Robna berza
Robna berza je najveće prometno i terminsko tržište sirovina u svijetu.
Istorijat[uredi | uredi izvor]
Smatra se da su robne berze zasnovane na robnim poizvodima nastale u Šumeru između 4500. p. n. e. i 4000. p. n. e. Šumeri su prvo koristili glinene tokove zapečaćene u gline, a zatim gline za pisanje koje predstavljaju količinu - na primer, broj koza, koji će biti isporučen. Ova obećanja o vremenu i datumu isporuke podsećaju na fjučers ugovore. Rane civilizacije različito su koristile svinje, rijetke školjke ili druge predmete kao robni novac. Tržište zlata i srebra evoluiralo je u klasičnim civilizacijama. Prvo, plemeniti metali su cijenjeni zbog svoje ljepote i vrijednosti i bili su povezani sa kraljevstvom. Prvo su ih koristili za trgovinu i razmjenu za drugu robu ili za plaćanje rada, zatim je zlato postalo mjera za vrijednost.[1]
Uloga robne berze[uredi | uredi izvor]
Robna berza je prva uvela terminsko trgovanje stočarskim proizvodima kao što su na primjer slanina, goveđe polovice itd. Robno tržište je tržište koje se bavi primarnim ekonomskim sektorom, a ne proizvodima. Meke robe su poljoprivredni proizvodi kao što su pšenica, kafa, kakao, voće i šećer. U teške proizvode spadaju zlato, ulje...Investitori pristupaju u oko 50 glavnih robnih tržišta širom svijeta sa čisto finansijskim transakcijama koje sve više prevazilaze fizičke poslove u kojima se roba isporučuje. Ugovori o fjučersima su najstariji način ulaganja u robu. Fjučersi se obezbeđuju fizičkim sredstvima. Robna tržišta mogu uključivati fizičko trgovanje i trgovanje derivatima koristeći spot cijene, forvardove, fjučerse i opcije za budućnost. Poljoprivrednici su koristili jednostavan oblik derivatnog trgovanja na robnom trzistu vekovima za upravljanje cenovnim rizikom.