Površinski istražni radovi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
[Površinski kop rudnika zlata u Nevadi, SAD
Površinski kop

Površinskim radovima nazivaju se relativno plitki iskopi, obično 0,5-3 m dubine, izuzetno i većih dubina 15-20 m, različitog oblika i dimenzija, koji imaju za cilj prosecanje površinskog pokrivača (rudine, raspadnutih stena, nanosa) i eventualno stena koje leže u krovini rudnih tela i otkrivanje rudnih tela.[1]

Osnovne grupe[uredi | uredi izvor]

Prilikom izvođenja prospekcijsko-istražnog procesa kod ležišta čvrstih mineralnih sirovina, izvode se radovi koji se mogu podeliti u tri osnovne grupe:

  • Površinski istražni radovi
  • Bušenje
  • Podzemni (jamski) istražni radovi

Podela[uredi | uredi izvor]

Prema svom obliku, dimenzijama i odnosu prema reljefu terena, površinski radovi se dela na:

  1. Raskopima se nazivaju iskopi nepravilnog oblika i male dubine (do 1 m).
  2. Rovovi su iskopi pravilnog pravougaonog oblika. Njihova dužina je obično 2-4 puta veća od širine, a dubina im iznosi do 3m.
  3. Kanali su slični rovovima, sa tom razlikom što je njihova dužina mnogostruko veća od širine.
  4. Zasecima i usecima se nazivaju površinski radovi trapeznog oblika i imaju maksimalnu visinu do 4 m, a useci mogu biti i znatno većih dimenzija.
  5. Bunari su najdublji površinski radovi i kopaju se do dubine od 20m. Bunari se prave sa kvadratnim ili kružnim profilom.

Primenjuju se u slučajevima kada se rudno telo nalazi na većoj dubini.

Primena[uredi | uredi izvor]

Površinski radovi predstavljaju najjeftinije radove koji se primenjuju u prospekcijsko-istražnom procesu na ležištima čvrstih mineralnih sirovina, tako da u praksi treba tražiti da se sa njima reši što veći broj geoloških problema ležišta. U koliko se površinski radovi pravilno postave i izvedu, onda se postižu velike uštede prilikom kasnijeg izvođenja bušenja i jamskih radova jer se umanjuje rizik, a povećava efikasnost ovih radova. Oni mogu poslužiti za pronalaženja rudnih tela, što je njihova osnovna namena, kao i utvrđivanje raznih drugih geoloških karakteristika ležišta(petrografskih, stratigrafskih i tektonskih).

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Pavlović, Andrija Lazić. Projektovanje površinskih kopova sa modeliranjem sistema eksploatacije. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]