Zvezdana rotacija — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Спашавам 1 извора и означавам 0 мртвим.) #IABot (v2.0.8.5
.
Ред 1: Ред 1:
[[File:Achernar.svg|right|thumb|280px|Ova ilustracija prikazuje spljošten izgled zvezde [[Achernar|Ahernar]] uzrokovan brzom rotacijom.]]
[[File:Achernar.svg|right|thumb|250px|Ova ilustracija prikazuje spljošten izgled zvezde [[Achernar|Ahernar]] uzrokovan brzom rotacijom.]]


'''Zvezdana rotacija''' je ugaono kretanje [[star|zvezde]] oko svoje ose. Brzina rotacije može se meriti iz spektra zvezde, ili praćenjem kretanja aktivnih karakteristika na površini.
'''Zvezdana rotacija''' je ugaono kretanje [[star|zvezde]] oko svoje ose. Brzina rotacije može se meriti iz spektra zvezde, ili praćenjem kretanja aktivnih karakteristika na površini.


Rotacija zvezde proizvodi ekvatorijalnu izbočinu usled [[Центрифугална сила|centrifugalne sile]]. Kako zvezde nisu čvrsta tela, one takođe imaju [[Differential rotation|diferencijalnu rotaciju]]. Tako [[ekvator]] zvezde može rotirati različitom [[angular velocity|uglom brzinom]] od viših [[latitudes|geografskih širina]]. Ove razlike u brzini rotacije unutar zvezde mogu imati značajnu ulogu u stvaranju [[stellar magnetic field|zvezdanog magnetnog polja]].<ref name="donati2003">{{cite web
Rotacija zvezde proizvodi ekvatorijalnu izbočinu usled [[Центрифугална сила|centrifugalne sile]].<ref>{{cite book|author=Richard T. Weidner and Robert L. Sells|title=Mechanics, mechanical waves, kinetic theory, thermodynamics | date=1973 | publisher=Allyn and Bacon|page=123|edition=2}}</ref><ref>{{cite journal |last1=Restuccia |first1=S. |last2=Toroš |first2=M. |last3=Gibson |first3=G. M. |last4=Ulbricht |first4=H. |last5=Faccio |first5=D. |last6=Padgett |first6=M. J. |date=2019 |title=Photon Bunching in a Rotating Reference Frame |url=https://doi.org/10.1103/physrevlett.123.110401 |journal=Physical Review Letters |volume=123 |issue=11 |pages=110401 | doi=10.1103/physrevlett.123.110401|pmid=31573252 |arxiv=1906.03400 |bibcode=2019PhRvL.123k0401R |s2cid=182952610 }}</ref><ref name=Taylor1>{{cite book |title=Classical Mechanics |author=John Robert Taylor |page=Chapter 9, pp. 344 ff |url=https://books.google.com/books?id=P1kCtNr-pJsC&pg=PP1 |isbn=978-1-891389-22-1 |publisher=University Science Books |location=Sausalito CA |year=2004 |no-pp=true}}</ref><ref>{{cite journal|last1=Kobayashi|first1=Yukio|title=Remarks on viewing situation in a rotating frame|journal=European Journal of Physics|date=2008|volume=29|issue=3|pages=599–606|doi=10.1088/0143-0807/29/3/019|bibcode=2008EJPh...29..599K|s2cid=120947179 }}</ref> Kako zvezde nisu čvrsta tela, one takođe imaju [[Differential rotation|diferencijalnu rotaciju]].<ref>{{cite journal|last1=Wolszczan|first1=A.|last2=Route|first2=M.|title=Timing Analysis of the Periodic Radio and Optical Brightness Variations of the Ultracool Dwarf, TVLM 513-46546|journal=The Astrophysical Journal|date=10 June 2014|volume=788|issue=1 |page=23|doi=10.1088/0004-637X/788/1/23|arxiv=1404.4682|bibcode=2014ApJ...788...23W|s2cid=119114679 }}</ref> Tako [[ekvator]] zvezde može rotirati različitom [[angular velocity|uglom brzinom]] od viših [[latitudes|geografskih širina]]. Ove razlike u brzini rotacije unutar zvezde mogu imati značajnu ulogu u stvaranju [[stellar magnetic field|zvezdanog magnetnog polja]].<ref name="donati2003">{{cite web
| last=Donati | first=Jean-François | date=5. 11. 2003
| last=Donati | first=Jean-François | date=5. 11. 2003
| url=http://www.ast.obs-mip.fr/users/donati/diffrot.html
| url=http://www.ast.obs-mip.fr/users/donati/diffrot.html
Ред 16: Ред 16:
| bibcode=1997MNRAS.291....1D | doi=10.1093/mnras/291.1.1| doi-access=free}}</ref>
| bibcode=1997MNRAS.291....1D | doi=10.1093/mnras/291.1.1| doi-access=free}}</ref>


