Кућна гнојиштарка
| Kućna gnojištarka | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Divizija: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Rod: | |
| Vrsta: | C. domesticus
|
| Binomno ime | |
| Coprinellus domesticus | |
| Sinonimi | |
|
Agaricus domesticus Bolton (1788) | |
Kućna gnojištarka (lat. Coprinellus domesticus) je vrsta gljive iz porodice Psathyrellaceae.[1]
Etimologija[uredi | uredi izvor]
Ime roda Coprinellus ukazuje na srodnost sa gljivama iz roda Coprinus, što u bukvalnom prevodu znači "život na balegi". Iako mnoge vrste iz roda Coprinus i Coprinellus zaista rastu na balegi, to nije slučaj sa C. domesticus. Sufiks -ellus ukazuje na to da vrste iz roda Coprinellus imaju nešto manja plodonosna tela u odnosu na svoje Coprinus srodnike. Ime vrste domesticus dolazi iz latinskog "domus", što znači kuća, budući da se ova vrsta gljive može izrasti iz vlažnih podova ili krovnih greda. Odatle potiče narodni naziv kućna gnojištarka.[2]
Opis[uredi | uredi izvor]
.jpg)
- Šešir je širok 1 - 3 cm, bledooker boje, dok mu je sredinji deo nešto tamniji. Ovalno zvonolikog je oblika, zatim konveksno zvonolikog, starenjem se otvara i rub mu se izvrće. Nije istaknuto izbrazdan. Prekriven je sitnim zrnastim čehicama koje se lako skidaju, pogotovo nakon pljuskova ili rose.
- Himenofor je listast. Listići su vrlo gusti, do stručka slobodni, prvo bele boje, dok sazrevanjem plodonosnog tela postaju grimizni i na kraju grimiznocrni i kašasti usled delikvesciranja, koje često nije potpuno. Delikvesciranje je proces autodigestije himenofora, prilikom čega se on pretvara u kašastu masu koja kaplje i tako raznosi spore.
- Stručak je valjkast, prema šeširu se sužava, šupalj, osnova mu je zadebljana i vide se ljuspasti ostaci ovoja (lat. velum universale), koji prekriva gljivu dok je još nezrela.
- Meso je vrlo tanko, bez karskterističnog mirisa ili ukusa.
- Spore su valjkasto eliptične, dimenzija 6-9 x 3.5-5 µ. Glatke, sa vidljivom germinativnom porom.
- Otrusina (otisak spora) je crna ili smeđesiva.[3]
Jestivost[uredi | uredi izvor]
Kućna gnojištarka nije otrovna gljiva, ali nema ni neki kulinarski značaj, te je ljudi ne konzumiraju.[2]
Ekologija[uredi | uredi izvor]
Kućna gnojištarka je saprotrofna vrsta koja raste grupno, busenasto, a ponekad pojedinačno iz srušenih stabala, starih panjeva listopadnog, ređe četinarskog drveća. Javlja se u leto i jesen u parkovima i vrtovima. [4]
Mogućnost zamene sa drugim gljivama[uredi | uredi izvor]
Kućnu gnojištarku je moguće pomešati sa žućkastom gnojištarkom (lat. Coprinellus xanthothrix ), od koje se znatno razlikuje po izgledu spora koje imaju oblik badema kada se posmatraju sa strane. Pored žućkaste, slična joj je i zrakasta gnojištarka (lat. Coprinellus radians), koja ima nešto veće spore i karakterističan zakrivljen stručak.[3]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Index Fungorum”. Pristupljeno 28. 5. 2022.
- ^ a b „First Nature”. Pristupljeno 28. 5. 2022.
- ^ a b Božac, Romano. Enciklopedija gljiva. Školska knjiga.
- ^ „Mushroom Expert”. Pristupljeno 28. 5. 2022.