Razgovor:Hasanaginica/Arhiva 1

Arhiva 1

Arhiva 2

Prvi podnaslov

Hoce li mi iko objasniti zbog cega se moje izmjene konstantno vracaju bez razloga? --217.199.142.57 (razgovor) 12:04, 14. jun 2008. (CEST)

Otkad je to Hasanaginica srpska narodna balada? Malo manje mitomanije dobro će doći.

— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 195.29.101.186 (razgovor • doprinosi) | 04:50, 25. septembar 2009.

Valjda zato što je pisana u desetercu. -- Bojan  Razgovor  06:06, 25. септембар 2009. (CEST)

Dakle sve sto iko ikad igdje napise u desetercu to je srpsko!!!

— Претходни непотписани коментар оставио је корисник 80.65.75.247 (разговор • доприноси) | 09:53, 18. јануар 2010.

Ma nema ti to veze sa desetercem, Srbi jednostavno u nedostatku svoga maznu tudje.

— Претходни непотписани коментар оставио је корисник 90.137.144.157 (разговор • доприноси) | 22:14, 3. фебруар 2011.

Могу бре којекакви муслимани и хрвати да присвајају Хасанагиницу а ми не смијемо да напишемо да је српска, е има да напишем! Данте!

Cigi nije stvar u tome dali ti smijes nesto napisati ili ne...mozes ti napisati i da je hasanaginica marsovska, nego je stvar kulture Ne lagati. — Претходни непотписани коментар оставио је корисник 217.115.65.17 (разговор • доприноси) | 10:12, 3. септембар 2012.

Bezsramno izmišljanje činjenica i pseudoizvori

Naime ovdje nije naveden niti jedan razlog zbog kojeg bi Asanaginica bila "srbska", naveden je pseudoizvor "Naša narodna književnost" gdje se stvara mit u krilima tadašnje Jugoslavije. U tom razdoblju i na tom geografskom području Srba je bilo u zanemarivoj količini, a još važnije tadašnji srbski se temeljio na primjesama starocrkvenoslavenskog, a nikako na hrvatskoj ikavici karakterističnoj za područje Imotske kraijne, točnije katoličkog i kulturno-poviestno hrvatskog Zabiokovlja, stanovništva koje je ostalo na tom području nakon dolaska Turaka. Na tom je jeziku spjevana balada. Tu se i govori “uje”, “meja”. Spominje se i deseterac koji je takodjer karakterističan za većinu južnoslavenskih naroda, a nikako izključivo srbski. Ova wikipedija vrvi glupostima i mitovima, od toga da je se Musa Ćazim Ćatić osjećao Srbinom (pjesme Bosni kaže: "Jer tada Hrvat vitez u svom bijaše svoj."), ovo ne da nije neutralna točka gledišta, već se inzistira na nečemu, što ne samo da je mit, već čista izmišljotina.— Претходни непотписани коментар оставио је корисник 93.139.56.179 (разговор • доприноси) | 12:40, 14. август 2012.‎

Žao mi je što ste se razočarali čitajući Srspku Vikipediju. Međutim, slobodno mogu reći da 100%-na neutralnost ne postoji (i na en, de, fr, nl i es je najviše 99.99%). Problem koji se ovde javlja je taj što je u pitanju "naša" narodna pesma. E, sad, "naša" bi verovatno značilo "srpsko-hrvatska". Međutim, to je više politički pojam, tako da je najneutralnije "južnoslovenska". Izmenu bih učinio sam, ali moram primetiti da Hrvatska Vikipedija kaže "hrvatska", a Bosanska kaže "bosanska i bošnjačka" balada. Pa, sad? Za eventualnu izmenu, (neutralni) izvor bi mogao biti "Zorica Nestorović, Zlatko Grušanović, Čitanka srpskog jezika za 8. razred osnovne škole, Klett (2011), ISBN 978-86-7762-221-3, CIP 37.016:821-82 (075.2), str. 19" --Lakisan97 (razgovor) 15:04, 30. avgust 2012. (CEST)

100% neutralnost naravno nepostoji, ali tvrditi da Hasanaginica spada pod "srpsku književnost" je ravno kao da netko kaže kako Krvava Bajka Desanke Maksimović ili još bolje Ježeva kucica spada pod "hrvatsku književnost", i kao izvod dati nekakvu čitanku iz 80-tih. To nije stvar neutralnosti nego pomanjkanja zdravog razuma. Hasanaginica je krasna pjesma i cak nebi trebalo biti sporno da udje u citanke svih jezika svijeta. Ali "srpska književnost"....to su nebuloze. Jedini razlog zasto se uopce takve gluposti dogadjaju je zbog toga sto je Vuk na svojim putovanjima na sto bi god naletio smjestao po "srpsko". Ali Vuk je bio samouk covjek pa se njemu i mogu oprostiti razne gluposti koje je nadrobio, ali danas su takvi gafovi neoprostivi. — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 217.115.65.17 (razgovor • doprinosi) | 12:40, 14. avgust 2012.‎

