Nekropola sa stećcima Mramorje

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Nekropola sa stećcima Mramorje
Opšte informacije
MestoBuđi
Entitet Republika Srpska
Država Bosna i Hercegovina
Koordinate43° 49′ 04″ S; 18° 45′ 36″ I / 43.817900° S; 18.759869° I / 43.817900; 18.759869
Nekropola sa stećcima Mramorje na karti Bosne i Hercegovine
Nekropola sa stećcima Mramorje
Nekropola sa stećcima Mramorje
Nekropola sa stećcima Mramorje na karti Bosne i Hercegovine
Vrsta spomenikaNacionalni spomenik
Tip kulturnog dobraZaštićeno istorijsko područje

Nekropola sa stećcima Mramorje u Buđi je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Nalazi se nadomak Pala u Republici Srpskoj.[1] Nekropola se sastoji od najmanje 127 stećaka iz perioda 15. i 16. veka.

Opis dobra[uredi | uredi izvor]

Prilikom istraživačkih radova iz 2010. godine evidentirano je 127 stećaka i grobova. Po položaju monolita najviše su zastupljeni sanduci, ploče i sljemenjak. Karakteristično za nekropolu sa stećcima Mramorje je da su svi spomenici izrađeni iz jednog komada kamena. Veliki deo stećaka smeštenih u centralnom delu nekropole postavljeni su na kamen.

Stepen zaštite[uredi | uredi izvor]

Nekropola sa stećcima Mramorje u Buđi nisu bili upisani u Registar spomenika kulture Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je predesetih godina 20. veka vršio ispitivanje, mapiranje i proučavanje nekropola i stećaka u Bosni i Hercegovini. Nekropola je u Prostornom planu BiH do 2000. godine bila uvrštena kao spomenik III kategorije. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika u Bosni i Hercegovini je, krajem oktobra 2010. godine, proglasila istorijsko područje — nekropolu sa stećcima nacionalnim spomenikom.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Baština: Nekropola sa stećcima Mramorje u Bulatovcima”. Arhivirano iz originala 09. 12. 2019. g. Pristupljeno 09. 12. 2019. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Bešlagić, Šefik. Stećci, kataloško-topografski pregled. Sarajevo, 1971.
  • Grupa autora. Prostorni plan Bosne i Hercegovine, faza b – valorizacija, prirodne i kulturno-istorijske vrijednosti. Sarajevo: Institut za arhitekturu, urbanizam i prostorno planiranje Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu i Urbanistički zavod za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, 1980, 51.
  • Kovačević-Kojić, Desanka. Gradska naselja srednjovjekovne Bosanske države. Sarajevo: „Veselin Masleša“, 1987.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]