Turizam na Kipru
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/65/Petra_tou_romiou_beach.jpg/220px-Petra_tou_romiou_beach.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/97/Avakas_Gorge_%28Cyprus%29.jpg/220px-Avakas_Gorge_%28Cyprus%29.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d1/Protaras_tropical_famous_beach_at_Paralimni_holiday_destination_in_Republic_of_Cyprus.jpg/220px-Protaras_tropical_famous_beach_at_Paralimni_holiday_destination_in_Republic_of_Cyprus.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/9a/Golden_beach_at_sunset.jpg/220px-Golden_beach_at_sunset.jpg)
Turizam na Kipru zauzima dominantan položaj u ekonomiji zemlje[1][2] i tokom godina je značajno uticao na njegovu kulturu i multikulturni razvoj.[3][4] Godine 2006. turistička industrija činila je 10,7% BDP-a zemlje, a ukupna zaposlenost u turističkoj industriji procenjena je na 113.000 radnih mesta.[5] Sa uobičajenim minimumom od oko četiri miliona turističkih dolazaka godišnje[6] to je 40. najpopularnija destinacija na svetu[7][8] i šesta najpopularnija destinacija po stanovniku lokalnog stanovništva.[9] Kipar je punopravni član Svetske turističke organizacije od 1975.[10]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Varoša je nekada bila jedna od najpopularnijih destinacija na svetu, koju su posećivale holivudske zvezde poput Merilin Monro, sve do turske invazije Kipra 1974. Sada je napušten i većinu čuvaju naoružane trupe.[11]
Dolasci po zemljama[uredi | uredi izvor]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/35/2rocks.jpg/220px-2rocks.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d7/AyiaTheklabeach.jpg/220px-AyiaTheklabeach.jpg)
Većina turista dolazi iz drugih delova Evrope. Preko 80% posetilaca dolazi iz severne, zapadne i istočne Evrope, a britanski turisti su i dalje najbrojniji. Tome doprinosi nekoliko faktora, uključujući široko govoreni engleski jezik, kao i istorija Britanskog Kipra i prisustvo britanskih vojnih baza u Akrotiriju i Dekeliju. Smanjenje Svetske ekonomske krize se odražavala padom turista, ističući prekomerno oslanjanje kiparske turističke industrije na jedno tržište. U toku su napori da se povećaju dolasci iz drugih zemalja.[12] U skladu sa savremenim geopolitičkim kretanjima, ruski turisti postali su druga najveća grupa krajem 2000-ih i od tada se naglo povećava.[13][14][15]
Ukupan broj turista za sezonu 2018. iznosio je 3,93 miliona. Većina posetilaca koji su kratkoročno dolazili bili su iz sledećih zemalja:[16]
Rank | Država | 2016 | 2017 | 2018 |
---|---|---|---|---|
1 | ![]() |
1.157.978 | ![]() |
![]() |
2 | ![]() |
781.634 | ![]() |
![]() |
3 | ![]() |
148.739 | ![]() |
![]() |
4 | ![]() |
124.030 | ![]() |
![]() |
5 | ![]() |
160.254 | ![]() |
![]() |
6 | ![]() |
115.019 | ![]() |
![]() |
7 | ![]() |
42.683 | ![]() |
![]() |
8 | ![]() ![]() |
46.602 | ![]() |
![]() |
9 | ![]() |
62.292 | ![]() |
![]() |
10 | ![]() |
28.741 | ![]() |
![]() |
Konkurentnost[uredi | uredi izvor]
Prema izveštaju Svetskog ekonomskog foruma 2013. kiparska turistička industrija zauzima 29. mesto u svetu. U pogledu turističke infrastrukture, Kipar je u odnosu na turističku industriju na prvom mestu u svetu[17] uz neke od najpopularnijih[18] i najčistijih plaža u Evropi.[19] To se odražava na sezonsku raspodelu dolazaka turista sa nesrazmernim brojem tokom letnjih meseci.[20] Dok većina istočnih odmarališta poput Protarasa i Aja Nape privlači većinu ostrvskih turista tokom marta do novembra, zapad ostrva ostaje otvoren za turizam promocijom kiparske istorijske kulture i specijalizovanih sportova poput golfa i penjanja.
