Bonova projekcija
Bonova projekcija je pseudokonična ekvivalentna katrografska projekcija, koja se ponekad naziva i depo de la gere, [1] :104 modifikovana Flamstidova projekcija, :104 ili Silvanusova projekcija. :92 Iako nazvana po Rigobertu Boneu (1727–1795), projekcija je bila u upotrebi i prije njegovog rođenja.
Bonova projekcija održava tačne oblike područja duž centralnog meridijana i standardne paralele,tj. glavne paralele projekcije, ali progresivno izobličuje područja dalje od tih regiona. Dakle, najbolje kartira oblike u obliku slova „t“. Mnogo se koristio za kartiranje teritorija Evrope i Azije. [1] :61
Projekcija se definiše kao:
gdje su
i φ je geografska širina, a λ je geografska dužina, λ 0 je nulti ili centralni meridijan, a φ 1 je glavna paralela projekcije. [2]
Paralele geografske širine su koncentrični kružni lukovi i linearna razmjera je tačna duž ovih lukova. Na centralnom meridijanu i na glavnoj širini oblici nisu deformisani.
Inverzna projekcija je data sa:
gde je
uzimajući znak φ 1 .
Posebni slučajevi Boneove projekcije uključuju sinusoidnu projekciju, gdje je φ 1 nula (tj. Ekvator ), i Vernerovu projekciju, kada φ 1 iznosi 90° (tj. Severni ili Južni pol ). Bonova projekcija može se posmatrati kao prelazna projekcija u odmotavanju Vernerove projekcije u sinusoidnu projekciju ; alternativni međuproizvod bi bila Botomlijeva projekcija . [3]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b John Parr Snyder (1993). Flattening the Earth: Two Thousand Years of Map Projections. ISBN 0-226-76747-7.
- ^ Map Projections - A Working Manual Arhivirano 2010-07-01 na sajtu Wayback Machine, USGS Professional Paper 1395, John P. Snyder, 1987, pp. 138–140
- ^ Between the Sinusoidal projection and the Werner: an alternative to the Bonne, Henry Bottomley 2002