Zemljoradnička zadruga

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zemljoradničke zadruge su pravna lica — poseban oblik organizovanja fizičkih lica, koji djeluje na zadružnim principima ostvarujuči svoje ekonomske, socijalne, kulturne i druge interese. Osnovni principi zadrugarstva su:

  • uzajamna pomoć,
  • demokratija,
  • jednakost,
  • pravednost,
  • solidarnost i
  • odgovornost.

Zemljoradničke zadruge obično su opšte i specijalizovane, kao npr. ratarske, voćarske, povrtarske, vinogradarske, stočarske, pčelarske i sl. U svom poslovanju proizvode, otkupljuju, prerađuju i prodaju poljoprivredne, prehrambene i druge proizvode zadruge i zadrugara i snabdevaju zadrugare repro-materijalom, sredstvima za proizvodnju, delovima za poljoprivrednu mehanizaciju i drugom robom.Specijalizovane zemljoradničke zadruge organizuju i proizvodnju određenih proizvoda, njihovu preradu i plasman na tržištu.

Zadruga se zasniva na osnivačkoj skupštini, zaključenjem ugovora o osnivanju, usvajanjem zadru-žnih pravila i izborom organa. Zadrugu može osnovati najmanje pet zadrugara.Pod zadrugarom se podrazumeva fizičko lice koje je član zadruge i u celosti ili delimično posluje preko zadruge, odnosno lice koje preko zadruge prodaje svoje proizvode, nabavlja proizvode ili koristi usluge potrebne za obavljanje svoje delatnosti. Prilikom osnivanja, zadrugari ulažu u zadrugu uloge i oni mogu biti novčani i materijalni. Materijalnim ulogom se smatraju stvari izražene u novčanoj protivvrednosti.Ulozi zadrugara čine osnovni kapital zadruge. Minimalni osnovni kapital zadruge iznosi 100 dinara. Zadružnim pravilima se određuje minimalni pojedinačni ulog i on ne mora biti jednak za sve članove zadruge, odnosno zadrugare. Sredstva za osnivanje zadruga koje se osnivaju bez uloga zadrugara, obezbeđuju se putem članarine zadrugara. Iznos članarine se određuje zadružnim pravilima u jednakom iznosu za sve osnivače, kao i za one zadrugare koji pristupe zadruzi nakon osnivanja.

Zadrugom upravljaju zadrugari. U upravljanju zadrugom, zadrugari imaju jednako pravo glasa po principu „jedan zadrugar – jedan glas“ u Skupštini zadruge. Organi zadruge su: Skupština,Nadzorni odbor i direktor i biraju se na određeno vreme koje ne može biti duže od 5 godina, sa mogućnošću ponovnog izbora. Skupštinu zadruge čine svi zadrugari i Skupština je najviši organ zadruge. Upravni odbor se sastoji od najmanje 3 člana, a članove Upravnog odbora bira Skupština iz redova zadrugara .Nadzorni odbor se takođe sastoji od najmanje 3 člana, a članove bira Skupština zadruge iz redova zadrugara. Direktor zadruge ne mora biti iz redova zadrugara.O raspodeli godišnje dobiti, odlučuje Skupština zadruge po usvajanju finansijskih izveštaja. Dobit se raspoređuje sledećim redom: 1.Za pokriće gubitaka prenetih iz ranijih godina; 2.Za fondove za različite namene, ako su obrazovani;

3.Za isplatu neto dobiti zadrugara, osim u slučaju zadruga koje posluju sa članarinom.[1]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]