Aristid (vojskovođa)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kip Aristida u Vatikanskom muzeju

Aristid je bio atinski vojskovođa, poznat po nadimku Pravedni koji je živeo oko 540. do oko 467. p. n. e.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Rođen je kao sin Lizimaha, u srednjoj imućnoj porodici.[1] O njegovom životu nemamo mnogo podataka, znamo tek toliko da je u mladosti bio Klistenov pristalica, ali se zatim svrstao uz aristokratsku stranku u Atini.

Tokom grčko-persijskih ratova Aristid je pružao jaku opoziciju Temistoklu i njegovom planu koji je predviđao izgradnju velike flote. U Maratonskoj bici učestvovao je kao jedan od atinskih stratega i verovatno se istakao u borbi jer je sledeće godine izabran za arhonta (489-488).

Međutim sukob između Aristida i Temistokla je nastavljen, 483. p. n. e.[1] ostrakizmom Temistokle uspeva da protera Aristida iz Atine, ali neposredno pred bitke kod Salamine (480. p. n. e.) u Atini je proglašena amnestija, i svima koji su bili ostrakizovani dozvoljeno je da se vrate. Odmah pri povratku Aristid je proglašen za stratega 480-479. p. n. e.. U boju kod Salamine se odano borio pod Temistoklovim zapovedništvom, predvodio je jedan odred atinske pešadije koji je zauzeo ostrvce Psitaliju i isterao odande persijski garnizon. Učestvovao je i u boju kod Plateje kao atinski strateg 479. p. n. e..

Nakon grčko-persijskih ratova imao je značajnu ulogu u formiranju Delskog pomorskog saveza, i prvi je odredio da ukupan iznos forosa treba da iznosi 460 talenata. Veruje se da je zbog toga i dobio nadimak Pravednik . Platon ga je nazvao jedinim Atinjaninom kome se vredi diviti. Prema Korneliju Nepotu, Aristid je umro 468. godine p. n. e.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Aristid”. Istorijska enciklopedija. Pristupljeno 17. 1. 2020. 

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Stara Grčka - V. V. Struve i D. P. Kalistov, Book&Marso, 2006

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]