Pređi na sadržaj

Jovica Krtinić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jovica Krtinić
Datum rođenja1969.

Jovica Krtinić (1969) srpski je istraživač genetičke genealogije, novinar i direktor „Biblioteke Milutin Bojić” u Beogradu. Predsednik je Društva srpskih rodoslovaca Poreklo. Član je Udruženja za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat”.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Osnovnu i srednju školu je završio u Gospiću.[1] Po obrazovanju je diplomirani politikolog.[2]

Tokom novinarske karijere radio je u redakcijama novina: Borba, Vreme, Dnevni telegraf, Danas, Reporter, Standard, Kurir. Novinarstvo napušta i zbog „duboke krize u novinarskoj profesiji”.[3]

Kao predsednik i član „Društva srpskih rodoslovaca Poreklo” napisao je nekoliko radova i drugih publikacija na temu genetičke genealogije koje je objavilo „Poreklo” i održao je veliki broj predavanja na temu genetskog nasleđa Srba i drugih naroda.

Istraživanje „Porekla” je direktno opovrglo određene ustaljene teze u društvu, poput one o udelu turske genetike u nasleđu Srba i pokazalo da je takav procenat minoran te da Srbi većinski (preko 50%) imaju tipičnu slovensku genetiku.[4]

Krtinićev rad je objavljen u četvrtom tomu enciklopedije Katena Mundi.[5]

Od 2018. obavlja funkciju direktora „Biblioteke Milutin Bojić”. Tokom njegovog mandata je pokrenuto nekoliko projekata sređivanja (prva letnja čitaonica u Beogradu) kao i proširenja kapaciteta biblioteke.[3]

Počasni je član - osnivač Adligata.[6]

Dela[uredi | uredi izvor]

  • Vukićević Ivan, Jerković Siniša, Mihić Velibor, Grk Miljan, Babić Nebojša, Vukosavljević Nikola, Mučibabić Mihajlo, Rajevac Milan, Radulović Milan, Bojanić Jovan, Jelić Luka, Miletić Miloš, Novaković Nebojša, Jegdić Mario, Sremčević Danilo, Krtinić Jovica (2021). Genetičko poreklo Srba Stare Hercegovine. Beograd: Društvo srpskih rodoslovaca „Poreklo“. ISBN 978-86-89993-18-9. 
  • Kačar T, Stamenković G, Blagojević J, Krtinić J, Mijović D, Marjanović D (2019). „Y chromosome genetic data defined by 23 short tandem repeats in a Serbian population on the Balkan Peninsula”. Annals of human biology. 46 (1): 77—83. doi:10.1080/03014460.2019.1584242. 
  • Vujanić, Dejan; Jerković, Siniša; Krtinić, Jovica; Marinković, Aleksandar (2014). Knjiga o Macurama : genetičko-istorijska studija. Beograd: Društvo srpskih rodoslovaca „Poreklo“. ISBN 978-86-89993-00-4. 

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Autor: Jovica Krtinić -”. Poreklo (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2021-01-01. 
  2. ^ Andrija (2018-12-21). „Direktor”. Biblioteka MILUTIN BOJIĆ (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-12-28. 
  3. ^ a b „Jovica Krtinić: Zemlja srećnih ljudi | Afirmator”. afirmator.org. Arhivirano iz originala 30. 01. 2020. g. Pristupljeno 2020-12-28. 
  4. ^ Petrović, Ilija. „Prenosimo: Najevropljani žive na Balkanu i zovu se Srbi”. Poreklo (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2020-12-28. 
  5. ^ „Članci naših članova Jovice Krtinića i Branka Todorovića objavljeni u četvrtom tomu Catene mundi”. Poreklo (na jeziku: srpski). 2020-06-25. Pristupljeno 2020-12-28. 
  6. ^ „Uprava i osnivači” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2020-12-28. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]