[[stellar magnetic field|Magnetno polje]] zvezde<ref>{{cite web | last=Brainerd | first=Jerome James | date=July 6, 2005 | url=http://www.astrophysicsspectator.com/topics/observation/XRayCorona.html | title=X-rays from Stellar Coronas | publisher=The Astrophysics Spectator | access-date= 2007-06-21 }}</ref> je u interakciji sa [[stellar wind|zvezdanim vetrom]].<ref>{{Cite book|title=Introduction to stellar winds|author=Lamers, Henny J. G. L. M.|date=1999|publisher=Cambridge University Press|others=Cassinelli, Joseph P.|isbn=0521593980|location=Cambridge, U.K.|oclc=38738913}}</ref><ref>{{cite web|title=Dust Envelopes|url=http://www.aip.de/groups/sternphysik/stp/dust-env_neu.html|work=Stellar Physics|publisher=Astrophysical Institute Potsdam|access-date=7 April 2014|archive-date=1 October 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20161001214442/http://www.aip.de/groups/sternphysik/stp/dust-env_neu.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Mattsson|first1=L.|last2=Wahlin|first2=R.|last3=Höfner|first3=S.|date=January 2010|title=Dust driven mass loss from carbon stars as a function of stellar parameters|journal=Astronomy and Astrophysics|language=en|volume=509|pages=A14|doi=10.1051/0004-6361/200912084|issn=0004-6361|arxiv=1107.1771|s2cid=17360256}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Höfner|first1=S.|last2=Gautschy–Loidl|first2=R.|last3=Aringer|first3=B.|last4=Jørgensen|first4=U. G.|date=February 2003|title=Dynamic model atmospheres of AGB stars|journal=Astronomy & Astrophysics|language=en|volume=399|issue=2|pages=589–601|doi=10.1051/0004-6361:20021757|issn=0004-6361|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Sandin|first1=C.|last2=Höfner|first2=S.|date=June 2003|title=Three-component modeling of C-rich AGB star winds|journal=Astronomy & Astrophysics|language=en|volume=404|issue=3|pages=789–807|doi=10.1051/0004-6361:20030515 |arxiv=astro-ph/0304278|issn=0004-6361|doi-access=free}}</ref><ref>{{Cite journal|last1=Sandin|first1=C.|last2=Höfner|first2=S.|date=January 2004|title=Three-component modeling of C-rich AGB star winds|journal=Astronomy & Astrophysics|language=en|volume=413 |issue=3|pages=789–798|doi=10.1051/0004-6361:20031530|issn=0004-6361|arxiv=astro-ph/0309822|s2cid=15641925}}</ref> Kako se vetar udaljava od zvezde, njegova ugaona brzina se umanjuje. Magnetno polje zvezde je u interakciji sa vetrom, što utiče na zvezdanu rotaciju. Kao rezultat toga, ugaoni moment se prenosi sa zvezde na vetar, a vremenom to postepeno usporava brzinu rotacije zvezde.
[[stellar magnetic field|Magnetno polje]] zvezde je u interakciji sa [[stellar wind|zvezdanim vetrom]]. Kako se vetar udaljava od zvezde, njegova ugaona brzina se umanjuje. Magnetno polje zvezde je u interakciji sa vetrom, što utiče na zvezdanu rotaciju. Kao rezultat toga, ugaoni moment se prenosi sa zvezde na vetar, a vremenom to postepeno usporava brzinu rotacije zvezde.


== Merenje ==
== Merenje ==
[[File:V sin i.png|right|thumb|250px|Ova zvezda ima nagib -{''i''}- prema vidnom polju posmatrača na Zemlji i rotacionu brzinu ''v<sub>e</sub>'' na ekvatoru.]]


