Bindžovanje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Netflix učitan na televizoru u stanu na Menhetnu

Bindžovanje ili maratonsko gledanje predstavlja upražnjavanje višesatnog neprekidnog gledanja televizijskog programa. Prema istraživanju koje je Netfliks objavio u februaru 2014. godine, 73% ljudi definiše bindžovanje kao „gledanje od  dve do šest i više epizoda iste TV emisije/serije zaredom".[1] Prema istraživanjima, da li se nešto može nazvati bindžovanjem ili ne, zavisi od  konteksta i sadržaja TV emisije.[2]

Bindžovanje kao kulturni fenomen postalo je popularno uporedo sa pojavom  medijskih striming servisa kao što su Netfliks, Amazon video i Hulu preko kojih gledalac može gledati televizijske emisije i filmove na zahtev.  Po Netfliksovom istraživanju, 61% učesnika ankete reklo je  da redovno bindžuje. Skorija istraživanja zasnovana na analizama podataka o uslugama gledanja na zahtev, pokazuju da  preko 64% klijenata  glavnih američkih provajdera video striminga bar jednom u toku godine bindžuje.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Upotreba reči popularizovana je uz pojavu usluga gledanja na zahtev i onlajn striminga. U 2013. godini reč je ušla u širu upotrebu kada je Netfliks objavio više epizoda jedne serije u istom trenutku.

U novembru 2015. Kolinsov rečnik engleskog jezika izabrao je reč bindžovanje za reč godine.

Kulturni uticaj[uredi | uredi izvor]

Glumac Kevin Spejsi  2013. tvrdio je da će visokokvalitetne priče zadržavati pažnju publike satima. „Ako publika želi da se zabavi, onda bi trebalo da je pustimo". Osim toga tvrdio je da ovakav koncept može smanjiti i pirateriju, mada[3] milioni još uvek ilegalno preuzimaju  sadržaje sa mreže. Kompleksne, kvalitetne TV serije „kao što su  Žica i Čista hemija, koje se bindžuju, mogu se porediti sa  čitanjem  više od jednog poglavlja romana u jednoj sesiji,  dok neki na to gledaju kao" pametan, kontemplativan način "gledanja televizije.[4]

Česta su upozorenja da bindžovanje erodira „društvenu vrednost" televizije pošto gledalac  ima manje mogućnosti da predvidi buduće epizode ​​i razgovara sa prijateljima.[5]

Istraživanje sprovedeno na Univerzitetu Teksas u Ostinu otkrilo je da gledanje televizije korelira sa depresijom, usamljenošću  i gojaznošću. „Iako neki ljudi tvrde da bindžovanje predstavlja bezopasnu zavisnost, zaključci našeg istraživanja ukazuju na to da ga više ne treba posmatrati na ovaj način", zaključuju autori.[6]

Neka istraživanja govore da  većina gledalaca ima ambivalentan odnos sa novonastalim tehno-kulturnim ponašanjem. Sve ove promene menjaju do sada poznatu televizijsku kulturu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ West, Kelly. "Unsurprising: Netflix Survey Indicates People Like To Binge-Watch TV". Cinema Blend. Pristupljeno February 12, 2014.
  2. ^ Trouleau, William; Ashkan, Azin; Ding, Weicong; Eriksson, Brian (2016). "Just One More: Modeling Binge Watching Behavior". Proceedings of the 22Nd ACM SIGKDD International Conference on Knowledge Discovery and Data Mining. KDD '16. New York, NY, USA: ACM: 1215–1224. Trouleau, William; Ashkan, Azin; Ding, Weicong; Eriksson, Brian (2016). „Just One More: Modeling Binge Watching Behavior”. Proceedings of the 22nd ACM SIGKDD International Conference on Knowledge Discovery and Data Mining. str. 1215—1224. ISBN 9781450342322. S2CID 207239073. doi:10.1145/2939672.2939792. 
  3. ^ BBC News. "Kevin Spacey: TV audiences 'want to binge'". BBC News. BBC. Pristupljeno 21 April 2015.
  4. ^ Barton, Kristin M. (2. 3. 2015). A State of Arrested Development: Critical Essays on the Innovative Television Comedy. McFarland. str. 228. ISBN 978-0-7864-7991-7. .
  5. ^ Plunkett, John; Sweney, Mark. "Kevin Spacey's MacTaggart lecture prompts defence of traditional TV". The Guardian. Guardian Media Ltd. Pristupljeno 21 April 2015.
  6. ^ Sung, Yoon Hi; Kang, Eun. "A Bad Habit for Your Health? An Exploration of Psychological Factors for Binge-Watching Behavior". American Association for the Advancement of Science (AAAS). Pristupljeno 23 August 2015.