Lazaričke pesme
Lazaričke pesme su vrsta obrednih lirskih narodnih pesmama. Lazaričkim pesmama se slavi dolazak proleća i buđenje života još od prastarih vremena, a ovaj običaj se kasnije ustalio na Lazarevu subotu. Grupa devojčica (lazarica) je išla od kuće do kuće, i pevala pesme za zdravlje, sreću i napredak domaćina.[1] Lazaričke pesme su se do danas očuvale u istočnoj Srbiji i naročito na Kosovu i šarplaninskim selima. [2]
Tradicija[uredi | uredi izvor]
Lazaričke pesme, nekad vezane za prastare kultove u slavu proleća i buđenja života, hristijanizovane su i vezane za preduskršnji praznik Lazareva subota, što je doprinelo njihovom očuvanju. Glavnu temu pesma čini izražavanje dobrih želja za zdravlje, napredak domaćina i ukućana. Vremenom pesme su primile i šaljive elemente. [2]
„Koj Lazara dariva’:
Sve mu zdravo u kuću,
Krave mu se telile,
Ovce mu se jagnjile,
Kokoške mu nosile,
Pčele mu se rojile.”[3]
Pesme peva grupa devojaka, lazarica. One, lepo obučene i ukrašene peškirima, maramama, zelenilom, cvećem i vrbovim grančicama, obilaze kuće i obraćaju se svakom sa posebno namenjenom pesmom. Jedna devojčica se preoblačila u muškarca (Lazara).Grupu su činili Lazar, Lazarica, tri stežnika, koji nose stegove, i tri vojvode.[4] Lazarice su se oblačile u belo, što je značilo da se spremaju za udaju. Verovalo se da se devojka može udati samo ako tri puta ide u lazarice.
Za vreme lazaričkih dana kuće su detaljno čišćene, podovi su meteni sudovi prani, ložena nova vatra, čime su se otklanjali zli demoni i stvarani uslovi za obnavljanje života i plodnosti. Lazarice bi rano pre sunca običeno išle prvo na vodu, umile se i molile vodu da ponovo oživi:
„Mori vodo, studna vodo,
dosta bide studna voda.
Ajde većem zagrevaj se
zagrevaj se, zatopli se...“
Potom, idući od kuće do kuće, igrale su se i pevale pesme namenjene domaćinu i njegovim ukućanima i to svakom posebno. Pesmama se iskazivala želja za zdravljem, plodnošću, napretkom i blagostanjem. Momcima se želelo da nađu dobre devojke, odraslima da imaju puno dece, zdravlje i bogatstvo. Jedna devojka nosila je kotaricu okićenu cvećem u koju je stavljala darove koje je dobijala od domaćina: brašno, jaja, orahe, vunu. Devojke su to na kraju delile ili su pravile zajedničku gozbu sa željom da tako prizovu svadbeno veselje i ulazak u novu zajednicu.[5]
Primer[uredi | uredi izvor]
„Oj, Lazare, Lazare,
Naš prehrabri Jarile!
I premili Božole!
Ovde nama kazuju
Mlade deve velike
Za udaju prispele.
Belila je belila
Tanke bele darove
U Đurimske dvorove,
Te Đurđeve Jarilske.
Sam ju Đurđe video,
Sam Jarilo Đurime
I družinu viknuo:
„Hod’te, hod’te, družina!
Evo vama darova,
Svakom vama darova,
A menika devojka.“
Obrni se Lazare,
Naš premili Božole,
Pa se lepo pokloni,
Da te lepše darujem:
Lepim darom dukatom.”
Ova pesma je namenjena devojkama stasalim za udaju. Smeštena je u realistički okvir, tipičan za patrijarhalnu kulturu, a kao mladoželja se pojavljuje slovenski bog Jarilo, koji se slavio dva puta godišnje, u proleće i leto. Simbolički, ovo može predstavljati spajanje zemlje i Sunca, koje u proleće rezultuje buđenjem vegetacije i ponovnim započinjanjem ciklusa rađanja u prirodi. Jarilo je nakon dolaska hrišćanstva povezan sa svetim Đorđem.[4]
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Obredne pesme”. opsteobrazovanje.in.rs. Pristupljeno 29. 9. 2020.
- ^ a b Pešić, Radmila; Milošević-Đorđević, Nada (1997). Narodna književnost. Beograd: Trebnik. str. 130-131. ISBN 86-7216-007-X.
- ^ „Narodne lirske pesme”. zelenaucionica.com. Pristupljeno 3. 10. 2020.
- ^ a b „Obredne pesme”. narodnatradicija.wordpress.com. Pristupljeno 26. 9. 2020.
- ^ Srpske narodne lirske pesme. Beograd: Kreativni centar. 2012. str. 181. ISBN 978-86-7781-899-9.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- https://projekti.filfak.ni.ac.rs/stiutz/component/k2/item/85-lazarice-obicaj-i-lazaricka-pesma
- http://ivoandric.no/biblioteka/Istorija/Milos%20S.%20Milojevic%20-%20Pesme%20i%20obicaji%20ukupnog%20naroda%20Srpskog.pdf
- https://www.vranjenews.rs/news/lazari%C4%8Dke-pesme-u-vranjskoj-p%C4%8Dinji-devojka-je-momku-srce-aresala-feljton-4