Ako se zvezda ne posmatra iz pravca njenog pola, delovi površine se u nekoj meri kreću prema posmatraču ili udaljavaju od njega. Komponenta kretanja koja je kreće u pravcu posmatrača naziva se radijalna brzina. Za deo površine sa komponentom radijalne brzine prema posmatraču, radijacija se pomera na višu frekvenciju zbog [[Доплеров ефекат|Doplerovog pomeranja]]. Slično tome, regija koja ima komponentu koja se udaljava od posmatrača pomera se na nižu frekvenciju. Kada se izmere [[Spectral line|linije apsorpcije]] zvezde, ovaj pomak na svakom kraju spektra uzrokuje širenje linije.<ref name="mnras89">{{cite journal
Ako se zvezda ne posmatra iz pravca njenog pola, delovi površine se u nekoj meri kreću prema posmatraču ili udaljavaju od njega. Komponenta kretanja koja je kreće u pravcu posmatrača naziva se radijalna brzina. Za deo površine sa komponentom radijalne brzine prema posmatraču, radijacija se pomera na višu frekvenciju zbog [[Доплеров ефекат|Doplerovog pomeranja]]. Slično tome, regija koja ima komponentu koja se udaljava od posmatrača pomera se na nižu frekvenciju. Kada se izmere [[Spectral line|linije apsorpcije]] zvezde, ovaj pomak na svakom kraju spektra uzrokuje širenje linije.<ref name="mnras89">{{cite journal
Ред 31: Ред 32:
}}</ref> Međutim, ovo širenje mora biti pažljivo odvojeno od drugih efekata koji mogu povećati širinu linije.
}}</ref> Međutim, ovo širenje mora biti pažljivo odvojeno od drugih efekata koji mogu povećati širinu linije.


[[File:V sin i.png|left|thumb|340px|Ova zvezda ima nagib -{''i''}- prema vidnom polju posmatrača na Zemlji i rotacionu brzinu ''v<sub>e</sub>'' na ekvatoru.]]
Komponenta radijalne brzine uočena putem proširenja linija zavisi od [[Инклинација|inklinacije]] zvezdastog pola u odnosu na vidno polje. Izvedena vrednost je data kao <math>v_e \cdot \sin i</math>, gde je -{''v<sub>e</sub>''}- brzina rotacije na ekvatoru, a -{''i''}- je inklinacija. Međutim, -{''i''}- nije uvek poznato, te rezultat daje minimalnu vrednost za brzinu rotacije zvezde. To jest, ako -{''i''}- nije pod [[Прав угао|pravim uglom]], tada je stvarna brzina veća od <math>v_e \cdot \sin i</math>.<ref name="mnras89" /> To se ponekad naziva projektovana brzina rotacije. U brzo rotirajućim zvezdama [[polarimetrija]] nudi metodu za utvđivanje stvarne brzine, a ne samo rotacione brzine; ova tehnika je do sada bila primenjena samo na [[Regulus]].<ref>{{cite journal|doi=10.1038/s41550-017-0238-6|title=Polarization due to rotational distortion in the bright star Regulus|journal=Nature Astronomy|volume=1|issue=10|pages=690–696|year=2017|last1=Cotton|first1=Daniel V|last2=Bailey|first2=Jeremy|last3=Howarth|first3=Ian D|last4=Bott|first4=Kimberly|last5=Kedziora-Chudczer|first5=Lucyna|last6=Lucas|first6=P. W|last7=Hough|first7=J. H|bibcode=2017NatAs...1..690C|arxiv=1804.06576}}</ref>
Komponenta radijalne brzine uočena putem proširenja linija zavisi od [[Инклинација|inklinacije]] zvezdastog pola u odnosu na vidno polje. Izvedena vrednost je data kao <math>v_e \cdot \sin i</math>, gde je -{''v<sub>e</sub>''}- brzina rotacije na ekvatoru, a -{''i''}- je inklinacija. Međutim, -{''i''}- nije uvek poznato, te rezultat daje minimalnu vrednost za brzinu rotacije zvezde. To jest, ako -{''i''}- nije pod [[Прав угао|pravim uglom]], tada je stvarna brzina veća od <math>v_e \cdot \sin i</math>.<ref name="mnras89" /> To se ponekad naziva projektovana brzina rotacije. U brzo rotirajućim zvezdama [[polarimetrija]] nudi metodu za utvđivanje stvarne brzine, a ne samo rotacione brzine; ova tehnika je do sada bila primenjena samo na [[Regulus]].<ref>{{cite journal|doi=10.1038/s41550-017-0238-6|title=Polarization due to rotational distortion in the bright star Regulus|journal=Nature Astronomy|volume=1|issue=10|pages=690–696|year=2017|last1=Cotton|first1=Daniel V|last2=Bailey|first2=Jeremy|last3=Howarth|first3=Ian D|last4=Bott|first4=Kimberly|last5=Kedziora-Chudczer|first5=Lucyna|last6=Lucas|first6=P. W|last7=Hough|first7=J. H|bibcode=2017NatAs...1..690C|arxiv=1804.06576}}</ref>


