Opsada Budima (1541)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Opsada Budima 1541. godine

Opsadu Budima izvršila je austrijska vojska 1541. godine. Grad je branio Đorđe Utješanović Martinuci, vazal osmanskog sultana Sulejmana. Opsada je završena neuspešno.

Opsada[uredi | uredi izvor]

Meteži u Ugarskoj dostigli su vrhunac 1540. godine. Ferdinand je podstakao pobunu erdeljskog kneza Stefana Majlata. Zapolju je udarila kaplja dok je opsedao Majlata u Fogarašu. Polumrtvog kralja prebacili su u Sasšebeš gde ga je zatekla vest da mu se u Budimu rodio sin Jovan Sigismund. Na samrtnoj postelji, Zapolja ga je odredio za naslednika. Brigu nad maloletnim kraljem preuzeo je Đorđe Utješanović, velikovaradinski biskup. Ferdinandova vojska 1541. godine ponovo je opsela Budim. Opsadu je predvodio Viljem od Rogendorfa. Utješanović je odbio sve napade i pozvao u pomoć Mehmed-bega Jahjapašića. U sukobu sa turskom vojskom poginuo je Viljem od Rogendorfa. Sukobi u Ugarskoj izazvali su nov pohod sultana Sulejmana na Ugarsku.

Izvori[uredi | uredi izvor]

  • Grupa naroda, Istorija srpskog naroda 3/1, Srbi pod tuđinskom vlašću (1537—1699), Beograd (1994), drugo izdanje