Projekat Genografija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Projekat Genografija je projekat petogodišnjih genetičko-antropoloških istraživanja pokrenut aprila 2005. godine, koji nastoji da mapira velike ljudske seobe koje su se dešavale tokom istorije sakupljajući i analizirajući DNK uzorke od preko 100.000 ljudi sa pet kontinenata. Nazivaju ga i „put na mesec“ antropologije.

Projekat[uredi | uredi izvor]

Terenskim istraživanjima treba sakupiti DNK uzorke domorodačkih populacija kao i omogućiti učešće svima zainteresovanima. Za 100 US$ (2005. godine), bilo ko u svetu može naručiti pribor za samo-testiranje pomoću kojeg je moguće uzeti uzorak svoje pljuvačke iz svojih usta, analizirati ga i DNK informaciju poslati u lako dostupnu bazu podataka na internetu. Ovaj proces je potpuno anoniman i neće vas testirati na genetičke tragove. Umesto toga, genetički markeri mitohondrijski DNK i ipsilon-hromozomi će biti upotrebljeni da bi se utvrdilo daleko poreklo, i svaki učesnik dobija svoju genetičku istoriju. Do februara 2006, više od 115.000 ljudi je uzelo učešća.

US$40m projekat je privatna saradnja između Udruženja Nacionalna Geografija, IBM i Vejt famili fondacije. Sav prihod od prodaje pribora za samo-testiranje će otići u fond za očuvanje kulture starosedelačkih naroda.

Istaknuti članovi tima su:

Projekat je u bliskoj vezi sa Projektom ljudskog genoma (Human Genome Diversity Project). Lideri Projekta Genografija su rekli da će rezultate njihovog projekta učiniti dostupnim široj javnosti i da se projekat radi u saradnji sa domorodačkim grupama. Brojni ključni članovi tima Projekat Genografija su isto tako bili i ključni članovi Projekta ljudskog genoma.

Kontroverze[uredi | uredi izvor]

Ubrzo nakon objave o početku projekta aprila 2005. godine, Savet domorodačkih naroda o biokolonijalizmu (Indigenous Peoples Council on Biocolonialism) je uložilo javni protest protiv projekta, njegovih veza sa Ljudskim genomom, i pozvali su na bojkot IBM kompanije, kompanije Getavej kompjuters i Nacionalne Geografije. Maja 2006, Stalni forum Ujedinjenih nacija o pravima urođenika je predložio suspeniju ovog projekta.

Od decembra 2006. godine, skoro sva indijanska plemena u Severnoj Americi su odbila da učestvuju u projektu. „Ono što naučnici pokušavaju da dokažu je da smo mi isti kao i prvi američki doseljenici samo što smo mi došli nekoliko hiljada godina ranije“, rekao je Mauris Foks, predsednik Kosimisije za odnose sa Indijancima Masačusetsa.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]