Milicija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Spomenik kapetanu Džona Parkera, komandanta milicijskih snaga tokom Američkog rata za nezavisnost.

Milicija je izraz koji se u najširem i najčešćem smislu koristi za vojne i paravojne formacije koje se sastoje od običnih građana umesto profesionalnih vojnika i oficira, a koje po pravilu deluju jedino u izuzetnim situacijama. Pojam i značenje milicije se razlikuje od države do države, kao i zavisno od vremenskog perioda.

Etimologija i značenja pojma milicija[uredi | uredi izvor]

Reč milicija potiče od latinske reč miles ("vojnik"). Doslovan prevod latinskog izraza "militia" bi stoga trebalo doslovno da znači "vojna služba".

U drevnom Rimu, kao i većini antičkih gradova-država, na samom početku nije postojala profesionalna vojska, odnosno vojska se sastojala od slobodnih građana koji su imali obavezu da učestvuju u ratu. Stoga su u to doba izraz "vojska" i izraz "milicija" u današnjem smislu predstavljali sinonime.

Kada je krajem 2. veka p. n. e. Gaj Marije uveo vojne reforme, a s njima i stajaću, profesionalnu vojsku izraz milicija dobija današnje značenje, odnosno počinje da predstavlja vojne formacije sačinjene od običnih građana koje se organizuju i deluju tek u posebnim prilikama, odnosno obavljaju pomoćne zadatke.

Savremeni primer milicije koja je integrisana u oružane snage, odnosno vojsku jedne države predstavlja Nacionalna garda u SAD.

Osim toga, izraz "milicija" može označavati i naoružane pripadnike nekog političkog pokreta ili stranke, pa tako možemo govoriti o stranačkoj miliciji. Najčešći izvor nedoumica vezan uz pojam "milicija" potiče od toga da su komunističke države u 20. veku iz ideološko-propagandnih razloga odbacile korištenje izraza "policija", odnosno za odgovarajuću instituciju koristile izraz "milicija". To je uključivalo i SFRJ u kojoj se za policijske snage koristio izraz "narodna milicija".

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]