Hronologija Narodnooslobodilačke borbe 1943.

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
◄ 1930—1939.
1950—1959. ►
Partizanska spomenica 1941.
Partizanska spomenica 1941.

Hronološki pregled važnijih događaja Narodnooslobodilačke borbe naroda Jugoslavije, koji su se desili tokom 1943. godine.


Januar[uredi | uredi izvor]

Februar[uredi | uredi izvor]

15. februar[uredi | uredi izvor]

19. februar[uredi | uredi izvor]

Mart[uredi | uredi izvor]

14/15. mart[uredi | uredi izvor]

April[uredi | uredi izvor]

16. april[uredi | uredi izvor]

Maj[uredi | uredi izvor]

Jun[uredi | uredi izvor]

Ivan Ribar i Josip Broz Tito, posle njegovog ranjavanja, na Ozrenu, tokom bitke na Sutjesci, juna 1943. godine

8. jun[uredi | uredi izvor]

9. jun[uredi | uredi izvor]


Jul[uredi | uredi izvor]

19. jul[uredi | uredi izvor]

Avgust[uredi | uredi izvor]

15. avgust[uredi | uredi izvor]

Septebar[uredi | uredi izvor]

28. septembar[uredi | uredi izvor]


Oktobar[uredi | uredi izvor]

1—3. oktobar[uredi | uredi izvor]

1—5. oktobar[uredi | uredi izvor]

2. oktobar[uredi | uredi izvor]

  • U Bariju, u Italiji, osnovana je baza NOVJ, koja je imala zadatak da organizuje snabdevanje jedinica NOV i POJ oružjem, sanitetskim materijalom i drugom vojnom opremom.

4. oktobar[uredi | uredi izvor]

5. oktobar[uredi | uredi izvor]

  • U Beogradu agenti Specijalne policije, dojavom bivšeg saradnika NOP-a Lazara Dožića, u toku noći 4/5. oktobar upali u kuću Miroljuba i Olivere Parezanović, u Lastinoj ulici broj 9, gde se nalazilo ilegalno partijsko sklonište. U skloništu se tada nalazila Vera Miletić, privremena sekretarka MK KPJ za Beograd, koja je uhapšena. Agenti su potom u kući postavili zasedu, u kojoj su u toku dana uspeli da uhapse Vasilija Buhu, člana PK KPJ za Srbiju. U zasedu je upao i Svetislav Kanački, rukovodilac tehnike PK KPJ za Srbiju, ali je on, pošto je bio naoružan, agentima pružio otpor i uspeo da pobegne. Nakon hapšenja Vere Miletić i Vasilija Buhe i njihovog lošeg držanja pred islednicima, usledila je velika policijska provala u partijsku organizaciju Beograda, u kojoj je uhapšen veliki broj članova i simaptizera KPJ i NOP, među kojima su bili - Janko Janković, Cvetko Crnjak, sestre Bukumirović i dr.

10/11. oktobar[uredi | uredi izvor]

12. oktobar[uredi | uredi izvor]

12—15. okotbar[uredi | uredi izvor]

14. oktobar[uredi | uredi izvor]

15. oktobar[uredi | uredi izvor]

18. oktobar[uredi | uredi izvor]

  • Prva južnomoravska brigada izvršila je napad na jake nedićevsko-bugarske snage, u selu Kosmači, kod Kuršumlije. Brigada je uspela da potpuno razbije neprijateljske snage i gonila ih do same Kuršumlije. U toku borbe je ubijen veći broj neprijateljskih vojnika i oficira, među kojima i komandant bugarskih snaga - potpukovnik Nikola Danev i zaplenjena veća količina vojne opreme.

20. oktobar[uredi | uredi izvor]

21. oktobar[uredi | uredi izvor]

  • Otpočela velika nemačka ofanziva protiv jedinica NOV i POJ u Dolenjskoj. Cilj ofanzive je bio - uništenje slovenačkih partizanskih jedinica, a u ofanzivi je učestvovalo pet nemačkih divizija. Ofanziva je trajala do polovine novembra i Nemci su uspeli da zauzmu Novo Mesto i još par sela u okolini Ljubljani.

22. oktobar[uredi | uredi izvor]

25. oktobar[uredi | uredi izvor]

26. oktobar[uredi | uredi izvor]


Novembar[uredi | uredi izvor]

5. novembar[uredi | uredi izvor]

  • U Jacu osnovana Telegrafska Agencija Nove Jugoslavije (TANJUG), sa ciljem informisanja o borbi NOVJ. Za prvog direktora TANJUG-a, tada je izabran Vladislav Ribnikar.

6. novembar[uredi | uredi izvor]

11. novembar[uredi | uredi izvor]

15. novembar[uredi | uredi izvor]

20. novembra[uredi | uredi izvor]

  • U Pljevljima, u prisustvu 252 delegata, održano Prvo zasedanje ZAVNO Sandžaka, na kome je ZAVNOS konstituisan kao najviši pokrajinski organ narodne vlasti.

23. novembar[uredi | uredi izvor]

25. novembar[uredi | uredi izvor]

Spomenik Loli Ribaru na Kalemegdanu
  • U Mrkonjić-Gradu, u prisustvu 247 delegata otpočeo rad osnivačke skupštine ZAVNOBiH-a, koji je konstituisan kao najviše predstavništvo naroda BiH. Na zasednju su izavrani Veće i Prezidijum ZAVNOBiH-a, kao i delegati za drugo zasedanje AVNOJ-a.
  • U Kolašinu, u prisustvu 800 delegta, otpočeo Prvi kongres antifašističke omladine Crne Gore i Boke na kojem je osnovan USAO Crne Gore.

27. novembar[uredi | uredi izvor]

29. novembar[uredi | uredi izvor]

Decembar[uredi | uredi izvor]

7—20. decembar[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

Literautra[uredi | uredi izvor]

  • Hronologija oslobodilačke borbe naroda Jugoslavije 1941—1945. Beograd: Vojno-istorijski institut. 1964. 
  • Hronologija Radničkog pokreta i SKJ 1919—1979 tom II. Beograd: „Institut za savremenu istoriju“. 1980.