Investicije[uredi | uredi izvor]
Izveštaj Svetskog saveta za putovanja i turizam 2016. opisuje da je ukupno ulaganje u industriju 2015. iznosio 273,7 miliona evra, ili 14,0% od ukupnih investicija. Predviđao se rast od 5,3% 2016. i 2,9% godišnje tokom narednih deset godina na 384,6 miliona evra 2026.[21]
Plave zastave[uredi | uredi izvor]
Prema najnovijem izveštaju KPMG, Kipar ima najgušću koncentraciju plaža sa plavom zastavom, od kojih su najviše na istočnom delu i najviše plavih zastava po glavi stanovnika na svetu.[22]
Jezik i usluga[uredi | uredi izvor]
Engleski jezik je univerzalni, jer ostrvo ima međunarodnu perspektivu.[23] Ruski jezik se takođe govori u turističkoj industriji.[24] Grčki i turski jezik su i dalje glavni jezici kojima govore grčko-kiparska i tursko-kiparska zajednica.[25]
Osoblje i obrazovanje[uredi | uredi izvor]
Eurostat je 2012. izvestio da je Kipar najobrazovanija zemlja u Evropi posle Irske, pošto 49,9% stanovnika Kipra ima diplome.[26] Godine 2013. samo su tri države članice Evropske unije uložile više javnih sredstava u obrazovanje od Kipra, mereno udelom u BDP-u (6,5% u poređenju sa 5,0% proseka Evropske unije).[27]
Kiparska turistička organizacija[uredi | uredi izvor]
Kiparska turistička organizacija bila je polu vladina organizacija zadužena za nadzor industrijske prakse i promociju ostrva kao turističke destinacije u inostranstvu. Godine 2007. turistička organizacija je potrošila prijavljenih dvadeset miliona evra na promociju.[28] Godine 2019. turistička organizacija je zamenjena vladinim ministarstvom, zamenikom ministarstva turizma, koje je preuzelo imovinu i odgovornosti turističke organizacije.[29]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Cyprus Travel & Tourism - Climbing to new heights.” (PDF). Accenture. World Travel and Tourism Council. 2006. Arhivirano iz originala (PDF) 12. 2. 2012. g. Pristupljeno 2007-03-02.
- ^ „Cyprus Profile: Cruising to Growth”. www.cyprusprofile.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ Ayres, Ron (2000-01-01). „Tourism as a passport to development in small states: reflections on Cyprus”. International Journal of Social Economics. 27 (2): 114—133. ISSN 0306-8293. doi:10.1108/03068290010308992.
- ^ „Opening the vault of tourism in Cyprus” (PDF). PwC Cyprus team. jul 2013. Arhivirano iz originala (PDF) 17. 08. 2016. g. Pristupljeno 17. 05. 2021.
- ^ „Cyprus – Tourism – Asppen Overseas” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ „Historic number of tourist arrivals in 2018 with 3.93m visitors”. 2019-01-17. Arhivirano iz originala 17. 01. 2019. g. Pristupljeno 17. 05. 2021.
- ^ „Moody's: Cypriot banks benefit from strong tourism in 2016”. www.cna.org.cy. Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ Christou, Jean. „CTO eyes nearly three million tourists in 2016 | Cyprus Mail”. Cyprus mail (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ „Economy Statistics - Tourist arrivals (per capita) (most recent) by country”. Nationmaster. Pristupljeno 2010-01-29.
- ^ „UNWTO member states”. World Tourism Organization (UNWTO). Arhivirano iz originala 2006-06-20. g. Pristupljeno 2007-03-02.
- ^ shalw (2020-07-31). „The abandoned town in Cyprus where celebrities used to frolic”. Sound Health and Lasting Wealth (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-11-09.[mrtva veza]
- ^ „Cyprus taps new markets amid decline in tourist arrivals”. Xinhua. 23. 3. 2009. Pristupljeno 2009-03-23.
- ^ „SigmaLive: Russian tourism: Cyprus and Greece in top choices”. www.sigmalive.com. Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ „Russian Tourism: Increase in Demand for Holidays in Cyprus and Greece”. www.goldnews.com.cy. Arhivirano iz originala 03. 01. 2020. g. Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ „Why do Russians choose Cyprus? | Cyprus Inorm | Cyprus inform”. www.kiprinform.com. Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ „Statistical Service - Services - Tourism - Key Figures”. www.mof.gov.cy. Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ „Travel and Tourism Competitiveness Index”. World Economic Forum. 2011. Pristupljeno 2011-06-01.
- ^ „Revealed: Europe's best beach getaways”. The Independent. London. 2011-04-05.
- ^ „EU bathing water continues to improve, says report”. BBC News. 2013-05-21.
- ^ „Cyprus Tourism GP Citizenship”. www.gp-citizenship.com. Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ „World Travel and Tourism Council: Travel & Tourism - Economic Impact 2016 Cyprus. Documents download module”. ec.europa.eu. Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ „Insights - KPMG Cyprus”. KPMG (na jeziku: engleski). 2020-11-04. Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ „Cyprus: Important Phrases - Tripadvisor”. www.tripadvisor.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ „The Cypriot language | Cyprus Inorm | Cyprus inform”. www.kiprinform.com. Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ Hadjioannou, Xenia; Tsiplakou, Stavroula; Kappler, with a contribution by Matthias (2011-11-01). „Language policy and language planning in Cyprus”. Current Issues in Language Planning. 12 (4): 503—569. ISSN 1466-4208. doi:10.1080/14664208.2011.629113.
|hdl-pristup=
zahteva|hdl=
(pomoć) - ^ „Ireland the most educated country in EU, says Eurostat”. University World News. Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ „Education and Training”. Education and Training - European Commission (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-11-09.
- ^ „Cyprus to spend a mere EUR 20 mln to promote tourism in 2008”. Financial Mirror. 2007-08-17. Arhivirano iz originala 2007-09-28. g. Pristupljeno 2007-08-19.
- ^ „how many tourists visited cyprus in 2019”. www.calcautomacao.com.br. Pristupljeno 2020-11-09.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Mediji vezani za članak Turizam na Kipru na Vikimedijinoj ostavi
- Cyprus travel and tourism na sajtu Curlie (jezik: engleski)