Černovci

Koordinate: 48° 17′ 17″ S; 25° 56′ 04″ I / 48.288003° S; 25.934444° I / 48.288003; 25.934444
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Černovci
ukr. Чернівці

Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Ukrajina
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2012.255.929 (procena)
Geografske karakteristike
Koordinate48° 17′ 17″ S; 25° 56′ 04″ I / 48.288003° S; 25.934444° I / 48.288003; 25.934444
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Površina153 km2
Černovci na karti Ukrajine
Černovci
Černovci
Černovci na karti Ukrajine
Pozivni broj+380-372(2)
Veb-sajt
city.cv.ua

Černovci (ukr. Чернівці, rus. Черновцы, nem. Czernowitz, rum. Cernăuţi, polj. Czerniowce, jidiš טשערנאָװיץ‎ - Černevic) grad je u zapadnoj Ukrajini sa 255.929 stanovnika (procena iz 2012). Černovci se nalaze u podnožju Karpata na desnoj obali reke Prut. Grad je istorijski centar Bukovine i administrativni centar Černovačke oblasti.

Istorija[uredi | uredi izvor]

U Černovcima je u drugoj polovini 18. veka (1790) radila Pravoslavna bogoslovija, nakon premeštanja iz Sučave. U njoj je od 1786. godine profesor Danil Vlahović (umro 1822. godine u banji Dorni), prvi predavač Srbin, jeromonah i namesnik bačkog manastira Kovilja.[1] Vlahović je bio ujedno i upravitelj te škole a radio je vrlo uspešno primenjujući učevni metod Jovan Rajića. Danil je 1788. godine uzeo sebi za pomoćnike dvojicu Srba, svog sina Petra Vlahovića dotadašnjeg paroha u Petrovom Selu i izvesnog Georgija Popovića. Danil je 23. aprila 1789. godine od predavača postao mitropolit bukovinski[2], sa sedištem u Černovcima. Sledeće godine je bogoslovsko učilište preneo iz Sučave u Černovce, i otvorio u vladičanskom dvoru.[3] Godine 1906. u Černovcima je studiralo na Bogoslovskom fakultetu (otvoren 1875. g.) 10 Srba bogoslova, među kojima Milan L. Popović.

Černovci su od 1873. do 1920. bili sedište Bukovinsko-dalmatinske mitropolije, u kojoj su bile objedinjene pravoslavne crkve u austrijskom delu Austrougarske. U njenom su sastavu bile obe pravoslavne eparhije u Kraljevini Dalmaciji: Zadarska i Kotorska. Nekadašnja Rezidencija bukovinsko-dalmatinskih mitropolita, danas sedište Univerziteta u Černovcima, upisana je 2011. godine na UNESKO-vu Svetsku baštinu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Klima[uredi | uredi izvor]

Klima Černovci
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 15,3
(59,5)
20,4
(68,7)
23,6
(74,5)
29,4
(84,9)
33,0
(91,4)
33,6
(92,5)
36,4
(97,5)
36,6
(97,9)
35,3
(95,5)
28,5
(83,3)
24,9
(76,8)
17,8
(64)
36,6
(97,9)
Maksimum, °C (°F) −0,1
(31,8)
1,5
(34,7)
7,0
(44,6)
14,6
(58,3)
20,4
(68,7)
23,2
(73,8)
25,2
(77,4)
24,8
(76,6)
19,8
(67,6)
13,8
(56,8)
6,4
(43,5)
1,3
(34,3)
13,2
(55,8)
Prosek, °C (°F) −3,0
(26,6)
−1,6
(29,1)
3,0
(37,4)
9,6
(49,3)
15,1
(59,2)
18,3
(64,9)
20,2
(68,4)
19,6
(67,3)
14,8
(58,6)
9,3
(48,7)
3,1
(37,6)
−1,4
(29,5)
8,9
(48)
Minimum, °C (°F) −5,9
(21,4)
−4,8
(23,4)
−0,9
(30,4)
4,6
(40,3)
9,8
(49,6)
13,4
(56,1)
15,1
(59,2)
14,3
(57,7)
9,9
(49,8)
4,9
(40,8)
−0,1
(31,8)
−4,1
(24,6)
4,7
(40,5)
Apsolutni minimum, °C (°F) −28,2
(−18,8)
−26,1
(−15)
−20,1
(−4,2)
−6,0
(21,2)
−1,0
(30,2)
4,5
(40,1)
7,7
(45,9)
6,4
(43,5)
0,6
(33,1)
−8,1
(17,4)
−17,5
(0,5)
−28,0
(−18,4)
−28,2
(−18,8)
Količina padavina, mm (in) 27,0
(1,063)
28,4
(1,118)
31,0
(1,22)
47,9
(1,886)
71,9
(2,831)
84,4
(3,323)
98,4
(3,874)
77,5
(3,051)
47,8
(1,882)
34,9
(1,374)
34,5
(1,358)
32,7
(1,287)
616,4
(24,268)
Izvor: Klіmat ta pogoda Černovcы

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Prema proceni, u gradu je 2012. živelo 255.929 stanovnika.

Demografija
1979.1989.2001.2012.
218.561[4]256.644[4]240.621[4]255.929[4]

Partnerski gradovi[uredi | uredi izvor]

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 18. februar 1907.
  2. ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 15. jul 1907.
  3. ^ "Srpski sion", Sremski Karlovci 3. oktobar 1893.
  4. ^ a b v g „UKRAINE: Major Cities”. City Population. Pristupljeno 10. 11. 2012. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]