Ред 74: Ред 74:
* {{cite journal |last1=Renzetti |first1=G. |date=2012 |title=Are higher degree even zonals really harmful for the LARES/LAGEOS frame-dragging experiment?
* {{cite journal |last1=Renzetti |first1=G. |date=2012 |title=Are higher degree even zonals really harmful for the LARES/LAGEOS frame-dragging experiment?
|url=https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-physics_2012-09_90_9/page/883 |journal=[[Canadian Journal of Physics]] |volume=90 |issue=9 |pages=883–888 |bibcode=2012CaJPh..90..883R |doi=10.1139/p2012-081 }}
|url=https://archive.org/details/sim_canadian-journal-of-physics_2012-09_90_9/page/883 |journal=[[Canadian Journal of Physics]] |volume=90 |issue=9 |pages=883–888 |bibcode=2012CaJPh..90..883R |doi=10.1139/p2012-081 }}
* {{cite encyclopedia|url = https://www.britannica.com/EBchecked/topic/102850/centrifuge|encyclopedia = Encyclopædia Britannica|title = Centrifuge|date = April 30, 2015}}
* [https://feynmanlectures.caltech.edu/I_12.html#Ch12-S5-p2 The Feynman Lectures on Physics Vol. I Ch. 12: Characteristics of Force]
* {{cite book | title=Introduction to Mechanics and Symmetry: A Basic Exposition of Classical Mechanical Systems | author1=Jerrold E. Marsden | author2=Tudor S. Ratiu | isbn=978-0-387-98643-2 | year=1999 | publisher=Springer | page=251 | url=https://books.google.com/books?id=I2gH9ZIs-3AC&pg=PA251 }}
* {{cite book | title=Theoretical Mechanics of Particles and Continua | author1=Alexander L. Fetter|author-link1=Alexander L. Fetter | author2=John Dirk Walecka | author-link2=John Dirk Walecka | year=2003 | url=https://books.google.com/books?id=olMpStYOlnoC&pg=PA39 | publisher = Courier Dover Publications | isbn=978-0-486-43261-8 | pages=38–39 }}
* Annu. Rev. Astron. Astrophys. 2003. 41:599–643 {{doi|10.1146/annurev.astro.41.011802.094848}} "''The Internal Rotation of the Sun''"
* David F. Gray, ''Stellar Photospheres; The Observations and Analysis of: Third Edition'', chapter 8, Cambridge University Press, {{ISBN|978-0-521-85186-2}}
* A. Reiners, J. H. M. M. Schmitt, (2002), [https://www.aanda.org/articles/aa/pdf/2002/10/aa1929.pdf On the feasibility of the detection of differential rotation in stellar absorption profiles], A&A 384 (1) 155–162 {{doi|10.1051/0004-6361:20011801}}
* {{cite journal| bibcode=1975ApJ...195..157C| last1=Castor| first1=J.| last2=Abbott|first2=D. C. | last3=Klein|first3=R. I. | author-link3=Richard Klein (astronomer) | title=Radiation-driven winds in Of stars| date=1975| journal=Astrophys. J.| volume=195| pages=157–174| doi=10.1086/153315}}
* {{cite conference | last=Wade | first=Gregg A. | title=Stellar Magnetic Fields: The view from the ground and from space | book-title=The A-star Puzzle: Proceedings IAU Symposium No. 224 | publisher=Cambridge University Press | pages=235–243 | date=July 8–13, 2004 | location=Cambridge, England | doi=10.1017/S1743921304004612 | doi-access=free }}
* {{cite journal | last = Basri | first = Gibor | title=Big Fields on Small Stars | journal=Science | date=2006 | volume=311 | issue=5761 | pages=618–619 | doi=10.1126/science.1122815 | pmid=16456068 | s2cid = 117828383 }}
* {{cite web | author=Staff | title=NARVAL: First Observatory Dedicated To Stellar Magnetism | publisher=Science Daily | date=February 22, 2007 | url=https://www.sciencedaily.com/releases/2007/02/070208131656.htm | access-date=2007-06-21 }}
* {{cite journal | author=Lockwood, M. | author2=Stamper, R. | author3=Wild, M. N. | title=A Doubling of the Sun's Coronal Magnetic Field during the Last 100 Years | journal=Nature | date=1999 | doi=10.1038/20867 | volume=399 | issue=6735 | pages=437–439 | bibcode=1999Natur.399..437L | s2cid=4334972 }}
* {{cite journal | last=Beer | first=Jürg | title=Long-term indirect indices of solar variability | journal=Space Science Reviews | date=2000 | volume=94 | issue=1/2 | pages=53–66 | bibcode=2000SSRv...94...53B | doi=10.1023/A:1026778013901 | s2cid=118631957 | url=https://www.dora.lib4ri.ch/eawag/islandora/object/eawag%3A4076 }}
* {{cite journal | first=Jasper | last=Kirkby | author-link=Jasper Kirkby | title=Cosmic Rays and Climate | journal=Surveys in Geophysics | date=2007 | volume=28 | issue=5–6 | pages=333–375 | doi=10.1007/s10712-008-9030-6 | arxiv=0804.1938 | bibcode = 2007SGeo...28..333K | s2cid=8325801 }}


