Korisnik:NinaLina/pesak
Ovaj članak je deo projekta seminarskih radova na Geografskom fakultetu u Beogradu. Datum unosa: novembar—decembar 2016. Ova grupa studenata uređivaće u prostoru članaka. Nemojte prebacivati članak u druge imenske prostore. Pozivamo vas da doprinesete njegovom kvalitetu i pomognete studentima pri uređivanju. |
Раденко Лазаревић
Radenko Lazarević (rođen je 28. avgusta 1924. u selu Stojnik, kod Aranđelovca). Završio je Prirodno-matematički fakultet u Beogradu i postao doktor nauka 1959. Radio je u Geografskom institutu SANU, u Saveznom izvršnom veću (vodoprivreeda), u Institutu za šumarstvo i na Šumarskom fakultetu u Beogradu, a od 1995-2007 na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci. Objavio e brojne knjige na teme speleologije, glaciologije, kartiranja erozije, ekspermentalnih istraživanja vodne erozije o klizištima. Autor je 170 naučnih radova iz ovih oblati, a uradio je više desetina speleoloških projekata i studija, sada je u penziji[1].
Biografija[uredi | uredi izvor]
Detinjstvo, mladost i porodica[uredi | uredi izvor]
Detinjstvo je proveo u šumadijskom selu Stojnik smeštenom između planina Kosmaj i Bukulja, gde je stekao prva znanja o prirodi ,a i geografiji u seoskoj osnovnoj školi Vuk Karadžić. Prve korake života naučio je od oca Boška i majke Angeline. Najveći utisak na ceo njegov budući život ostavio je deda Lazar, učesnik Prvog svetskog rata. Mladost i radni vek proveo je u Beogradu. Ima jednu kćerku Anđelku Lazarević i jednog unuka Lazara[1].
Najvažnja otkrića[uredi | uredi izvor]
Do svoje 25-e godine o pećinama ništa nije znao. Prva pećina u koju je ušao sa ekipom speleologa (1949.) bila je Petnička pećina kod Valjeva, a speleološki objekat koji je u potpunosti istražio (1957.)Potpećka pećina, kodUžica, poznata po ulazu visokom 50m, najvećem na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Istraživanje ove pećine, a kasnije i njeno uređenje, trajalo je punih 27 godina, sve do 1984. kada je ova pećina otvorena za posetioce. U međuvremnu je sa svojom ekipom istraživao i otvarao druge pećine, radeći većinom u Itočnoj Srbiji (Rajkova pećina, Bogovinska pećina...).
- ^ a b Planeta: speleologija http://www.planeta.rs/46/12Speleologija.htm.
|first1=
zahteva|last1=
u Authors list (pomoć); Nedostaje ili je prazan parametar|title=
(pomoć)