Glede "Bosnjackog posezanja", ti bi se ljudi trebali prvo sami sa sobom dogovoriti sto i tko su oni i sto smatraju svojim kulturnim naslijedjem, jer zbog objektivnih okolnosti ( cinjenice da je rijec o narodu starom niti 20 godina )....oni bas nisu nacisto ni tko su a kamoli sto spada a sto nespada pod njihovu knjizevnost. Stim da bi njihova argumentacija ( ne tvrdim naravno da su upravu ) ako ih gledam kao nasljednike svih onih koji su se preobratili na Islam cak i imala nekog uporista jer Asanaginica definitivno spada pod Islamsku knjizevnost. — Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 217.115.65.17 (razgovor • doprinosi) | 15:30, 31. avgust 2012.‎

Sramota

Hasanaginicu su u Jugoslaviji učili svi jer je dostigla razinu najestetičnije književnosti. Čovjek jednostavno ne može povjerovati da susjedni narodi svojataju ovu baladu jer su je učili u jugoslovenskim udžbenicima. Njima je i tada bio poznat ravnopravni jugoslovenski narod - Muslimani. Ova balada kulturno je i legitimno naslijeđe bošnjačkog naroda. Tome nije argument da je nastala u Bosanskom pašaluku, ona je zapravo do Jugoslavije bila isključivo tradirana kod "bosanskih muslimana", i to ponajprije onih koji su nakon Karlovačkog mira izbjegli u Bosnu a time sa sobom ponijeli i svoju tradiciju. Nakon što se Hasan-aga hipotetički protjerao iz ovog dijela "Hrvatske", sada su ga Hrvati proglasili hrvatskim. Nije smiješno, za plakanja je. Bošnjaci su europski priznat narod, i ovakav način posvajanja naći će se pred Europskim sudom za ljudska prava, odmah nakon što se završe procesi protiv čovječnosti koji su vezani za bošnjački narod.

Svakome ko misli da je bošnjačka usmena književnost izmišljena, da je zapravo Bosna izmišljena iluzija, preporučujem čitanje bošnjačkih zbirki: Frndića:[1] i Koste Hörmanna [2]. Tu su "Bošnjaci od Bosne ponosite", koji su drugima vjerovatno najbolje poznati kao Turci. Nažalost, gospoda nikada nije ni pročitala bošnjačku usmenu književnost pa stoga anonimne "pjesme" rado posvaja. Ja bih preporučio posvajanje "Nigdje zore ni sabaha nejma" sa sljedecim stihovima: Kada sultan ugleda svatove, pa na svom je srcu pomislio: "Vidi moga Cuprilic-vezira , odgovara od Bosne Bošnjake."

Zasto ovo ne stampaju junacke knjizevnosti? - Valjda se ne mogu identificirati sa takvom bosanskom Bosnom, tradicijom bosanskim muslimana.

I same price usmene knjizevnosti govore o Bosnjacima, koji su gle cuda, bili cinovnici u Imotskoj krajini, pa eto stoga i Bosanski pasaluk "ovdi" bise.— Prethodni nepotpisani komentar ostavio je korisnik 80.121.108.223 (razgovor • doprinosi)

Ne bih ulazio šta je sramota ili ne povodom ovog pitanja, ali bih rekao da recimo termin Bošnjaci nije ni postojao u 17 veku. Tako da ne vidim čemu falsifikovanje istorije sa tvoje strane. Poštujem svačiji stav i nacionalnost, ali netačne informacije ne možemo tolerisati (uklanjanje sadržaja, povodom ovakvih pitanja, bez objašnjenja u opisu izmene je takođe prekršaj), pogotovo u današnje vreme kad je sveprisutna nekakva revizija istorije i činjenica, naročito nepravde koje se čine prema Srbima.--Soundwaweserb (razgovor) 01:33, 14. januar 2014. (CET)

Zanimljiv pasus pod brojem 5 nalazi se u Letopisu Matice srpske, prvom broju, u kojemu se jasno govori da na području Bosne žive Bošnjaci islamske, rimokatoličke i pravoslavne vjere.