{{refend}}
{{refend}}
Ред 80: Ред 94:
{{Commons category-lat|Stellar rotation}}
{{Commons category-lat|Stellar rotation}}
* {{cite web|author=Staff|date=28. 2. 2006|url=http://helene.ethz.ch/research/stars/starspots/results/results_nf.html|title=Stellar Spots and Cyclic Activity: Detailed Results|website=|publisher=ETH Zürich|archive-url=https://archive.today/20080316225037/http://saturn.ethz.ch/research/stars/starspots/results/results_nf.html|archive-date=16. 03. 2008|url-status=dead|access-date=16. 3. 2008}}
* {{cite web|author=Staff|date=28. 2. 2006|url=http://helene.ethz.ch/research/stars/starspots/results/results_nf.html|title=Stellar Spots and Cyclic Activity: Detailed Results|website=|publisher=ETH Zürich|archive-url=https://archive.today/20080316225037/http://saturn.ethz.ch/research/stars/starspots/results/results_nf.html|archive-date=16. 03. 2008|url-status=dead|access-date=16. 3. 2008}}
* [http://www.astro.physik.uni-goettingen.de/~areiners/DiffRot/interactive.htm http://www.astro.physik.uni-goettingen.de/~areiners/DiffRot/interactive.htm A simulation of the effects of differential rotation on stellar absorption-line profiles by Ansgar Reiners]
* [http://www.es.ucsc.edu/~glatz/sun_giants.html explanation of increased angular velocity at equatorial latitude due to overshoot of mass arriving from heated core]


{{Authority control-lat}}
{{Authority control-lat}}

Верзија на датум 30. мај 2023. у 12:33

Ova ilustracija prikazuje spljošten izgled zvezde Ahernar uzrokovan brzom rotacijom.

Zvezdana rotacija je ugaono kretanje zvezde oko svoje ose. Brzina rotacije može se meriti iz spektra zvezde, ili praćenjem kretanja aktivnih karakteristika na površini.

Rotacija zvezde proizvodi ekvatorijalnu izbočinu usled centrifugalne sile.[1][2][3][4] Kako zvezde nisu čvrsta tela, one takođe imaju diferencijalnu rotaciju.[5] Tako ekvator zvezde može rotirati različitom uglom brzinom od viših geografskih širina. Ove razlike u brzini rotacije unutar zvezde mogu imati značajnu ulogu u stvaranju zvezdanog magnetnog polja.[6][7]

Magnetno polje zvezde[8] je u interakciji sa zvezdanim vetrom.[9][10][11][12][13][14] Kako se vetar udaljava od zvezde, njegova ugaona brzina se umanjuje. Magnetno polje zvezde je u interakciji sa vetrom, što utiče na zvezdanu rotaciju. Kao rezultat toga, ugaoni moment se prenosi sa zvezde na vetar, a vremenom to postepeno usporava brzinu rotacije zvezde.

