Коприва

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Kopriva
Urtica dioica subsp. dioica
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
U. dioica
Binomno ime
Urtica dioica

Kopriva[1] ili velika kopriva, žara, pasja kupina, kopriva obična (lat. Urtica dioica), je višegodišnja, zeljasta, jednodoma ili dvodoma biljka iz porodice koprive (Urticaceae).

Opis[uredi | uredi izvor]

Koren je žiličast. Stablo je uspravno, četvrtasto, dužine oko 1,5 m. Listovi su izduženo jajasti, testerasto nazubljeni i hrapavi. Smešteni su na drškama. Biljka je prekrivena maljama i dvodoma. [2] Cvet je dvopolan, zeleno-žute boje, malih dimenzija, grupisan u viseće cvasti. [2] Cveta od jula do septembra. Seme je vrlo sitno ali brojno, i ima veliki potencijal klijanja i preživljavanja nepovoljnih uslova. [2]

Rasejavanje i razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Rasejava se vetrom, dok se razmnožava vegetativno ili semenom.

Areal rasprostranjenja[uredi | uredi izvor]

Prisutna je na svim kontinentima. Sreće se u šumama, ivicama šuma, na livadama, pašnjacima, pored puteva.

Upotreba i lekovitost[uredi | uredi izvor]

Mladi izdanci i listovi su bogati mineralima, gvožđem, kalcijumom, fosforom, vitaminom C i pigmentima, pa se koriste u ishrani kao salata ili kao dodatak različitim jelima. Čaj od listova ili cvetova koprive se koristi kao diuretik ili kod reumatskih tegoba. [2] Koren se može upotrebiti kod problema sa upalom prostate ili kao dodatak šamponu za jačanje kose. [2]

Tinktura od ustajale koprive se često koristi kao insekticid u vrtovima i baštama. [2]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Biološka raznovrsnost Srbije”. bioras.petnica.rs. Arhivirano iz originala 01. 10. 2020. g. Pristupljeno 28. 04. 2019. 
  2. ^ a b v g d đ „Kopriva (Urtica dioica)”. Plantea (na jeziku: hrvatski). 2014-10-18. Pristupljeno 2019-09-04. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]