Лаксманова ивица

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Laksmanova ivica
Ajuga laxmannii (L.) Benth.
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Tip:
Klasa:
Red:
Porodica:
Potporodica:
Pleme:
Rod:
Vrsta:
A. laxmannii
Binomno ime
Ajuga laxmannii
Sinonimi[1]
  • Bulga laxmannii (L.) Kuntze
  • Phleboanthe laxmannii (L.) Tausch
  • Teucrium laxmannii L.
  • Teucrium pseudiva Gueldenst. ex Ledeb.

Laksmanova ivica (lat. Ajuga laxmannii) je višegodišnja biljka iz familije usnatica Lamiaceae. Postoji više teorija o poreklu imena roda Ajuga. Po Pliniju Starijem, ovo je greška u čitanju grčke reči abiga, poreklom od abigere, što znači oterati, izbaciti ili odbaciti. Ovakvo poreklo reči dovodi se u vezu sa medicinskom primenom ovih biljaka i njihovim korišćenjem kao abortifacijenta. Sa druge strane, neki smatraju da ime dolazi od grčkog a i jugum, odnosno bez kragne, aludirajući na neupadljivu gornju usnu krunice kod ovih biljaka. [2] [3] Vrsta se javlja u centralnoj, južnoj i istočnoj Evropi, kao i u Maloj Aziji i na Kavkazu. [1] [4]

Opis vrste[uredi | uredi izvor]

Laksmanova ivica je zeljasta biljka sa odrvelenim razgranatim rizomom. Stabljike su najčešće nerazgranate, jednostavne, uspravne, mnogobrojne, gusto olistale, sa izraženom debljinom, visine do 50 cm. Čitava površina biljke je dlakava. Listovi su izduženi ili ovalno eliptični, izuzev listova na sterilnim izdancima, koji su lancetasti. Dugi su od 3.5 do 5.5 cm i široki od 1 do 3 sm. Nemaju lisne drške i svojom osnovom blago obuhvataju stabljiku. Zatupastog su vrha, celog oboda, a sa obe strane prisutne su priljubljene sivkaste dlake. Brakteje su nalik listovima. Cvast je prividno klasolika i sastoji se od dva ili tri cveta u prividnim pršljenovima. Cvetovi su krupni, dugački od 3 do 3.5 cm, imaju cvetne drške (dužine 3-4 mm) i žute su boje, sa gustom mrežom purpurnih pruga. Čašica je zvonasta i čitavom površinom dlakava, sive boje, lancetastih ili izduženih čašičnih zubaca. Zupci su tupi, dužine jednake čašičnoj cevi. Krunica je takođe dlakava, sa mali i lancetastim režnjevima gornje usne i krupnom i upadljivom donjom usnom, savijenom nadole. Prašničke niti i tučak dostižu vrh bočnih režnjeva donje usne. Plod je orašica, objajasta, svetlomrke boje, mrežasto naborana. Cveta od maja do jula. [4]

Rasprostranjenje u Republici Srbiji[uredi | uredi izvor]

Laksmanova ivica u Republici Srbiji nastanjuje suvlje predele. [4] Zabeležena je u jugozapadnoj Srbiji, na planini Rogozni [5], u južnoj Srbiji, na planini Rujan [6], u istočnoj Srbiji, u okolini Pirota i Bele Palanke [7], kao i u dolini reke Ibar na Kosovu. [8]

Ugroženost i zaštita vrste[uredi | uredi izvor]

S obzirom na mali broj lokaliteta u Republici Srbiji, laksmanova ivica ima status zaštićene biljne vrste. [9]

Galerija[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „Ajuga laxmannii (L.) Benth. | Plants of the World Online | Kew Science”. Plants of the World Online (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2023. 
  2. ^ „Ajuga Definition and Meaning - Merriam-Webster”. Merriam-Webster Dictionary (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2023. 
  3. ^ „Ajuga reptans: Systematics, Etymology, Habitat, Cultivation...”. Anthopocene (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 11. 2023. 
  4. ^ a b v Josifović, M. (1974). Flora SR Srbije 6. Beograd: Srpska akademija nauka i umetnosti. str. 345. 
  5. ^ Papović, O.; Miljković, M.; Ranđelović, N.; Ranđelović, V. (2014). „Analysis of the flora of Rogozna Mountain in Southwestern Serbia”. Biologica Nyssana 5(1): 17—30. 
  6. ^ Simić, M.; Zlatković, B. (2022). „Flora around Slavujevac on Rujan mountain (SE Serbia)”. Biologica Nyssana 13(2): 89—107. 
  7. ^ Lazarević, J.; Đorđević, A.; Zlatković, B.; Stojanović, G. (2017). „Chemical Variability and Antimicrobial Activity of Ajuga Laxmannii (L.) Benth. (Lamiaceae) Essential Oil”. Acta Medica Medianae 56(2): 92—100. 
  8. ^ Prodanović, D.; Krivošej, Z.; Amidžić, L.; Biberčić, M.; Krstić, Z. (2020). „Diversity and Ecological Analysis of Serpentine Flora in the Kosovo section of the Ibar River Valley - Compariston with the Flora of Nearby Regions”. Applied Ecology and Environmental Research 18(5): 7289—7322. 
  9. ^ Pravilnik o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva: https://www.pravno-informacioni-sistem.rs/SlGlasnikPortal/eli/rep/sgrs/ministarstva/pravilnik/2010/5/3/reg

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]