Staro gradsko jezgro u Kragujevcu
Staro gradsko jezgro u Kragujevcu predstavlja nepokretno kulturno dobro kao prostorna kulturno-istorijska celina od velikog značaja, rešenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture Kragujevac broj 258/1 od 16. juna 1970. godine. Kategorisano je za kulturno dobro-prostorno kulturno-istorijsku celinu od velikog značaja Odlukom skupštine SRS 7. aprila 1979. godine, Službeni glasnik SRS br 14/79.[1]
Istorija[uredi | uredi izvor]
Kragujevac je bio prestonica Srbije od 1818. do 1841. godine, kada su postavljeni temelji novog grada. Veliku ulogu u tome imao je knez Miloš Obrenović. U tom periodu ulice se ispravljaju i kaldrmišu, tok reke Lepenice je regulisan, a mnoge površine se ozelenjavaju.[2]
Prvi regulacioni plan grada izgrađen je 1891. godine, čime Kragujevac postaje novi trgovački, kulturni i javni centar. Do razvoja industrije, a samim tim i uvećanja kapitala, došlo je nakon otvaranja Topolivnice. Imućniji građani su stekli mogućnost da grade nove zgrade. Umesto prizemnih kuća gradile su se zgrade od tvrdog materijala, po evropskim uzorima. Beč i Pešta su imali veliki uticaj na izgled objekata. Ulične fasade su bile ukrašene po klasicističkim i secesionističkim uzorima, što ujedno predstavlja raskid sa dotadašnjim istočnjačkim stilom.[3] Pitanje centralnog gradskog tkiva i kapitalnih objekata rešeno je urbanističkim planom iz 1931. godine. [4][5][6]
Izgled[uredi | uredi izvor]
Trg Kod krsta je bio mesto odakle su se dalje nalazile prodavnice, zanatske radnje, hoteli, gostionice.
Galerija[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ „Staro gradsko jezgro u Kragujevcu”. Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac. Pristupljeno 13. 1. 2019.
- ^ Grković, Marko (2017). Pregled nasleđa. Zavod za zaštitu spomenika kulture Kragujevac. ISBN 978-86-907841-9-6.
- ^ Aleksić, Aleksandar. „Staro gradsko jezgro u Kragujevcu | Ritam Grada - vesti Kragujevac” (na jeziku: engleski). Pristupljeno 17. 12. 2018.[mrtva veza]
- ^ „Staro gradsko jezgro”. www.kulturnonasledje.com. Pristupljeno 17. 12. 2018.
- ^ „Spomenici kulture u Srbiji”. spomenicikulture.mi.sanu.ac.rs. Pristupljeno 17. 12. 2018.
- ^ „Arhivirana kopija”. gradovi.protego.rs. Arhivirano iz originala 17. 12. 2018. g. Pristupljeno 17. 12. 2018.