Merenje

Ova zvezda ima nagib i prema vidnom polju posmatrača na Zemlji i rotacionu brzinu ve na ekvatoru.

Ako se zvezda ne posmatra iz pravca njenog pola, delovi površine se u nekoj meri kreću prema posmatraču ili udaljavaju od njega. Komponenta kretanja koja je kreće u pravcu posmatrača naziva se radijalna brzina. Za deo površine sa komponentom radijalne brzine prema posmatraču, radijacija se pomera na višu frekvenciju zbog Doplerovog pomeranja. Slično tome, regija koja ima komponentu koja se udaljava od posmatrača pomera se na nižu frekvenciju. Kada se izmere linije apsorpcije zvezde, ovaj pomak na svakom kraju spektra uzrokuje širenje linije.[15] Međutim, ovo širenje mora biti pažljivo odvojeno od drugih efekata koji mogu povećati širinu linije.

Komponenta radijalne brzine uočena putem proširenja linija zavisi od inklinacije zvezdastog pola u odnosu na vidno polje. Izvedena vrednost je data kao , gde je ve brzina rotacije na ekvatoru, a i je inklinacija. Međutim, i nije uvek poznato, te rezultat daje minimalnu vrednost za brzinu rotacije zvezde. To jest, ako i nije pod pravim uglom, tada je stvarna brzina veća od .[15] To se ponekad naziva projektovana brzina rotacije. U brzo rotirajućim zvezdama polarimetrija nudi metodu za utvđivanje stvarne brzine, a ne samo rotacione brzine; ova tehnika je do sada bila primenjena samo na Regulus.[16]

Za džinovske zvezde, atmosferska mikroturbulencija može rezultirati širenjem linija koje je mnogo veće od onog izazvanog rotacionim efektom, efektivno utapajući signal. Međutim, može se koristiti alternativni pristup koji koristi događaje gravitacionog mikrofokusiranja. Do njih dolazi kada masivni objekat prođe ispred udaljenije zvezde i funkcioniše poput sočiva, nakratko uvećavajući sliku. Detaljnije informacije prikupljene ovim pristupom omogućavaju razlikovanje efekata mikroturbulencije od rotacije.[17]

Ako zvezda ispoljava magnetnu površinsku aktivnost, poput zvezdinih pega, onda se ove karakteristike mogu pratiti za procenu brzine rotacije. Međutim, takve se karakteristike mogu formirati na lokacijama koje nisu na ekvatoru, i mogu se migrirati duž latituda tokom svog životnog veka, tako da diferencijalna rotacija zvezde može proizvesti promernljiva merenja. Zvezdana magnetna aktivnost je često povezana sa brzom rotacijom, te se ova tehnika može koristiti za merenja takvih zvezda.[18] Posmatranja zvezdanih pega su pokazala da ove karakteristike mogu zapravo da variraju brzinu rotacije zvezde, jer magnetna polja modifikuju protok gasova u zvezdi.[19]

