Пређи на садржај

Terpen — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
Ред 13: Ред 13:
==Struktura i biosinteya==
==Struktura i biosinteya==
[[Image:Isoprene structure.png|thumb|left|80px|[[Izopren]]]]
[[Image:Isoprene structure.png|thumb|left|80px|[[Izopren]]]]
Terpeni su [[biosinteza|biosintetički]] izvedeni iz [[izopren]]skih jedinica, koji imaju molekulsku formulu -{C<sub>5</sub>H<sub>8</sub>}-. Osnovna molekulske formule terpena su umnožak od -{(C<sub>5</sub>H<sub>8</sub>)<sub>n</sub>}- gde je -{n}- broj vezanih izoprenskih jedinica. To se naziva ''izoprenskim pravilom'' ili ''-{C}-5 pravilom''. Izoprenske jedinice mogu da budu međusobno povezane ''od glave do repa'' i da formiraju linearne lance ili mogu da budu raspoređene u obliku prstena. Izopren je jedan od uobičajenih prirodnih gradivnih blokova.
Terpeni su [[biosinteza|biosintetički]] izvedeni iz [[izopren]]skih jedinica, koji imaju molekulsku formulu -{C<sub>5</sub>H<sub>8</sub>}-. Osnovna molekulske formule terpena su umnožak od -{(C<sub>5</sub>H<sub>8</sub>)<sub>n</sub>}- gde je -{n}- broj vezanih izoprenskih jedinica. To se naziva ''izoprenskim pravilom'' ili ''-{C}-5 pravilom''.<ref>{{cite journal |title=The isoprene rule and the biogenesis of terpenic compounds |author=L. Ruzicka |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=9 |issue=10 |pages=357-367 |doi=10.1007/BF02167631 |url=http://www.springerlink.com/content/nrmg1jpq1454663p/}}</ref> Izoprenske jedinice mogu da budu međusobno povezane ''od glave do repa'' i da formiraju linearne lance ili mogu da budu raspoređene u obliku prstena. Izopren je jedan od uobičajenih prirodnih gradivnih blokova.


==Literatura==
==Literatura==

Верзија на датум 21. мај 2011. у 18:16

Mnogi terpeni su komercijalno izvedeni iz smole četinara, kao što je smola ovog bora.

Terpeni su velika i raznovrsna klasa organskih jedinjenja koje proizvode mnogobrojne biljke, a posebno su zastupljeni kod četinara[1]. Neki insekti kao što su termiti i lastin rep leptiri, takođe stvaraju terpene u svom osmeterijumu.

Oni su glavne komponente rezina, i terpentina proizvedenih od rezina. Ime „terpen“ je izvedeno iz reči „terpentin“. Pored njihovog svojstva krajnjeg-produkta mnogih organizmima, terpeni su značajan biosintetički gradivni blok unutar skoro svakog živog bića. Steroidi, na primer, su derivati triterpena skvalena.

Kad su terpeni hemijski modifikovani, npr oksidacijom ili preuređenjem ugljenikovog skeleta, rezultirajuća jedinjenja se generalno nazivaju terpenoidima. Neki autori koriste termin terpen u širem smislu tako da obuhvata terpenoide. Terpenoidi su takođe poznati kao izoprenoidi.

Terpeni i terpenoidi su primarni sastojci eteričnih ulja mnogih tipova biljki. Eterična ulja su u širokoj upotrebi kao prirodni aditivi za poboljšanje ukusa hrane, kao mirisi u parfimeriji, i u tradicionalnoj i alternativnoj medicini kao aromaterapija. Sintetičke varijacije i derivati prirodnih terpena i terpenoida takođe znatno proširuju raznovrsnost aroma korištenih u perfimeriji i ukusa aditiva hrane. Vitamin A je primer terpena.

Aroma i ukus hmelja, koja je visoko poželjna kod nekih piva, potiče od terpena. Od terpena u hmelju mircen, b-pinen, b-kariofilen, i a-humulen su nađeni u najvećim količinama.[2]

Struktura i biosinteya

Izopren

Terpeni su biosintetički izvedeni iz izoprenskih jedinica, koji imaju molekulsku formulu C5H8. Osnovna molekulske formule terpena su umnožak od (C5H8)n gde je n broj vezanih izoprenskih jedinica. To se naziva izoprenskim pravilom ili C5 pravilom.[3] Izoprenske jedinice mogu da budu međusobno povezane od glave do repa i da formiraju linearne lance ili mogu da budu raspoređene u obliku prstena. Izopren je jedan od uobičajenih prirodnih gradivnih blokova.

Literatura

  1. ^ „Merriam-Webster Online Dictionary”. 
  2. ^ Glenn Tinseth (January/February 1993). „Hop Aroma and Flavor”. Brewing Techniques. Приступљено 21 maj 2010.  Проверите вредност парамет(а)ра за датум: |access-date=, |date= (помоћ)
  3. ^ L. Ruzicka. „The isoprene rule and the biogenesis of terpenic compounds”. Cellular and Molecular Life Sciences. 9 (10): 357—367. doi:10.1007/BF02167631. 

Spoljašnje veze

Шаблон:Link GA