. Itinerarium Antonini Augusti) gde je pomenuto da se Tures nalazio 43 milje, odnosno 46 milja udaljen od Naisa. Tures se pominje i na Pojtingerovoj tabli, gde je lociran na 49 milja od Niša[2].

Naselje je najverovatnije porušeno tokom 5. veka u najezdi Huna.

Pretpostavlja se da je naselje obnovljeno u doba Justinijana, koji je u periodu od 530. do 552. godine u Remezijanskoj oblasti obnovio trideset utvrđenja, među kojima i Tures.

Arheološki nalazi[uredi | uredi izvor]

Prvi nalazi na teritoriji savremenog grada, jugoistočno od Pirotske tvrđave, otkriveni su 1953. godine. Tada su otkriveni delovi kamenog zida, koji je imao je otvor zasveden opekom. Dužine zida iznosila je 33,50 m, širina 2,20 m, a maksimalna očuvana visina bila je 1,72 m. Zid se pružao u pravcu severoistokjugozapad. Nedaleko odavde prilikom izgradnje savremenih objekata otkriveni su ostaci zida.

Arheološko istraživanje Pirotske tvrđave obavljeno je u periodu od 1970. do 1986. godine. Na prostoru Srednjeg grada otkriven su kulturni slojevi od praistorijskog perida do savremenog doba. U Gornjem gradu okriveni su delovi masivnog lučnog zida koji na spoljašnjoj strani ima kontrafor od opeke i koji je najverovatnije deo antičke kule. Prema pokretnim nalazima izvršeno je datovanje u period između 1. i 4. veka.

Delovi bedema sa kulom i ulaznom kapijom i ranohrišćanska bazilika otkriveni su 1989. godine oko 80 metera od Donjeg grada, na lokalitetu Petlja. Potkovičasta kula, koja ima dimenzije 7 x 6 m, i bedemi širine 1,60m i visine 3,50m, zidani su tehnikom lat. opus mixtum. Prema pokretnom materijalu zaključeno je da je utvrđenje postojalo između 2. i 6. veka.

Ranohrišćanska bazilika nije u potpunosti istražena.

Južno od lokaliteta Petlja nalazi se lokalitet Staro vašarište, gde su otkriveni ostaci termi i vile.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Elena Vasić Petrović, Pregled antičkih i ranovizantijskih lokaliteta na prostoru današnjeg Pirota, Niš i Vizantija 8, Niš, 2010
  2. ^ Tabula Peuntingeriana, segm, VII

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]