Reference

  1. ^ Richard T. Weidner and Robert L. Sells (1973). Mechanics, mechanical waves, kinetic theory, thermodynamics (2 изд.). Allyn and Bacon. стр. 123. 
  2. ^ Restuccia, S.; Toroš, M.; Gibson, G. M.; Ulbricht, H.; Faccio, D.; Padgett, M. J. (2019). „Photon Bunching in a Rotating Reference Frame”. Physical Review Letters. 123 (11): 110401. Bibcode:2019PhRvL.123k0401R. PMID 31573252. S2CID 182952610. arXiv:1906.03400Слободан приступ. doi:10.1103/physrevlett.123.110401. 
  3. ^ John Robert Taylor (2004). Classical Mechanics. Sausalito CA: University Science Books. Chapter 9, pp. 344 ff. ISBN 978-1-891389-22-1. 
  4. ^ Kobayashi, Yukio (2008). „Remarks on viewing situation in a rotating frame”. European Journal of Physics. 29 (3): 599—606. Bibcode:2008EJPh...29..599K. S2CID 120947179. doi:10.1088/0143-0807/29/3/019. 
  5. ^ Wolszczan, A.; Route, M. (10. 6. 2014). „Timing Analysis of the Periodic Radio and Optical Brightness Variations of the Ultracool Dwarf, TVLM 513-46546”. The Astrophysical Journal. 788 (1): 23. Bibcode:2014ApJ...788...23W. S2CID 119114679. arXiv:1404.4682Слободан приступ. doi:10.1088/0004-637X/788/1/23. 
  6. ^ Donati, Jean-François (5. 11. 2003). „Differential rotation of stars other than the Sun”. Laboratoire d’Astrophysique de Toulouse. Приступљено 24. 6. 2007. 
  7. ^ Donati, J.-F.; Collier Cameron, A. (1997). „Differential rotation and magnetic polarity patterns on AB Doradus”. Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. 291 (1): 1—19. Bibcode:1997MNRAS.291....1D. doi:10.1093/mnras/291.1.1Слободан приступ. 
  8. ^ Brainerd, Jerome James (6. 7. 2005). „X-rays from Stellar Coronas”. The Astrophysics Spectator. Приступљено 2007-06-21. 
  9. ^ Lamers, Henny J. G. L. M. (1999). Introduction to stellar winds. Cassinelli, Joseph P. Cambridge, U.K.: Cambridge University Press. ISBN 0521593980. OCLC 38738913. 
  10. ^ „Dust Envelopes”. Stellar Physics. Astrophysical Institute Potsdam. Архивирано из оригинала 1. 10. 2016. г. Приступљено 7. 4. 2014. 
  11. ^ Mattsson, L.; Wahlin, R.; Höfner, S. (јануар 2010). „Dust driven mass loss from carbon stars as a function of stellar parameters”. Astronomy and Astrophysics (на језику: енглески). 509: A14. ISSN 0004-6361. S2CID 17360256. arXiv:1107.1771Слободан приступ. doi:10.1051/0004-6361/200912084. 
  12. ^ Höfner, S.; Gautschy–Loidl, R.; Aringer, B.; Jørgensen, U. G. (фебруар 2003). „Dynamic model atmospheres of AGB stars”. Astronomy & Astrophysics (на језику: енглески). 399 (2): 589—601. ISSN 0004-6361. doi:10.1051/0004-6361:20021757Слободан приступ. 
  13. ^ Sandin, C.; Höfner, S. (јун 2003). „Three-component modeling of C-rich AGB star winds”. Astronomy & Astrophysics (на језику: енглески). 404 (3): 789—807. ISSN 0004-6361. arXiv:astro-ph/0304278Слободан приступ. doi:10.1051/0004-6361:20030515Слободан приступ. 
  14. ^ Sandin, C.; Höfner, S. (јануар 2004). „Three-component modeling of C-rich AGB star winds”. Astronomy & Astrophysics (на језику: енглески). 413 (3): 789—798. ISSN 0004-6361. S2CID 15641925. arXiv:astro-ph/0309822Слободан приступ. doi:10.1051/0004-6361:20031530. 
  15. ^ а б Shajn, G.; Struve, O. (1929). „On the rotation of the stars”. Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. 89 (3): 222—239. Bibcode:1929MNRAS..89..222S. doi:10.1093/mnras/89.3.222Слободан приступ. 
  16. ^ Cotton, Daniel V; Bailey, Jeremy; Howarth, Ian D; Bott, Kimberly; Kedziora-Chudczer, Lucyna; Lucas, P. W; Hough, J. H (2017). „Polarization due to rotational distortion in the bright star Regulus”. Nature Astronomy. 1 (10): 690—696. Bibcode:2017NatAs...1..690C. arXiv:1804.06576Слободан приступ. doi:10.1038/s41550-017-0238-6. 
  17. ^ Gould, Andrew (1997). „Measuring the Rotation Speed of Giant Stars from Gravitational Microlensing”. Astrophysical Journal. 483 (1): 98—102. Bibcode:1997ApJ...483...98G. arXiv:astro-ph/9611057Слободан приступ. doi:10.1086/304244. 
  18. ^ Soon, W.; Frick, P.; Baliunas, S. (1999). „On the rotation of the stars”. The Astrophysical Journal. 510 (2): L135—L138. Bibcode:1999ApJ...510L.135S. arXiv:astro-ph/9811114Слободан приступ. doi:10.1086/311805. 
  19. ^ Collier Cameron, A.; Donati, J.-F. (2002). „Doin' the twist: secular changes in the surface differential rotation on AB Doradus”. Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. 329 (1): L23—L27. Bibcode:2002MNRAS.329L..23C. arXiv:astro-ph/0111235Слободан приступ. doi:10.1046/j.1365-8711.2002.05147.x. 

Literatura

Spoljašnje veze