Kratkotrajna memorija
Kratkotrajna memorija se definiše kao memorija za informacije koje se trenutno drže u mislima i ima ograničeni kapacitet. Radna memorija je nešto širi termin za kratkotrajnu memoriju, jer pored privremenog skladištenja informacija uključuje i aktivnu manipulaciju sadržajem[1].
Termin kratkotrajna memorija se najčešće odnosi na verbalnu kratkotrajnu memoriju, mada postoje i drugi tipovi kratkotrajne memorije poput one koja se odnosi na vizuelno-prostorne informacije, ili numeričke vrednosti i operacije. Njenu neuralnu lokaciju predstavlja prefrontalni korteks.[2]
Verbalna kratkotrajna memorija se jednostavno testira pomoću testova u kojima se ispitanicima čita serija brojeva koju moraju da ponove posle kraćeg vremena. Miler je ovakvim testom pokazao da ljudi u proseku pamte sedam, plus ili minus dva broja[3]. Po njegovom shvatanju broj kao što je 1941 predstavlja jedno “parče” informacije (jer ovaj broj ima za nas konkretan istorijski smisao), dok bi broj 6714 predstavljao četiri “parčeta” informacije (jer za većinu nas ne predstavlja smislenu informaciju kao celina). Kasnija istraživanja pokazala su da je kapacitet verbalne kratkotrajne memorije ograničen ne samo smislom informacije, već i njenim fonološkim karakteristikama. Tako je teže upamtiti niz reči ukoliko one imaju puno samoglasnika: npr. binokular, amarkord, barakuda i sl., ili ukoliko su fonološki slične, npr: prst, krst, vrsta, kresta i sl[4].
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Ward, J. (2006). The Student's Guide to Cognitive Neurosciences (1st ed.). East Sussex: Psychology Press.
- ^ Dragan Marinković. Biološke osnove ponašanja. Izdavač: Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju. 2017. ISBN 978-86-6203-098-6.
- ^ Miller, G. A. (1956). The magical number seven plus or minus two: some limits on our capacity for processing information. Psychol Rev, 63(2), 81-97.
- ^ Baddeley, A. D., Lewis, V., & Vallar, G. (1984). Exploring the articulatory loop. Quarterly Jpurnal of Experimental Psychology, 36, 233-252.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Baddeley, A. D.; Thomson, N.; Buchanan, M. (1975). „Word length and the structure of short term memory” (PDF). Journal of Verbal Learning and Verbal Behavior. 14 (6): 575—589. doi:10.1016/S0022-5371(75)80045-4. Arhivirano iz originala (PDF) 18. 9. 2008. g.
- Brown, A.; Biederman, V.; Valera, E.; Lomedico, A.; Aleardi, M.; Makris, N.; Seidman, L. (2011). „Working Memory network alterations and associated symptoms in adults with ADHD and Bipolar Disorder”. Journal of Psychiatric Research. 46 (4): 476—483. PMC 3686289
. PMID 22272986. doi:10.1016/j.jpsychires.2012.01.008. - Conrad, R.; Hull, A. J. (1964). „Information, acoustic confusion and memory span”. British Journal of Psychology. 55 (4): 429—432. PMID 14237884. doi:10.1111/j.2044-8295.1964.tb00928.x.
- Cowan, N. (2001). „The magical number 4 in short-term memory: A reconsideration of mental storage capacity”. Behavioral and Brain Sciences. 24: 1—185. PMID 11515286. doi:10.1017/s0140525x01003922.
- Davelaar, E. J.; Goshen-Gottstein, Y.; Haarmann, H. J.; Usher, M.; Usher, M (2005). „The demise of short-term memory revisited: empirical and computational investigation of recency effects”. Psychological Review. 112 (1): 3—42. PMID 15631586. doi:10.1037/0033-295X.112.1.3.
- Ericsson, K. A.; Chase, W. G.; Faloon, S. (1980). „Acquisition of a memory skill”. Science. 208 (4448): 1181—1182. Bibcode:1980Sci...208.1181E. PMID 7375930. doi:10.1126/science.7375930.
- Lehrl, S., & Fischer, B. (1988) The basic parameters of human information processing: their role in the determination of intelligence. Personality and individual Differences, 9. str. 883–896. ([1])
- Miller, George. George A. Miller. In: G. Lindzey (ed): A History of Psychology in Autobiography. Volume VIII. Standford: Stanford University Press. (1989). str. 390-490.
- Miller, G. A. (1956). „The magical number seven, plus or minus two: Some limits on our capacity for processing information”. Psychological Review. 63 (2): 81—97. PMID 13310704. doi:10.1037/h0043158. (pdf)
- Nairne, J. S.; Dutta, A. (1992). „Spatial and temporal uncertainty in long-term memory”. Journal of Memory and Language. 31 (3): 396—407. doi:10.1016/0749-596x(92)90020-x.
- Noack, H.; Lovden, M.; Lindenberger, U. (2012). „Normal aging increases discriminal dispersion in visuospatial short-term memory”. Psychology and Aging. 27 (3): 627—637. PMID 22563939. doi:10.1037/a0027251.
- Poirier, M.; Saint-Aubin, J. (1996). „Immediate serial recall, word frequency, item identity and item position”. Canadian Journal of Experimental Psychology. 50 (4): 408—412. PMID 9025332. doi:10.1037/1196-1961.50.4.408.
- Poirier, M.; Saint-Aubin, J. (1995). „Memory for related and unrelated words: Further evidence on the influence of semantic factors in immediate serial recall”. Quarterly Journal of Experimental Psychology. 48A: 384—404. doi:10.1080/14640749508401396.
- Schacter, D. L. : Searching for Memory: The Brain, the Mind, and the Past. 1997. ISBN 978-0-465-07552-2.
- Tarnow, Eugen (2005) The Short Term Memory Structure In State-Of-The Art Recall/Recognition Experiments of Rubin, Hinton and Wentzel, Cognitive Neurodynamics.
- Tarnow, Eugen (2007) Response probability and latency: a straight line, an operational definition of meaning and the structure of short term memory
- Tarnow, Eugen (2008) Short Term Memory May Be the Depletion of the Readily Releasable Pool of Presynaptic Neurotransmitter Vesicles, Cognitive Neurodynamics.
- Wheeler, Mary E.; Treisman, Anne M. (2002). „Binding in Short-Term Visual Memory”. Journal of Experimental Psychology. 131 (1): 48—64. PMID 11900102. doi:10.1037/0096-3445.131.1.48.
| Državne | |
|---|---|
| Ostale | |