Međutim, skoro 200 godina nakon izdanja Letopisa, bezočni lažovi i zaluđenici iz redova srpskog naroda i dalje su spremni zastupati fašističku tezu u kojoj negiraju identitet jednog naroda i njihovog jezik. Unatoč činjenici da su njihovi preci pisali i o Bošnjacima i o bosanskome jeziku. O tome bi psihologija i primijenjena psihijatrija trebale dati svoj sud mi ćemo se za sada zadovoljiti riječima velikog srpskog ideologa, Dobrice Ćosića iz njegovog romana Deobe:

“Mi Srbi lažemo da bi smo obmanuli sebe, da utešimo drugog; lažemo iz samilosti, da nas nije strah, da ohrabrimo, da sakrijemo svoju i tudju bedu, lažemo zbog poštenja. Lažemo zbog slobode. Laž je vid našeg patriotizma i potvrda naše urodjene inteligencije. Lažemo stvaralacki, maštovito, inventivno.” 

Pasic123 (разговор) 08:40, 15. август 2019. (CEST)

Hasanaginica... bosanska i bošnjačka

Djelo, čija se fabula radnje odvija na granici Dalmacije i Hercegovine ne može biti bosansko. Djelo koje je nastalo nekoliko vijekova prije nastanka bošnjačke nacije, ne može biti bošnjačko! --CarRadovan (razgovor) 22:15, 2. jul 2014. (CEST)

To su odavno prežvakane stvari. Nikakvih crnogorskih, bošnjačkih i njima sl. djela nema kroz istoriju. Vikipedija je enciklopedija, ne mjesto gdje će neko zastupati svoje nacionalističke ideje. Ovdje se vrednuje istorija, književnost ne kvaziistorija, kvaziknjiževnost od prošle ili pretprošle godine. --Željko Todorović (razgovor) 22:22, 2. jul 2014. (CEST) s. r.

Što ne stavite samo narodna i svi zadovoljni.--Drazetad (razgovor) 22:25, 2. jul 2014. (CEST)

Najbolje da se ukinu svi pridjevi u srpskom jeziku. Što ćemo se mučiti i nešto opisivati. --Željko Todorović (razgovor) 22:34, 2. jul 2014. (CEST) s. r.

Ma da, pa najbolje da sve što je srpsko da se zatre, jel tako? Ne zovimo ništa srpsko nego narodno. Mi nismo onda Srbi, mi smo narodni, po nekima. Koliko ovde ima mržnje prema svemu što je srpsko pa to je neverovatno!--Soundwaweserb (razgovor) 22:37, 2. jul 2014. (CEST)

Željko, shvatam tvoju razočaranost i aroganciju na datu temu, ali molim te dozvoli da nastavimo u ozbiljnom tonu, jer je i tema ozbiljna!

Dražeta, tvoji članci nisu nekakvi ljudski članci, već Dražetini članci - sa razlogom! Tako i književna djela pripadaju nekom narodu sa imenom! --CarRadovan (razgovor) 22:40, 2. jul 2014. (CEST)

Ja imam 70 godina, iz tih sam krajeva i do bolonje ovo je bila narodna balada, ovde vidim da je i ostala bez obzira što spada u srpsku književnost. [3], ako je posle nacionalno opredeljena onda neka ostane ovako.--Drazetad (razgovor) 22:50, 2. jul 2014. (CEST)

Dražeta je u pravu da je u pitanju prosto narodna balada. Kao takva se izučava u svim državama regiona (izučavao sam je prošle godine u školi, a i ranije, u osnovnoj). Međutim, enciklopedija mora biti precizna, te otuda potreba za pridevom. Enciklopedija može govoriti o narodnoj književnosti uopšteno, ali, kada se neko delo kategoriše, bitno je i poreklo. Otuda potreba da se govori o srpskoj, nemačkoj, kineskoj narodnoj književnosti. Još kad sam došao na Vikipediju suočio sam se sa ovim problemom, tako da iznad možete videti moj predlog. Inače, u naučnim krugovima se govori o „srpskoj književnosti sa južnoslovenskim književnostima“. E, sad, kada onom „narodna“ dodamo pridev, na hr viki ispada hrvatska, na bs viki bosanska i bošnjačka, tako da je logično da će i kod nas biti „srpska“. I tako. --Lakisan97 (razgovor) 23:02, 2. jul 2014. (CEST)

Ako se dobr sećam, u čitankama je naša narodna balada. --Lakisan97 (razgovor) 23:05, 2. jul 2014. (CEST)

Znam ja Dražeta i za Vaše godine i za Vaše porijeklo. Dražete su stara hercegovačka porodica. Neću pogrešiti kad kažem da se tokom istorije dio Dražeta pokatolčio ili poturčio (islamizirao), ali koliko ja znam i dalje su svi složno gudili u svoje gusle, na svom srpskom jeziku o tradicionalnim srpskim podvizima tokom istorije, ali i o slučajevima kao o ovom iz Imotskog. To nije dio japanske ili normanske ..itd narodne književnosti, već dio mog i (nadam se) tvog naroda!--CarRadovan (razgovor) 23:04, 2. jul 2014. (CEST)

Na engleskoj wiki stoji da je bošnjačka. Oni su barem neutralni po pitanju Balkanskih stvari. --Munjanes (razgovor) 23:12, 2. jul 2014. (CEST)

Ne baš, to je aprilski vandalizam sada već blokiranog korisnika. :/ Na stranici za razgovor je postignut konsenzus da stoji hiperneutralno južnoslovenska. --Lakisan97 (razgovor) 23:15, 2. jul 2014. (CEST)

Pardon, još konkretno je južnoslovenska muslimanska narodna balada (South Slavic Muslim folk ballad). --Lakisan97 (razgovor) 23:17, 2. jul 2014. (CEST)

Koliko se i ja sećam svojih časova srpskog jezika tamo je stajalo narodna balada. Neosporno je da je zbog jezika, forme i lokaliteta koji se pominje deo i srpske, i hrvatske, ali i bosanskohervegovačke književnosti. Mada iskreno teško mi je da zamislim prosečnog hercegovačkog seljaka Srbina ili Hrvata koji na nekom prelu peva o ljubavi izvesnog Hasan-age u jeku borbi protiv omraženih otomanskih zavojevača. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 23:22, 2. jul 2014. (CEST)

Svaka čast Nikola. Realne informacije. Ugledajte se na njega. Budimo realni, bosanska (bošnjačka/muslimanska) balada. Hasan-aga je Bošnjak. --Munjanes (razgovor) 23:31, 2. jul 2014. (CEST)

Taman posla da sam arogantan ili neozbiljan, ja samo preporučujem da nema ni najmanje potrebe osvrtati se na ovakve nacionalističke ideje. A ako je išta neozbiljno to je jezik koji sebi dopuštaju dva aktivna urednika u razgovoru sa nekakvim provokatorom. --Željko Todorović (razgovor) 23:32, 2. jul 2014. (CEST) s. r.

Čovek nije došao da radi nešto na projektu, samo vređa i provocira. Kako drugačije nazvati njegove komentare?--Soundwaweserb (razgovor) 23:36, 2. jul 2014. (CEST)

Radim na bswiki punom parom. Ovdje mi se i ne radi kad vidim šta se sve piše i dozvoljava. --Munjanes (razgovor) 23:43, 2. jul 2014. (CEST)

E Munjo šta si našao da porediš. Daj molim te nemoj pričati svašta. Srpska vikipedija je neutralnija od bosanske, mnogo je bolja i urednija, za 300 svetlosnih godina. Što jes, ima više dobrih urednika.--Soundwaweserb (razgovor) 23:47, 2. jul 2014. (CEST)

Munjo ne izvrđi moje reči, ja samo pokušavam da budem realan. Hasan aga je mogao biti i Turčin, Mongol, Azer, Egipćanin..... mi to ne znamo, ali znamo da svi razumemo jezik na kom je delo nastalo. Nemamo pojma ko je prvi sastavio te stihove, zato i jeste narodna pesma. Ali zato znamo da se proširila na ceo taj region (konkretno, u srpski jezik je uneo Vuk Karadžić, za ostale ne znam pa da ne pričam napamet) što će reći da pripada celom tom području. I to jeste južnoslovensko literarno delo sa jasno izraženim elementima muslimanskog etnikuma iz tog perioda. Pisao je i Milorad Pavić o Hazarima, što nikako ne znači da je po difoltu hazarski (gruzijsko-azerski) pisac. --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 23:45, 2. jul 2014. (CEST)

Željko, slažem se ja s tobom da se ne treba osvrtati na provokacije nekog neobavještenog „havera“. Ali treba spriječiti njegove ili slične vandalizme na članak. Uz to, bojim se da ni nekim našim ljudima nije jasno da se nekad u cijeloj Hercegovini govorio (ili još uvjek govori) srpski jezik - to je za mene veći apsurd, od nacionalnog kompleksa bošnjačkog indentiteta. --CarRadovan (razgovor) 23:46, 2. jul 2014. (CEST)

Dobro, priznajem, malo sam izvrnuo riječi, izvini. Kako god, muslimanska je. Ali radnja se nije desila nikako na prostoru ni bivše ni sadašnje Srbije, niti srpskih mjesta, zato je malo ovo ne-neutralno. Care Radovane, na tvoje se poruke više neću osvrtati. --Munjanes (razgovor) 23:50, 2. jul 2014. (CEST)

Srbi žive i van Srbije.--Soundwaweserb (razgovor) 23:53, 2. jul 2014. (CEST)

Žive, svakako, to niko ne osporava. Ali ne na tome mjestu (bar ne u većini: između Hercegovine i Dalmacije). Također, imena i prezimena nisu srpska u ovoj baladi.--Munjanes (razgovor) 23:58, 2. jul 2014. (CEST)

Srbi su nekad činili većinu u mnogim krajevima u kojim danas skoro da ne žive tako da takvi argumenti ne stoje. Po svom obliku i istoriji pripada srpskoj književnosti jer je objavljena potpuno ravnopravno sa ostalim djelima za koja niko ne spori da pripadaju srpskoj književnosti. Dakle, ovo "srpska" se odnosi na to da je dio srpske književnosti, pojma koji je u Vukovo vrijeme imao i šire značenje. Sa druge strane dio je i naslijeđa i kulture muslimanskog življa (ne izjednačavati sa bošnjačkim), ali i drugih naroda toga kraja. Prema tome, jeste i srpska i narodna, a čija je još, to je pitanje. Da li je južnoslovenska preširoko?-- Марко разговор 00:08, 3. jul 2014. (CEST)

Aman, trenutna geografija ne može da određuje kulturne granice, i ne sme. hasanaginica je na kraju udata za kadiju iz Imotskog, a u Imotskom danas sve sami Hrvati, ni kadije ni džamije.... Ivo Andrić je napisao Aska i vuk, priču o ovci koja plesom zavodi vuka (šta je ovca a šta vuk po nacionalnosti, ako ćemo tako). A jedino što je sigurno jeste da je pesma zaživela među ljudima i da se nalazi i u čitankama koje se štampaju i u Zagrebu, i u Banjaluci i u Sarajevu i u Beogradu, i u Podgorici... A niko je dodatno ne prevodi i ne prilagođava. Znači narodna pesma utkana u tradiciju usmenog stvaralaštva južnoslovenskih naroda. i tačka brate. E upravo to Marko, deo je srpske književnosti (jednako kao i u ostale dve) --ΝικόλαςΜπ. (razgovor) 00:12, 3. jul 2014. (CEST) @Korisnik:Marko Rajković: uredu, ako na početku stoji srpska, onda treba dodati bar negdje u tekstu i ostale 2 kulture. Međutim, po meni bi najrealnije bilo južnoslovenska muslimanska balada. @Korisnik:NikolaB: slažem se sa tvojom konstatacijom, vrijedi isti komentar kao za Marka :) --Munjanes (razgovor) 00:15, 3. jul 2014. (CEST)

Ne mislim da se svađam niti sam protivan, naveo sam i da pripada srpskoj književnosti i kako sam učio i kako i danas uče na Filološkom fakultetu u Beogradu, što se vidi iz izvora koji sam dao iz jednog seminarskog rada i izlaganja Dr. Staniše Veličkovića. U prvom javljanju mislio sam da pomognem da se reši problem (nesporazum). Ako se stavi kao što je napisao pomenuti doktor „Balada Hasanaginica jedna je od najlepših narodnih pesama i prva pesma koja je skrenula pažnju evropske kulturne javnosti na srpsku narodnu poeziju i narodnu književnost uopšte“. Drugačije zvuči a isto se kaže, jer oponenti ne mogu da protestuju i pišu da je bošnjačka ili hrvatska jer ne piše ni da je srpska, ali se podrazumeva da je tako, a time tekst ništa ne gubi. Napisana je epskim desetercem kao i cela srpska epska poezija koji Nemci posle Geteovog prevoda Hasanaginice 1775. zovu srpskim torhejom. Sve je bilo tako i u delu „Svetozar Petrović, "Stih", Uvod u književnost, uredili Zdenko Škreb i Ante Stamać, Globus, Zagreb 1986, 320.“ U novije vreme posle 2.000. u Hrvatskoj je promenjeno mišnjenje pa prof. Milivoj Solar koji je ranije bio saglasan sa srpskohrvatskom baladom pisanoj srpskih trohejom sve to poništio pišući (Milivoj Solar, Književni leksikon (Pisci. Djela. Pojmovi), Matica hrvatska, Zagreb 2007) gde kaže da se može govoriti samo o "hrvatskoj i bosanskoj usmenoj baladi" i o "desetercu". Ovo sam napisao da me pogrešno ne shvatite. Neću se više javljati po ovom pitanju. Idem da pišem o sportu. --Drazetad (razgovor) 00:20, 3. jul 2014. (CEST) ---